Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Neizvjesna trka između Nikole Markovića i Borisa Raonića

Objavljeno prije

na

Konkurs za generalnog direktora RTCG je završen, a izbor novog generalnog direktora mogao bi trajati i više od mjeseca

 

Nakon što je prethodna vlast izvela 2018. godine čistku u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) kako bi medijski servis građana vratila pod svoju dirigentsku palicu, svi su vidjeli koji je značaj te institucije za partijske interese u našoj zemlji. Sve što je Andrijana Kadija sa mjesta generalne direktorice RTCG uspjela da poromijeni u  Javnom servisu, vratio je na staro Božidar Šundić. Na čelu RTCG i dalje  je rukovodstvo blisko DPS-u.

Iako su sve tri koalicije koje čine novu vlast u predizbornoj kampanji davale prioritet profesionalizaciji Javnog servisa, tek sada se bira generalni direktor nacionalne radio-televizije. Prema informacijama Monitora, pitanje RTCG od 30. avgusta nije riješeno jer sve tri koalicije žele kontrolu nad propagandnom mašinerijom bivše vlasti, zbog čega se nijesu mogli dogovoriti oko rukovodstva.

Direktor Media centra i bivši član Savjeta RTCG Goran Đurović smatra da je upravo snažna želja partija da kontrolišu Javni servis ono što koči njegovu profesionalizaciju. On je svim partijama na vlasti predložio da se prije izbora novog Savjeta i generalnog direktora promijeni Zakon o RTCG, koji partijama daje veliki uticaj na Javni servis. Bivši režim je takav zakon izglasao kako nikada više ne bi izgubio kontrolu nad nacionalnom televizijom, kao što se to desilo za vrijeme Andrijane Kadije. Iako je 40 nevladinih organizacija podržalo Đurovićev predlog, do izmjena zakona nije došlo.

„Od RTCG ne očekujem velike promjene jer je većina članova Savjeta imenovana zahvaljujući volji političkih partija a ne ovlaštenih subjekata, među kojima i nevladinih organizacija. Javni servis se neće profesionalizovati dok se u Skupštini ne usvoje izmjene zakona o RTCG i maksimalno ograniči uticaj političkih partija na izbor članova Savjeta RTCG, koji kasnije biraju generalnog direktora“, kazao je Đurović za Monitor.

On tvrdi da nova skupštinska većina nije uvažila argumente nevladinog sektora da je aktuelni Zakon o RTCG najgori do sada jer je omogućio političkim partijama da direktno biraju šest (od ukupno devet) članova Savjeta. „Izgleda da je jedini zakon koji odgovara novoj vlasti upravo Zakon o RTCG kojeg je donio DPS u namjeri da ozakoni politički uticaj i kontrolu nad RTCG preko kontrole Savjeta“, ocijenio je Đurović

On smatra da RTCG nije ni blizu „obećanog“ oslobođenja, a o procesu profesionalizacije treba da govore rezultati novih upravljačkih organa. Kaže da će na čelo RTCG doći generalni direktor sa potrebnim znanjima i vještinama tek kada partije na vlasti shvate da je njihova želja da kontrolišu nacionalni Javni servis glavna prepreka njegovoj profesionalizaciji.

Konkurs za generalnog direktora nacionalnog Javnog servisa okončan je protekle sedmice. Konkurisali su bivši izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić, novinar i nekadašnji zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dana Nikola Marković, direktor Radio-televizije Nikšić Milutin Stijepović i spiker u Televiziji Crne Gore (TVCG) Branislav Nikezić. Najozbiljniji kandidati su Raonić i Marković.

Savjet bira, ali u realnom svijetu i drugo je važno. Marković ima podršku Demokratske Crne Gore, a nije sporan ni za većinu drugih partija iz aktuelne vladajuće koalicije. Njegovoj kandidaturi snažno se protivi Demokratski front. Još kao urednik u Danu Marković je imao sukob sa članovima te partije.

Marković za Monitor kaže da je cilj Radio televizije Crne Gore, kao javnog servisa svih građana i građanki, da objektivno, profesionalno i izbalansirano izvještava i informiše javnost o svim pitanjima koja su od društvenog značaja. Kako tvrdi, ključni ciljevi razvoja programskih sadržaja javnog servisa uključuju unapređivanje profesionalnih standarda, posebno istinitosti, izbalansiranosti i pravovremenosti. Smatra da treba povećati kvalitet, opseg i količinu programa iz sopstvene produkcije u svim oblastima ali i povjerenje građana u rad javnog servisa, kao i gledanost televizije, slušanost radija i čitanost portala.

„RTCG ima presudnu ulogu u promociji vrijednosti demokratskog društva, kulture dijaloga i suživota. Javni servis ima posebnu odgovornost da zadrži profesionalnu distancu od svih političkih struktura i interesnih grupa, te da građanima obezbijedi pravovremene, tačne i objektivne informacije o svim pitanjima od javnog interesa. Prioritet mora biti kvalitet, profesionalnost i edukacija građana svih uzrasta. Na tim principima, zakonu i Etičkom kodeksu novinara, treba zasnivati rad RTCG“, kazao je Marković.

Kaže da je svakom kandidatu, a naročito javnosti važno da cijeli proces bude urađen zakonito, transparentno i bez bilo koje vrste političkog i drugog uticaja. Zato je, smatra, važno da se znaju kriterijumi po kojima će Savjet RTCG odlučivati – „da li su to biografija, iskustvo u medijima ili neki drugi“.

Raonić je, kroz svoj rad u Građanskoj alijansi vješto balansirao u odnosima sa partijama sadašnje, ali i bivše vlasti. On je trenutno i član Savjeta Agencije za elektronske medije, a u Građanskoj alijansi je podnio ostavku istog dana kada je predao kandidaturu za generalnog direktora Javnog servisa.

Građanska alijansa je u prethodnim Savjetima RTCG imala svog aktivistu Milana Radovića. Aktivsti te nevladine organizacije nalaze se i u novom Savjetu. Zaposlena u Građanskoj alijansi Amina Murić je članica Savjeta, ali i sociolog Bojan Baća, koji je ujedno i član Savjeta Građanske alijanse. Građanska alijansa je kroz projekte sarađivala i sa LGBT Forum Progres, čija članica Milica Špajak sjedi u Savjetu RTCG, i sa Sindikatom medija, na čijem čelu je Marijana Camović-Veličković, takođe članica Savjeta RTCG. To može da bude  prednost u trci za generalnog direktora RTCG. Raonić nije želio da odgovori na pitanja Monitora u vezi sa svojom kandidaturom.

Media centar je pokrenuo pitanje konflikta interesa četiri člana Savjeta RTCG ukoliko dođu u priliku da za generalnog direktora biraju bivšeg saradnika ili nadređenog. Raonić je nakon njihovog saopštenja, kao javni funkcioner, podnio inicijativu Agenciji za sprječavanje konflikta interesa (ASK). ASK je u kratkom roku dala mišljenje da članovi Savjeta ne bi bili u konfliktu interesa ako bi došlo do te situacije.

„Mišljenje ASK-a formulisano je na manipulativan način jer su u potpunosti zamijenjene teze u vezi sa problematičnom situacijom na koju ukazujemo. ASK je u svom mišljenju ukazivala na buduće odnose Raonića, kao potencijalnog generalnog direktora, i članova Savjeta, zanemarujući da je problem u činjenici da jedan kandidat (a moguće i drugi) mogu zahvaljujući svojim poslovnim odnosima sa članovima Savjeta ostvariti prednost u postupku izbora generalnog direktora. Sumnju u namjere ASK-a stvara i brzina davanja mišljenja (odgovora) koje je dato u roku od dva dana od prijema zahtjeva za davanje mišljenja. Ovakvu brzinu ASK je pokazivao samo kada je dobijao zahtjeve od strane DPS-a koji i dalje potpuno kontroliše Savjet i direktora ASK-a”, ocijenio je ranije Đurović.

Članica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer kaže da bi članovi Savjeta, koji su na bilo koji način bliski bilo kom kandidatu za generalnog direktora, trebalo da se izuzmu iz glasanja za tog kandidata. Pojašnjava da istu praksu imaju članovi Sudskog savjeta prilikom izbora sudija u sudovima.

Đurović kaže da će Media centar i dalje tražiti izmjenu Zakona o RTCG kako bi se izabrao novi Savjet i menadžment. „Iskustvo mi govori da je pitanje integriteta važnije za oporavak RTCG nego sva potrebna znanja. U 2017. godini, nakon smjene Rada Vojvodića i imenovanja Andrijane Kadije, a nešto kasnije i Vladana Mićunovća (za programskog direktora TVCG), RTCG je povratila povjerenje iako sve nije funkcionisalo perfektno, što zbog zbog opstrukcija u Javnom servisu što zbog drugih ograničenja koja su se dijelom odnosila i na menadžerska znanja“, pojašnjava Đurović.

Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević za Monitor kaže da je isteklo vrijeme za prijave na konkurs za generalnog direktora, ali da se i dalje čekaju eventualne prijave, pristigle putem pošte. „To je procedura jer te prijave znaju da kasne u odnosu na one koji su dokumentaciju direktno predali.“

On još nema informaciju da li će intervjui sa kandidatima biti javni ili će se obavljati iza zatvorenih vrata. Kaže da će na nekoj od narednih sjednica Savjeta pokrenuti to pitanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo