Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Iza zatvorenih vrata

Objavljeno prije

na

Kad se odluče da pravdu ili pomoć potraže u Skupštini Crne Gore, građani u nevolji na raspolaganju imaju puno vrata na koja mogu pokucati. Kod predsjednika parlamenta, po poslaničkim klubovima, ponekad se obrate i direktno izabranom zastupniku. Katkad im neko i pomogne, niko, međutim, nije obavezan da se onime što oni traže bavi – vrata mogu biti i zatvorena. O ideji da se u Skupštini osnuje poseban odbor koji će razmatrati pritužbe, žalbe i peticije građana, ovih se dana često govori. Zasad nije moguće procijeniti da li će biti formiran odbor ili nešto slično. Ili ništa. ŠKRIPANJE: Početkom prošle godine MANS je ukazao na potrebu osnivanja ovog radnog tijela. Tvrde da je ono neophodno kako bi bila uspostavljena direktna komunikacija između građana i njihovih izabranih predstavnika u Skupštini i povećana transparentnost u radu parlamenta. Socijalistička narodna partija je najavila da će se založiti za formiranje novog odbora. ,,Time bi se parlament otvorio prema građanima i napravio korak ka usvajanju evropskih standarda iz te oblasti”, rekao je poslanik SNP-a Neven Gošović. Predstavnici ostalih opozicionih partija takođe su, sa manje ili više žara, podržali ovakvu ideju. Zaškripaće, izgleda, tamo gdje je najvažnije – kod DPS-a. “Treba učiti da se stvari rješavaju kod nadležnih institucija. Prigovor da su one slabe ne može biti razlog da se bježi u drugu instituciju”, kaže za Monitor Miodrag Vuković, dugogodišnji šef poslaničkog kluba DPS-a. Po njegovom mišljenju, Skupština ne može riješiti ničije povrijeđeno pravo. ,,Skupština ne može zamijeniti šalterskog radnika, niti ga natjerati da bolje radi”.

Vuković smatra da parlament treba zaštititi od ,,prevelike inicijativnosti pojedinaca ili grupa” i težnje da se sve pretvori u nadležnost Skupštine. ,,Šta bi taj odbor značio ako takva nadležnost nije utvrđena Ustavom”. Iako smatra da poslanike ,,ne treba opterećivati”, Vuković objašnjava da to ne znači bježanje parlamenta od građana. Možda bi, kaže, za to trebalo, u okviru stručnih službi, formirati posebno tijelo koje bi se bavilo pritužbama i predlozima građana.

UREDITI PUT: U MANS-u izričito tvrde da za građane treba otvoriti vrata parlamenta. ,,Ja shvatam strah da će to donijeti brojne predmete, ali poslanici, kao što se zna, primaju četiri puta veću platu od građana pa bi je mogli opravdati većim radom”, kaže Vuk Maraš, direktor MANS-ovog programa Transparentnost i konflikt interesa.

Zagovornici ideje o formiranju novog odbora ukazuju da parlamenti Hrvatske, Srbije, Makedonije i ostalih zemalja u regionu imaju posebna radna tijela koja se bave saradnjom sa građanima. U Srbiji se za protekle tri godine Odboru obratilo više od 10.000 građana.
Na adresu hrvatskog Sabora godišnje stigne oko dvije hiljade predstavki ili predloga građana, i za njih je zadužen poseban odbor. Njegov posao je da razmatra predstavke, predloge i inicijative građana, ispituje njihovu osnovanost i ukazuje nadležnim tijelima na kršenje zakona.

Prema nekim podacima, tokom prošle godine, crnogorskom Parlamentu, odnosno kabinetu predsjednika, upućeno je oko 150 predstavki i žalbi. Građani su u 40 odsto slučajeva reagovali na duge sudske postupke. Otprilike se isti procenat odnosio na traženje materijalne pomoći, dok je deset odsto građana koji su se obraćali Parlamentu tražilo da ih lično primi predsjednik Skupštine Crne Gore.

“Postojeća praksa je da, kad se ljudi obraćaju Skupštini i traže pomoć, o tome odlučuje predsjednik parlamenta. To bi , svakako trebalo institucionalizovati. Bolje je da postoji uređen put za predstavke nego da se ljudi obraćaju šefu SDP-a”, kaže Koča Pavlović poslanik PZP-a.

MOLBE: Veliki broj ljudi pomoć traži u poslaničkom klubu DPS-a. Miodrag Vuković, pokazujući policu prepunu dopisa, objašnjava kako tu ima preko 400 zahtjeva, a da ih je, tokom sedam godina, primio nekoliko hiljada. Sjeća se da je, svojevremeno, kao predsjednik Izvršnog odbora DPS-a, za četiri godine, primio 4.016 ljudi. ,,Molbe za razgovor ‘od pet minuta’ nemoguće je prebrojati”, kaže Vuković. ,,Ljudi traže razne stvari. Neki pomoć za liječenje, a neki da zovnem distribuciju da im ne isključi struju. Svaki drugi zahtjev odnosi se na zaposlenje; jedan čovjek se žalio zato što mu je ‘uhapšen kamion'”. Vuković kaže da nekad uspije da pomogne, nekad ne. ,,Ne bi nam smetala služba koja bi se time bavila, možda bi se to moglo objediniti… Nijesam protiv ideje da se građani žale parlamentu, ali odbori funkcionišu po strogim pravilima”, objašnjava Vuković uz ocjenu da kod onih koji predlažu formiranje odbora ,,ima puno demagogije”.

Samo formiranje odbora, naravno, ne znači mnogo. Koča Pavlović ukazuje na loša iskustva koja je imao kao predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava. ,,Nemam utisak da smo tokom dvije godine nešto uradili, ni sa pojedinačnim predstavkama, ni sa ostalim inicijativama”. Većina u Odboru odbila je, na primjer, da raspravlja o pritužbama Suada Muratbašića, policajca koji je otpušten jer je svjedočio o vrbovanju građana da glasaju za vlast. Uzalud se žalila iI rodbina uhapšenih u akciji Orlov let… ,,Suočeni smo sa potpunom bahatošću. Nikad nijesmo uspjeli da organizujemo ni jedno, ni kontrolno ni konsultativno, saslušanje”, kaže Pavlović.

On objašnjava da, na primjer u Češkoj, postoji peticioni odbor kao jedan od kanala komunikacije sa građanima i da bi postojanje takvog tijela u Crnoj Gori bilo dodatno opravdano time što što je ukinuta mogućnost da građani uz pomoć 6.000 potpisa parlamentu predlažu zakone.

SAMO OLOVKA: MANS je raznim odborima podnio šest inicijativa koje su se odnosile na sistemska kršenja zakona i odsustvo njihove primjene, tražeći od poslanika da, korišćenjem kontrolnih mehanizama, utvrde odgovornost izvršne vlasti na različitim nivoima. Tražili su da se razmotre Lipci, Zavala, skrivanje informacija u Savjetu za privatizaciju, M-telov ugovor sa Upravom policije koji policiji omogućava da bez ikakve kontrole ostvaruje uvid u baze podataka ovog operatera, kao i nelegalna gradnja u Zagoriču. Odbori su se proglasili nenadležnim, prošla je samo inicijativa o pravu osoba sa invaliditetom.

O prilikama u parlamentu svjedoči I izjava poslanika SNP-a Nevena Gošovića da u 2008. godini nijedan predlog zakona, koji je predložila opozicija, nije razmatran ni na jednom skupštinskom radnom tijelu ili na plenumu. Kad ne može vascijela opozicija – kud će nesrećni građanin.

Po svemu sudeći, zastupnici vlasti sasvim su zadovoljni kad je jedina veza između njih i građana trenutak kad olovka birača zaokružuje listu na kojoj je njihovo ime. Ako građaninu pokornom u međuvremenu nešto treba – pravac partija.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo