Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Iza zatvorenih vrata

Objavljeno prije

na

Kad se odluče da pravdu ili pomoć potraže u Skupštini Crne Gore, građani u nevolji na raspolaganju imaju puno vrata na koja mogu pokucati. Kod predsjednika parlamenta, po poslaničkim klubovima, ponekad se obrate i direktno izabranom zastupniku. Katkad im neko i pomogne, niko, međutim, nije obavezan da se onime što oni traže bavi – vrata mogu biti i zatvorena. O ideji da se u Skupštini osnuje poseban odbor koji će razmatrati pritužbe, žalbe i peticije građana, ovih se dana često govori. Zasad nije moguće procijeniti da li će biti formiran odbor ili nešto slično. Ili ništa. ŠKRIPANJE: Početkom prošle godine MANS je ukazao na potrebu osnivanja ovog radnog tijela. Tvrde da je ono neophodno kako bi bila uspostavljena direktna komunikacija između građana i njihovih izabranih predstavnika u Skupštini i povećana transparentnost u radu parlamenta. Socijalistička narodna partija je najavila da će se založiti za formiranje novog odbora. ,,Time bi se parlament otvorio prema građanima i napravio korak ka usvajanju evropskih standarda iz te oblasti”, rekao je poslanik SNP-a Neven Gošović. Predstavnici ostalih opozicionih partija takođe su, sa manje ili više žara, podržali ovakvu ideju. Zaškripaće, izgleda, tamo gdje je najvažnije – kod DPS-a. “Treba učiti da se stvari rješavaju kod nadležnih institucija. Prigovor da su one slabe ne može biti razlog da se bježi u drugu instituciju”, kaže za Monitor Miodrag Vuković, dugogodišnji šef poslaničkog kluba DPS-a. Po njegovom mišljenju, Skupština ne može riješiti ničije povrijeđeno pravo. ,,Skupština ne može zamijeniti šalterskog radnika, niti ga natjerati da bolje radi”.

Vuković smatra da parlament treba zaštititi od ,,prevelike inicijativnosti pojedinaca ili grupa” i težnje da se sve pretvori u nadležnost Skupštine. ,,Šta bi taj odbor značio ako takva nadležnost nije utvrđena Ustavom”. Iako smatra da poslanike ,,ne treba opterećivati”, Vuković objašnjava da to ne znači bježanje parlamenta od građana. Možda bi, kaže, za to trebalo, u okviru stručnih službi, formirati posebno tijelo koje bi se bavilo pritužbama i predlozima građana.

UREDITI PUT: U MANS-u izričito tvrde da za građane treba otvoriti vrata parlamenta. ,,Ja shvatam strah da će to donijeti brojne predmete, ali poslanici, kao što se zna, primaju četiri puta veću platu od građana pa bi je mogli opravdati većim radom”, kaže Vuk Maraš, direktor MANS-ovog programa Transparentnost i konflikt interesa.

Zagovornici ideje o formiranju novog odbora ukazuju da parlamenti Hrvatske, Srbije, Makedonije i ostalih zemalja u regionu imaju posebna radna tijela koja se bave saradnjom sa građanima. U Srbiji se za protekle tri godine Odboru obratilo više od 10.000 građana.
Na adresu hrvatskog Sabora godišnje stigne oko dvije hiljade predstavki ili predloga građana, i za njih je zadužen poseban odbor. Njegov posao je da razmatra predstavke, predloge i inicijative građana, ispituje njihovu osnovanost i ukazuje nadležnim tijelima na kršenje zakona.

Prema nekim podacima, tokom prošle godine, crnogorskom Parlamentu, odnosno kabinetu predsjednika, upućeno je oko 150 predstavki i žalbi. Građani su u 40 odsto slučajeva reagovali na duge sudske postupke. Otprilike se isti procenat odnosio na traženje materijalne pomoći, dok je deset odsto građana koji su se obraćali Parlamentu tražilo da ih lično primi predsjednik Skupštine Crne Gore.

“Postojeća praksa je da, kad se ljudi obraćaju Skupštini i traže pomoć, o tome odlučuje predsjednik parlamenta. To bi , svakako trebalo institucionalizovati. Bolje je da postoji uređen put za predstavke nego da se ljudi obraćaju šefu SDP-a”, kaže Koča Pavlović poslanik PZP-a.

MOLBE: Veliki broj ljudi pomoć traži u poslaničkom klubu DPS-a. Miodrag Vuković, pokazujući policu prepunu dopisa, objašnjava kako tu ima preko 400 zahtjeva, a da ih je, tokom sedam godina, primio nekoliko hiljada. Sjeća se da je, svojevremeno, kao predsjednik Izvršnog odbora DPS-a, za četiri godine, primio 4.016 ljudi. ,,Molbe za razgovor ‘od pet minuta’ nemoguće je prebrojati”, kaže Vuković. ,,Ljudi traže razne stvari. Neki pomoć za liječenje, a neki da zovnem distribuciju da im ne isključi struju. Svaki drugi zahtjev odnosi se na zaposlenje; jedan čovjek se žalio zato što mu je ‘uhapšen kamion'”. Vuković kaže da nekad uspije da pomogne, nekad ne. ,,Ne bi nam smetala služba koja bi se time bavila, možda bi se to moglo objediniti… Nijesam protiv ideje da se građani žale parlamentu, ali odbori funkcionišu po strogim pravilima”, objašnjava Vuković uz ocjenu da kod onih koji predlažu formiranje odbora ,,ima puno demagogije”.

Samo formiranje odbora, naravno, ne znači mnogo. Koča Pavlović ukazuje na loša iskustva koja je imao kao predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava. ,,Nemam utisak da smo tokom dvije godine nešto uradili, ni sa pojedinačnim predstavkama, ni sa ostalim inicijativama”. Većina u Odboru odbila je, na primjer, da raspravlja o pritužbama Suada Muratbašića, policajca koji je otpušten jer je svjedočio o vrbovanju građana da glasaju za vlast. Uzalud se žalila iI rodbina uhapšenih u akciji Orlov let… ,,Suočeni smo sa potpunom bahatošću. Nikad nijesmo uspjeli da organizujemo ni jedno, ni kontrolno ni konsultativno, saslušanje”, kaže Pavlović.

On objašnjava da, na primjer u Češkoj, postoji peticioni odbor kao jedan od kanala komunikacije sa građanima i da bi postojanje takvog tijela u Crnoj Gori bilo dodatno opravdano time što što je ukinuta mogućnost da građani uz pomoć 6.000 potpisa parlamentu predlažu zakone.

SAMO OLOVKA: MANS je raznim odborima podnio šest inicijativa koje su se odnosile na sistemska kršenja zakona i odsustvo njihove primjene, tražeći od poslanika da, korišćenjem kontrolnih mehanizama, utvrde odgovornost izvršne vlasti na različitim nivoima. Tražili su da se razmotre Lipci, Zavala, skrivanje informacija u Savjetu za privatizaciju, M-telov ugovor sa Upravom policije koji policiji omogućava da bez ikakve kontrole ostvaruje uvid u baze podataka ovog operatera, kao i nelegalna gradnja u Zagoriču. Odbori su se proglasili nenadležnim, prošla je samo inicijativa o pravu osoba sa invaliditetom.

O prilikama u parlamentu svjedoči I izjava poslanika SNP-a Nevena Gošovića da u 2008. godini nijedan predlog zakona, koji je predložila opozicija, nije razmatran ni na jednom skupštinskom radnom tijelu ili na plenumu. Kad ne može vascijela opozicija – kud će nesrećni građanin.

Po svemu sudeći, zastupnici vlasti sasvim su zadovoljni kad je jedina veza između njih i građana trenutak kad olovka birača zaokružuje listu na kojoj je njihovo ime. Ako građaninu pokornom u međuvremenu nešto treba – pravac partija.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo