Kad se odluče da pravdu ili pomoć potraže u Skupštini Crne Gore, građani u nevolji na raspolaganju imaju puno vrata na koja mogu pokucati. Kod predsjednika parlamenta, po poslaničkim klubovima, ponekad se obrate i direktno izabranom zastupniku. Katkad im neko i pomogne, niko, međutim, nije obavezan da se onime što oni traže bavi – vrata mogu biti i zatvorena. O ideji da se u Skupštini osnuje poseban odbor koji će razmatrati pritužbe, žalbe i peticije građana, ovih se dana često govori. Zasad nije moguće procijeniti da li će biti formiran odbor ili nešto slično. Ili ništa. ŠKRIPANJE: Početkom prošle godine MANS je ukazao na potrebu osnivanja ovog radnog tijela. Tvrde da je ono neophodno kako bi bila uspostavljena direktna komunikacija između građana i njihovih izabranih predstavnika u Skupštini i povećana transparentnost u radu parlamenta. Socijalistička narodna partija je najavila da će se založiti za formiranje novog odbora. ,,Time bi se parlament otvorio prema građanima i napravio korak ka usvajanju evropskih standarda iz te oblasti”, rekao je poslanik SNP-a Neven Gošović. Predstavnici ostalih opozicionih partija takođe su, sa manje ili više žara, podržali ovakvu ideju. Zaškripaće, izgleda, tamo gdje je najvažnije – kod DPS-a. “Treba učiti da se stvari rješavaju kod nadležnih institucija. Prigovor da su one slabe ne može biti razlog da se bježi u drugu instituciju”, kaže za Monitor Miodrag Vuković, dugogodišnji šef poslaničkog kluba DPS-a. Po njegovom mišljenju, Skupština ne može riješiti ničije povrijeđeno pravo. ,,Skupština ne može zamijeniti šalterskog radnika, niti ga natjerati da bolje radi”.
Vuković smatra da parlament treba zaštititi od ,,prevelike inicijativnosti pojedinaca ili grupa” i težnje da se sve pretvori u nadležnost Skupštine. ,,Šta bi taj odbor značio ako takva nadležnost nije utvrđena Ustavom”. Iako smatra da poslanike ,,ne treba opterećivati”, Vuković objašnjava da to ne znači bježanje parlamenta od građana. Možda bi, kaže, za to trebalo, u okviru stručnih službi, formirati posebno tijelo koje bi se bavilo pritužbama i predlozima građana.
UREDITI PUT: U MANS-u izričito tvrde da za građane treba otvoriti vrata parlamenta. ,,Ja shvatam strah da će to donijeti brojne predmete, ali poslanici, kao što se zna, primaju četiri puta veću platu od građana pa bi je mogli opravdati većim radom”, kaže Vuk Maraš, direktor MANS-ovog programa Transparentnost i konflikt interesa.
Zagovornici ideje o formiranju novog odbora ukazuju da parlamenti Hrvatske, Srbije, Makedonije i ostalih zemalja u regionu imaju posebna radna tijela koja se bave saradnjom sa građanima. U Srbiji se za protekle tri godine Odboru obratilo više od 10.000 građana.
Na adresu hrvatskog Sabora godišnje stigne oko dvije hiljade predstavki ili predloga građana, i za njih je zadužen poseban odbor. Njegov posao je da razmatra predstavke, predloge i inicijative građana, ispituje njihovu osnovanost i ukazuje nadležnim tijelima na kršenje zakona.
Prema nekim podacima, tokom prošle godine, crnogorskom Parlamentu, odnosno kabinetu predsjednika, upućeno je oko 150 predstavki i žalbi. Građani su u 40 odsto slučajeva reagovali na duge sudske postupke. Otprilike se isti procenat odnosio na traženje materijalne pomoći, dok je deset odsto građana koji su se obraćali Parlamentu tražilo da ih lično primi predsjednik Skupštine Crne Gore.
“Postojeća praksa je da, kad se ljudi obraćaju Skupštini i traže pomoć, o tome odlučuje predsjednik parlamenta. To bi , svakako trebalo institucionalizovati. Bolje je da postoji uređen put za predstavke nego da se ljudi obraćaju šefu SDP-a”, kaže Koča Pavlović poslanik PZP-a.
MOLBE: Veliki broj ljudi pomoć traži u poslaničkom klubu DPS-a. Miodrag Vuković, pokazujući policu prepunu dopisa, objašnjava kako tu ima preko 400 zahtjeva, a da ih je, tokom sedam godina, primio nekoliko hiljada. Sjeća se da je, svojevremeno, kao predsjednik Izvršnog odbora DPS-a, za četiri godine, primio 4.016 ljudi. ,,Molbe za razgovor ‘od pet minuta’ nemoguće je prebrojati”, kaže Vuković. ,,Ljudi traže razne stvari. Neki pomoć za liječenje, a neki da zovnem distribuciju da im ne isključi struju. Svaki drugi zahtjev odnosi se na zaposlenje; jedan čovjek se žalio zato što mu je ‘uhapšen kamion'”. Vuković kaže da nekad uspije da pomogne, nekad ne. ,,Ne bi nam smetala služba koja bi se time bavila, možda bi se to moglo objediniti… Nijesam protiv ideje da se građani žale parlamentu, ali odbori funkcionišu po strogim pravilima”, objašnjava Vuković uz ocjenu da kod onih koji predlažu formiranje odbora ,,ima puno demagogije”.
Samo formiranje odbora, naravno, ne znači mnogo. Koča Pavlović ukazuje na loša iskustva koja je imao kao predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava. ,,Nemam utisak da smo tokom dvije godine nešto uradili, ni sa pojedinačnim predstavkama, ni sa ostalim inicijativama”. Većina u Odboru odbila je, na primjer, da raspravlja o pritužbama Suada Muratbašića, policajca koji je otpušten jer je svjedočio o vrbovanju građana da glasaju za vlast. Uzalud se žalila iI rodbina uhapšenih u akciji Orlov let… ,,Suočeni smo sa potpunom bahatošću. Nikad nijesmo uspjeli da organizujemo ni jedno, ni kontrolno ni konsultativno, saslušanje”, kaže Pavlović.
On objašnjava da, na primjer u Češkoj, postoji peticioni odbor kao jedan od kanala komunikacije sa građanima i da bi postojanje takvog tijela u Crnoj Gori bilo dodatno opravdano time što što je ukinuta mogućnost da građani uz pomoć 6.000 potpisa parlamentu predlažu zakone.
SAMO OLOVKA: MANS je raznim odborima podnio šest inicijativa koje su se odnosile na sistemska kršenja zakona i odsustvo njihove primjene, tražeći od poslanika da, korišćenjem kontrolnih mehanizama, utvrde odgovornost izvršne vlasti na različitim nivoima. Tražili su da se razmotre Lipci, Zavala, skrivanje informacija u Savjetu za privatizaciju, M-telov ugovor sa Upravom policije koji policiji omogućava da bez ikakve kontrole ostvaruje uvid u baze podataka ovog operatera, kao i nelegalna gradnja u Zagoriču. Odbori su se proglasili nenadležnim, prošla je samo inicijativa o pravu osoba sa invaliditetom.
O prilikama u parlamentu svjedoči I izjava poslanika SNP-a Nevena Gošovića da u 2008. godini nijedan predlog zakona, koji je predložila opozicija, nije razmatran ni na jednom skupštinskom radnom tijelu ili na plenumu. Kad ne može vascijela opozicija – kud će nesrećni građanin.
Po svemu sudeći, zastupnici vlasti sasvim su zadovoljni kad je jedina veza između njih i građana trenutak kad olovka birača zaokružuje listu na kojoj je njihovo ime. Ako građaninu pokornom u međuvremenu nešto treba – pravac partija.
Kosara K. BEGOVIĆ
Stav2 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice