Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pred potopom

Objavljeno prije

na

Radnici Kombinata aluminijuma, skoro je izvjesno, i pored izrečenih prijetnji i iznuđenih obećanja do kraja ove nedjelje neće primiti martovsku platu. Umjesto zarađenog novca, i to samo u nezvaničnoj formi, stižu najave da bi ,,uskoro” mogli dobiti dvije plate u paketu. Pod određenim uslovima, koji ni najmanje ne zavise od njih. Plate kasne i u drugom od dva, makar po broju zapošljenih, najveća crnogorska preduzeća – Elektroprivredi. Kašnjenje se pravda dugovima koje prema tom preduzeću ima KAP. A oni su prešli 20 miliona eura. Manje ili više alarmantno, nenaplaćena potraživanja od Kombinata aluminijuma opterećuju i poslovanje Rudnika boksita, Montenegrobonusa, Luke Bar, željezničkog Prevoza i, u krajnjem, državnog budžeta. Komercijalne banke, domaće i strane, za sada šute u strahu da bi njihov protest zbog nenaplaćenih potraživanja od Kombinata i njegovih radnika mogao proizvesti paniku među drugim komitent ,,KAP je danas kao havarisani brod nasred mora koji polako tone”, kaže za Vijesti predsjednik Odbora direktora Kombinata Vjačeslav Krilov pokazujući prozno nadahnuće dostojno čuvenih ruskih klasika: ,,Na tom brodu nema hrane za posadu, nemate dostupne rezervne djelove, nemate gorivo da stignete do luke, niti mogućnost da isporučite robu koju vozite. Posada je pred pobunom jer nema hrane. Hranu ne možete dati, jer nema novca. Spasilački brodovi ne dopuštaju da iskoristite novčani polog koji ste dali pri kupovini broda, jer su ta sredstva ugovorom namijenjena za novi namještaj…”.

Ako nekome nije jasno – ono što Krilov, kao kapetan ,,broda koji polako tone”, naziva novim namještajem, zapravo je oprema neophodna njegovom brodu kako bi smanjio troškove plovidbe. Te su investicije, makar zvanično, bili osnovni razlog zbog koga se bivši vlasnik odlučio na prodaju. A deponovana sredstva u banci su jedina garancija da će obećano biti realizovano.

Troškovi ,,broda”, međutim, nijesu smanjeni. Zapravo su uvećani za gotovo 50 odsto. Krilov, međutim, probleme ne vidi na svom brodu već – na obali, koja ne želi da mu se primakne. ,,Jedino što vam preostaje je da zainteresujete spasilačke brodove da vam zaista pomognu. A kada će se zainteresovati? Samo ako su i oni vlasnici. Upravo zato smo i ponudili Vladi da učestvuje sa 50 odsto udjela u vlasničkoj strukturi kompanije”, navodi prvi čovjek Kombinata ne pominjući, ni jednom jedinom riječju, odgovornost kapetana i kompanije koja je vlasnik havarisanog broda. Zašto na Krilovljevom brodu nema hrane ni goriva?

Radnici Kombinata ne primaju plate. U KAP-u, već desetak dana, nema mazuta. To je proizvelo zaustavljanje proizvodnje u pogonima glinice. Znači da je samo pitanje dana, ili možda sata, kada će i preostala polovina aktivnih ćelija Elektrolize ostati bez ,,hrane”. U silosima Luke Bar, istine radi, uskladištena je određena količina glinice dopremljena iz Rusalove fabrike u Rumuniji. KAP, međutim, nije u stanju da tu glinicu dopremi do Podgorice. A u Baru strahuju da Kombinat sjutra neće moći da plati ni ležarinu za uskladištenu robu.

Prije manje od dvije godine većinski vlasnici KAP-a prihodovali su mjesečni profit od gotovo deset miliona eura. Danas njihova kompanija nema tri miliona za plate zapošljenih.

U poslovnom svijetu to nije ništa novo. Rusal, odnosno njegova crnogorska ćerka kompanija CEAC, ne bi bila ni prva ni posljednja kompanija koja bankrotira zbog vlastite nesposobnosti ili neočekivanih dešavanja na tržištu. Ono što ovu priču čini neobičnom jeste odlučnost CEAC-ovih zvaničnika da svoju nesposobnost i dugove prebace na nekoga drugog.

Tako čelnici KAP-a saopštavaju da je ,,CEAC spreman da uloži 11 miliona eura u ovu kompaniju, trenutno deponovanih kod banke koja obezbjeđuje performance bond u prijeko potrebni radni kapital”. Nedostaje samo objašnjenje da tih 11 miliona nijesu njihov novac. To je zaloga za preuzete investicione obaveze koje CEAC nije izvršio. U pitanju je, dakle, naš novac.

Crnogorska Vlada nije prihvatila ovu ,,ponudu”. O tome je javnost obavijestio Dragan Kujović, pomoćnik ministra za ekonomski razvoj, konstatujući da je za Vladu nepoznanica šta je uradio menadžment i vlasnik KAP-a kako bi fabrika funkcionisala.

Upravo to je najveći problem u priči o KAP-u. Zašto su premijer Milo Đukanović i njegovi saradnici dozvolili da, suprotno svim stavkama kupoprodajnog ugovora, vlasnici Kombinata svoje radnike, poslovne partnere i povjerioce dovedu u gotovo bezizlaznu situaciju?

Kada je KAP privatizovan, suprotno stavovima struke i javnosti, Đukanović je bio tvrd u stavu da Vlada ima pravo na taj potez i da je spremna da preuzme odgovornost za posljedice. Prošle nedjelje, pred susret sa sindikalcima Kombinata, premijer nas je obavijestio da su zapošljeni u
KAP-u jedini partneri crnogorske vlade u toj kompaniji. One koji su u minule četiri godine na račun vlasništva u KAP-u i Rudnicima boksita prihodovali skoro 500 miliona eura nije pominjao.

Kako sada stvari stoje kratkoročni problemi Kombinata mogu se riješiti samo tako što će država preuzeti njegove dugove i obezbijediti novac za isplate zarada i nabavku sirovina za nastavak proizvodnje. Pride, njena bi obaveza bila i da zbrine oko dvije trećine zapošljenih u KAP-u, kao tehnološki višak. Rusi, za uzvrat, velikodušno nude polovinu svojih akcija. U suprotnom, KAP će otići u stečaj. Ili će, kako Krilov prijeti, ,,sam od sebe stati jer već nedostaju pojedine sirovine”.

Najopasnije je to što DPS i SDP već nedjeljama unazad razgovaraju tražeći model i obrazloženje za prihvatanje takve ponude. Dok se od javnosti pažljivo krije – šta su dosadašnji, a šta budući efekti poslovne saradnje sa Olegom Deripaskom. I ko je od toga imao koristi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo