Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Neizvjesna trka između Nikole Markovića i Borisa Raonića

Objavljeno prije

na

Konkurs za generalnog direktora RTCG je završen, a izbor novog generalnog direktora mogao bi trajati i više od mjeseca

 

Nakon što je prethodna vlast izvela 2018. godine čistku u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) kako bi medijski servis građana vratila pod svoju dirigentsku palicu, svi su vidjeli koji je značaj te institucije za partijske interese u našoj zemlji. Sve što je Andrijana Kadija sa mjesta generalne direktorice RTCG uspjela da poromijeni u  Javnom servisu, vratio je na staro Božidar Šundić. Na čelu RTCG i dalje  je rukovodstvo blisko DPS-u.

Iako su sve tri koalicije koje čine novu vlast u predizbornoj kampanji davale prioritet profesionalizaciji Javnog servisa, tek sada se bira generalni direktor nacionalne radio-televizije. Prema informacijama Monitora, pitanje RTCG od 30. avgusta nije riješeno jer sve tri koalicije žele kontrolu nad propagandnom mašinerijom bivše vlasti, zbog čega se nijesu mogli dogovoriti oko rukovodstva.

Direktor Media centra i bivši član Savjeta RTCG Goran Đurović smatra da je upravo snažna želja partija da kontrolišu Javni servis ono što koči njegovu profesionalizaciju. On je svim partijama na vlasti predložio da se prije izbora novog Savjeta i generalnog direktora promijeni Zakon o RTCG, koji partijama daje veliki uticaj na Javni servis. Bivši režim je takav zakon izglasao kako nikada više ne bi izgubio kontrolu nad nacionalnom televizijom, kao što se to desilo za vrijeme Andrijane Kadije. Iako je 40 nevladinih organizacija podržalo Đurovićev predlog, do izmjena zakona nije došlo.

„Od RTCG ne očekujem velike promjene jer je većina članova Savjeta imenovana zahvaljujući volji političkih partija a ne ovlaštenih subjekata, među kojima i nevladinih organizacija. Javni servis se neće profesionalizovati dok se u Skupštini ne usvoje izmjene zakona o RTCG i maksimalno ograniči uticaj političkih partija na izbor članova Savjeta RTCG, koji kasnije biraju generalnog direktora“, kazao je Đurović za Monitor.

On tvrdi da nova skupštinska većina nije uvažila argumente nevladinog sektora da je aktuelni Zakon o RTCG najgori do sada jer je omogućio političkim partijama da direktno biraju šest (od ukupno devet) članova Savjeta. „Izgleda da je jedini zakon koji odgovara novoj vlasti upravo Zakon o RTCG kojeg je donio DPS u namjeri da ozakoni politički uticaj i kontrolu nad RTCG preko kontrole Savjeta“, ocijenio je Đurović

On smatra da RTCG nije ni blizu „obećanog“ oslobođenja, a o procesu profesionalizacije treba da govore rezultati novih upravljačkih organa. Kaže da će na čelo RTCG doći generalni direktor sa potrebnim znanjima i vještinama tek kada partije na vlasti shvate da je njihova želja da kontrolišu nacionalni Javni servis glavna prepreka njegovoj profesionalizaciji.

Konkurs za generalnog direktora nacionalnog Javnog servisa okončan je protekle sedmice. Konkurisali su bivši izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić, novinar i nekadašnji zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dana Nikola Marković, direktor Radio-televizije Nikšić Milutin Stijepović i spiker u Televiziji Crne Gore (TVCG) Branislav Nikezić. Najozbiljniji kandidati su Raonić i Marković.

Savjet bira, ali u realnom svijetu i drugo je važno. Marković ima podršku Demokratske Crne Gore, a nije sporan ni za većinu drugih partija iz aktuelne vladajuće koalicije. Njegovoj kandidaturi snažno se protivi Demokratski front. Još kao urednik u Danu Marković je imao sukob sa članovima te partije.

Marković za Monitor kaže da je cilj Radio televizije Crne Gore, kao javnog servisa svih građana i građanki, da objektivno, profesionalno i izbalansirano izvještava i informiše javnost o svim pitanjima koja su od društvenog značaja. Kako tvrdi, ključni ciljevi razvoja programskih sadržaja javnog servisa uključuju unapređivanje profesionalnih standarda, posebno istinitosti, izbalansiranosti i pravovremenosti. Smatra da treba povećati kvalitet, opseg i količinu programa iz sopstvene produkcije u svim oblastima ali i povjerenje građana u rad javnog servisa, kao i gledanost televizije, slušanost radija i čitanost portala.

„RTCG ima presudnu ulogu u promociji vrijednosti demokratskog društva, kulture dijaloga i suživota. Javni servis ima posebnu odgovornost da zadrži profesionalnu distancu od svih političkih struktura i interesnih grupa, te da građanima obezbijedi pravovremene, tačne i objektivne informacije o svim pitanjima od javnog interesa. Prioritet mora biti kvalitet, profesionalnost i edukacija građana svih uzrasta. Na tim principima, zakonu i Etičkom kodeksu novinara, treba zasnivati rad RTCG“, kazao je Marković.

Kaže da je svakom kandidatu, a naročito javnosti važno da cijeli proces bude urađen zakonito, transparentno i bez bilo koje vrste političkog i drugog uticaja. Zato je, smatra, važno da se znaju kriterijumi po kojima će Savjet RTCG odlučivati – „da li su to biografija, iskustvo u medijima ili neki drugi“.

Raonić je, kroz svoj rad u Građanskoj alijansi vješto balansirao u odnosima sa partijama sadašnje, ali i bivše vlasti. On je trenutno i član Savjeta Agencije za elektronske medije, a u Građanskoj alijansi je podnio ostavku istog dana kada je predao kandidaturu za generalnog direktora Javnog servisa.

Građanska alijansa je u prethodnim Savjetima RTCG imala svog aktivistu Milana Radovića. Aktivsti te nevladine organizacije nalaze se i u novom Savjetu. Zaposlena u Građanskoj alijansi Amina Murić je članica Savjeta, ali i sociolog Bojan Baća, koji je ujedno i član Savjeta Građanske alijanse. Građanska alijansa je kroz projekte sarađivala i sa LGBT Forum Progres, čija članica Milica Špajak sjedi u Savjetu RTCG, i sa Sindikatom medija, na čijem čelu je Marijana Camović-Veličković, takođe članica Savjeta RTCG. To može da bude  prednost u trci za generalnog direktora RTCG. Raonić nije želio da odgovori na pitanja Monitora u vezi sa svojom kandidaturom.

Media centar je pokrenuo pitanje konflikta interesa četiri člana Savjeta RTCG ukoliko dođu u priliku da za generalnog direktora biraju bivšeg saradnika ili nadređenog. Raonić je nakon njihovog saopštenja, kao javni funkcioner, podnio inicijativu Agenciji za sprječavanje konflikta interesa (ASK). ASK je u kratkom roku dala mišljenje da članovi Savjeta ne bi bili u konfliktu interesa ako bi došlo do te situacije.

„Mišljenje ASK-a formulisano je na manipulativan način jer su u potpunosti zamijenjene teze u vezi sa problematičnom situacijom na koju ukazujemo. ASK je u svom mišljenju ukazivala na buduće odnose Raonića, kao potencijalnog generalnog direktora, i članova Savjeta, zanemarujući da je problem u činjenici da jedan kandidat (a moguće i drugi) mogu zahvaljujući svojim poslovnim odnosima sa članovima Savjeta ostvariti prednost u postupku izbora generalnog direktora. Sumnju u namjere ASK-a stvara i brzina davanja mišljenja (odgovora) koje je dato u roku od dva dana od prijema zahtjeva za davanje mišljenja. Ovakvu brzinu ASK je pokazivao samo kada je dobijao zahtjeve od strane DPS-a koji i dalje potpuno kontroliše Savjet i direktora ASK-a”, ocijenio je ranije Đurović.

Članica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer kaže da bi članovi Savjeta, koji su na bilo koji način bliski bilo kom kandidatu za generalnog direktora, trebalo da se izuzmu iz glasanja za tog kandidata. Pojašnjava da istu praksu imaju članovi Sudskog savjeta prilikom izbora sudija u sudovima.

Đurović kaže da će Media centar i dalje tražiti izmjenu Zakona o RTCG kako bi se izabrao novi Savjet i menadžment. „Iskustvo mi govori da je pitanje integriteta važnije za oporavak RTCG nego sva potrebna znanja. U 2017. godini, nakon smjene Rada Vojvodića i imenovanja Andrijane Kadije, a nešto kasnije i Vladana Mićunovća (za programskog direktora TVCG), RTCG je povratila povjerenje iako sve nije funkcionisalo perfektno, što zbog zbog opstrukcija u Javnom servisu što zbog drugih ograničenja koja su se dijelom odnosila i na menadžerska znanja“, pojašnjava Đurović.

Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević za Monitor kaže da je isteklo vrijeme za prijave na konkurs za generalnog direktora, ali da se i dalje čekaju eventualne prijave, pristigle putem pošte. „To je procedura jer te prijave znaju da kasne u odnosu na one koji su dokumentaciju direktno predali.“

On još nema informaciju da li će intervjui sa kandidatima biti javni ili će se obavljati iza zatvorenih vrata. Kaže da će na nekoj od narednih sjednica Savjeta pokrenuti to pitanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo