Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZVJEŠTAJI MEĐUNARODNIH EKSEPERATA O POLICIJSKOJ TORTURI: Elektro-šokovi, udarci i poniženje žrtvi

Objavljeno prije

na

Grupa međunarodnih forenzičara utvrdila je da su povrede kod Jovana Grujičića i Marka Boljevića najvjerovatnije posljedica policijske torture koju su Podgoričani prijavili prošle godine

 

„I dalje sam mogao da čujem zvukove koje je pravilo moje tijelo kada su me udarali. Mogao sam čuti zvuke koje je proizvodio elektro-šoker kada su ga prislanjali na moju desnu stranu i kada su mi ga stavili na uvo“, piše u izjavi Podgoričanina Jovana Grujičića, koju je dao pred ekspertskom grupom nezavisnih forenzičara. „Dva puta sam se onesvijestio; polivali su me vodom. Tjerali su me da se skinem i ja sam to uradio. Kada sam bio go, radili bi elektrošokove po mojoj koži po trbuhu i butinama. Polivali su me vodom kada sam bio go. Zatim su mi naredili da se obučem i ja sam to uradio. Dok sam bio obučen, primjenjivali su elektrošokove na mojim genitalijama. Opet su mi naredili da se skinem pa su mi radili elektrošokove na golom tijelu, kako sam već objasnio. Ponavljali su to nekoliko puta, ne znam tačno koliko, možda sam se 7-8 puta skidao i oblačio.“

Riječ je o torturi koju je Grujičić, kako tvrdi, doživio krajem maja prošle godine u stanici policije. Gotovo osam mjeseci prošlo je od oslobađajuće prvostepene presude, ali i dalje nema rezultata istrage da li je i ko u policijskoj stanici tukao i zlostavljao njega, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića. Sva trojica su, tvrde, nakon teških udaraca, mućenja i elektro-šokova potpisali unaprijed otkucana priznanja.

Grujičić je uhapšen krajem maja prošle godine. Tužilaštvo je njega i Benjamina Mugošu teretilo za podmetanje bombe u bivšem kafiću Grand i ispred kuće tada visokog službenika policije Duška Golubovića. Boljević je potpisao svjedočenje u kojem se navode imena bombaša. Sva trojica su kasnije kazali da su priznanja pred tužiocima posljedica torture koju su doživjeli u policijskoj stanici. Prema svjedočenjima, povrede su im nanosile uniformisane osobe koje su glave krile iza crnih „fantomki“. Zbog navoda o zlostavljanju prvostepeni sud je oslobodio Grujičića krivice.

Strani sudsko-medicinski vještaci uradili su izvještaje o povredama Jovana Grujičića i Marka Boljevića. Utvrdili su da su tragovi torture u vidu „fizičkih i psiholoških simptoma” koje su kod njih zapazili prilikom pregleda „visoko konzistentni” sa njihovim navodima da su mučeni u policiji udarcima, elektrošokovima, ponižavanjem i zastrašivanjem. Prema tim izvještajima postoji velika vjerovatnoća da su Grujičić i Boljević doživjeli torturu. Akcija za ljudska prava (HRA) je obezbijedila izradu ovih izvještaja u saradnji sa Međunarodnim savjetom za rehabilitaciju žrtava torture (koji djeluje pri Ujedinjenim nacijama) i Ekspertskom grupom nezavisnih forenzičara koja djeluje pod okriljem Savjeta, zahvaljujući finansijskoj podršci Dobrovoljnog fonda Ujedinjenih nacija za žrtve torture.

Međunarodni eksperti su opovrgli nalaze domaćih vještaka koji su tvrdili da su hematomi na tijelu Grujičića nastali prije nego je priveden u policiju. Domaći vještaci tvrdili su da se kod Grujičića ne može sa sigurnošću reći da je povrijeđen elektro-šokerom „jer nema sličnih opekotina na drugim djelovima tijela”. Tim eksperata, koji čine doktori Đorđe Alempijević, Pierre Duterte i Onder Ozkalipci, utvrdili su ipak da je „datiranje modrica po izgledu (veličini i boji) netačno i forenzički nepouzdano” i ukazali da medicinska literatura i njihovo iskustvo ukazuju da se „ne mogu očekivati primjetne lezije svaki put kada se upotrijebi elektro-šoker, posebno ako je koža mokra ili se uređaj primijeni preko odjeće”. U zaključku izvještaja su naveli: „Na osnovu iskaza g. Jovana Grujičića, navodnih simptoma, nalaza medicinskih pregleda i fotografija koje su napravljene ubrzo nakon incidenta, te naših fizičkih nalaza o obrascu lezija u obliku tačaka na desnoj strani abdomena, zaključujemo da su ove tačkaste lezije visoko konzistentne sa navodima da se radi o udarima struje elektro-šokerom”.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević pozvala je direktora Uprave policije Zorana Brđanina da hitno procesuira policajce odgovorne za torturu, a potom im onemogući da dalje to rade. Brđanin od ponedjeljka nije odgovorio na pitanju Monitora.

Prelević tvrdi da u slučaju Jovana Grujičića nadležni deset mjeseci nijesu htjeli da utvrde kako je i kada dobio povrede, već ga je samo pregledao zatvorski ljekar i to površno. Strani eksperti su, navodi, sa visokim stepenom konzistentnosti utvrdili upotrebu elektrošokera na tijelu Jovana Grujičića i Marka Boljevića. U tužilaštvu, kaže, nijesu naložili psihološko-psihijatrijsko vještačenje Mugoše, Grujičića i Boljevića radi utvrđivanja mučenja, zlostavljanja i torture. To su uradili strani eksperti.

Tea Gorjanc Prelević je rekla da je Grujičićeva majka odmah nakon hapšenja sina,  zahvaljujući efikasnom postupanju Savjeta za građansku kontrolu rada policije, dobila imena 11 policajaca koji su ga obrađivali. Tadašnjem vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću su još u julu prošle godine podnijeli pritužbe, ali je nekoliko mjeseci kasnije Tužilački savjet odbacio prijavu.

„Tužilaštvo ih ni do sada nije sve saslušalo… Nećemo odustati dok svi koji su izvršili ova gnusna djela nad trojicom ljudi budu privedeni pravdi”, kazala je Gorjanc Prelević.

Predsjednik Autonomnog građanskog pokreta Predrag Spasojević smatra da je vrlo specifična tortura nad Markom Boljevićem, koji je saslušavan kao svjedok.

„Nijedan inspektor nije suspendovan i dalje su na poslu, postupak je još u fazi izviđaja, a najjednostavnija stvar bila je da direktor policije pokrene disciplinski postupak”, pojasnio je Spasojević.

Pravni zastupnik Boljevića, advokat Novica Milošević, kazao je da je tužilac od šest prijavljenih inspektora identifikovao pet. Nada se da su imena poznata i direktoru policije. „Činjenica da se 13 mjeseci čekalo na identifikaciju policajaca prijavljenih za iznuđivanje iskaza, a to je bilo jednostavno. Postavlja se pitanje što je radila Unutrašnja kontrola sve ovo vrijeme”, kazao je on.

Prilika je da Tužilaštvo istragu dovede do kraja. Ako to ne učine, ovaj slučaj će se  naću u međunarodnim izvještajima kao još jedna packa državi Crnoj Gori.

 

Samoodbrana ili brutalnost policije

Odjeljenje unutrašnje kontrole rada Uprave policije otvoriće predmet i izvršiti analizu postupanja policijskih službenika tokom intervencije nakon masovnog incidenta u petak veče na platou kod zgrade Normal company u Podgorici, a u kojem je jednom policajcu povrijeđena ruka.

Tokom kontrole službenici MUP-ovog Odjeljenja unutrašnje kontrole, posebno će se pozabaviti primjenom policijskih ovlašćenja kako bi utvrdili da li je neko od službenika policije možda neprofesionalno ili neblagovremeno reagovao kako bi zaštitio kolege od napada više osoba.

Službenici Centra bezbjednosti Podgorica su pružali asistenciju Komunalnoj policiji, koja je kontrolisala radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Uprava policije je u subotu saopštila da je, po dolasku njihovih službenika, više gostiju izrazilo negodovanje zbog aktivnosti Komunalne policije.

„Tokom vršenja ove službene radnje došlo je do napada na policijske službenike. S lica mjesta je dovedeno i saslušano šest osoba, a o događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu, koji je naložio da se slobode liši V. M. (39), vlasnik kontrolisanog ugostiteljskog objekta, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti na štetu policijskih službenika”, saopštila je UP. Vlasnik objekta je to demantovao.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

GODINU POSLIJE: Čija je nula veća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako ova Vlada sve više liči na DPS, makar u (ne)transparentnosti rada, (ne)poštovanju propisa, podsticanju podjela i favorizovanju partijskog na uštrb javnog interesa – da li je to ,,potreban i dovoljan uslov” da se njihovi prethodnici, u orginalu, vrate tamo odakle su otišli prije godinu dana. Ili je vrijeme da se pozabavimo alternativama

 

Aplauz socijalnih partnera za plan i predstojeće mjere ove Vlade najbolje pokazuje naš put, pohvalio se na Tviteru Milojko Spajić, ministar finansija u aktuelnoj/odlazećoj Vladi. Onda smo i od zvaničnika Unije poslodavaca i dvije reprezentativne sindikalne asocijacije čuli da oni podržavaju najavljeno povećanje zarada i smanjenje dažbina za poslodavce.

Tako su Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, njegov najbliži saradnik u promociji tzv. Maršalovog plana za Crnu Goru, dobili formalne partnere sa kojima će podijeliti teret ali i odgovornost za eventualni (ne)uspijeh najavljenog eksperimenta. Ali smo, ponovo, ostali bez odgovora na nekoliko jednostavnih i izuzetno važnih pitanja bez kojih je nemoguće dati valjan sud o stvarnim dometima Spajićevog plana.

Recimo: kako će Vlada nadomjestiti smanjenje prihoda od 180 – 200 miliona eura po osnovu ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje uz najavljeni rast izdataka za plate u javnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje, pa redom…)? Šta će biti sa obećanim kapitalnim budžetom ,,najvećim u istoriji Crne Gore”? Da li će poslodavci, kada za to dođe vrijeme, bespogovorno prihvatiti ,,mali” rast troškova do koga će dovesti najavljeno povećanje minimalne i prosječne zarade i kako će se to odraziti na održivost njihovog biznisa? Kolika je vjerovatnoća da će neki od njih na povećane izdatke odgovoriti otpuštanjem radnika? Da li će najavljene mjere dovesti do nastavka trenda gašenja postojećih radnih mjesta, posebno na sjeveru zemlje?

Na kraju možda najvažnije – kako će armija penzionera i nezaposlenih preživjeti neminovni skok cijena koji je, makar to je jasno, neizbježan – što zbog globalnog rasta cijena hrane i energenata, što zbog Spajićeve namjere da sa sadašnjeg modela oporezivanja dohotka pređemo na oporezivanje potrošnje. Po uvećanim stopama poreza i dažbina (akcize…). Dok bi penzije i socijalne naknade ostale iste. Prema važećim propisima, usklađivanje sa najavljenim rastom zarada i cijena može uslijediti tek početkom 2023. godine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, ORGANIZACIJA KOD: Samo bjesomučna borba za moć

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izdijeljena, posvađana i bez jasne ideje kako pokrenuti temeljne reforme, i korak dalje, kako izvući zemlju recimo iz problema da naše stanovništvo stari, da ulazimo u zonu bijele kuge, da postajemo odredište nekvalifikovane i niskoplaćene radne snage… nova većina razumije da je glavni problem odgovor na pitanje ko će biti ,,DPS poslije DPS-a”.

 

MONITOR:  Demokratski front najavio je bojkot parlamenta i svih Vladinih zakona, ukoliko u Vladu  ne uđe lider DF-a Andrija Mandić. Kako vidite taj zahtjev?

PERIĆ: Ukoliko nova vlast želi da bude operativna, ona mora pronaći put uzajamnog uvažavanja. Niti je uvažavanje da nekoga unaprijed proglasite nepoželjnim za ministarske pozicije bez obzira na procenat koji osvoji na izborima, niti je od onog ko osvoji najviše glasova u novoj vlasti korektno da insistiranjem nametanja svojih političkih ciljeva doslovno uništava subjekt koji treba da obezbijedi većinu. Da ne govorimo koje su refleksije takve pozicije na cijelu zajednicu. U tom kontekstu valja demistifikovati određenje u odnosu na državu. Ako uzmemo jednu od najneutralnijih definicija da je država skup procedura koji nam omogućava da funkcionišemo kao zajednica, onda svi treba da prihvate da će poštovati te procedure i da će činiti što i koliko mogu da se društvo nepoštovanjem tih procedura ne bi dezintegrisalo. Bez toga je doslovno nemoguće, ne samo formirati djelotvornu većinu, već i funkcionisati uopšte.

Nama fali plan i dogovor na mnogim poljima, a posebno u politici. Političari bi trebalo da rješavaju probleme, da razumiju značaj kompromisa i da podnose odgovornost. Nažalost, ovo ostaje samo lijepa želja – u praksi je to bjesomučna borba za moć uz pomoć koje onda želite da raspolažete resursima svih nas.

Sve političke partije rasporedile su  svoje ljude u javnim preduzećima na čelnim pozicijama i ,,po dubini” uveliko kadriraju. Tu vidimo da onamo gdje imaju zajedničke interese partije se bez većih problema dogovaraju – bez obzira da li je to u interesu građana ili ne. Razumijem da mnogi ljudi zbog političke pripadnosti nisu mogli da se zaposle i/ili napreduju, ali taj problem se mora rješavati time što će se prvo procesuirati svi oni koji su radili nezakonito u prethodnom periodu i tako što ćete kadrirati najkvalitetnije, a ne ,,najzaslužnije” ljude.

MONITOR: Da li pregovori parlamentarne većine vode izborima ili će se nastaviti sa krizama, uslovljavanjima i pregovorima?

PERIĆ: Nije bilo teško predvidjeti da će se tokom pregovora nastaviti uzajamne optužbe unutar vlasti. Činjenica je da svaka od koalicija ima svoj ucjenjivački kapital, ali bojim se da će stalnim naglašavanjem te pozicije građani postajati taoci te političke realnosti. Ko će biti vještiji, a čija će procjena biti loša je nešto što razumijem da zanima stranke, ali šta to znači iz perspektive propuštanja prilike realizacije suštinskih promjena koju su sami akteri nazvali istorijskom i koja zaista ima taj potencijal?

Da li su razjašnjenje ovog rebusa izbori? Oni jesu opcija, ali ne vjerujem da je ijedan subjekt spreman za njih, a još manje da je siguran da bi mogao da politički kapitalizuje to što bi ih izazvao – tako da ne očekujem izbore u najmanje narednih pola godine.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo