Povežite se sa nama

Izdvojeno

JEDNOM OD SIMBOLA SKADARSKOG JEZERA PRIJETI IZUMIRANJE: Jegulja, žrtva ljudske lakomosti

Objavljeno prije

na

Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti populacije jegulje. Decenijama nije urađena ribolovna osnova za Skadarsko jezero. Zbog toga ne postoji ni plan upravljanja ribljim fondom. Upućeni kažu da je jegulje sve manje i da su jedinke sitnije

 

Dug put koji jegulja prevali od Sargaškog mora, usred Atlantika, sve do Crne Gore gotovo je put u nepovrat. Njen je opstanak, zbog više različitih faktora, u našoj državi pod znakom pitanja.

„Sada je period migracije jegulje, ali svi u našem gradu znaju za čovjeka koji sa albanske strane na rijeci Bojani koristi tradicionalni sistem za pregrađivanje i izlov ribe. Riječ je o pregradama, odnosno daljanima, kako ih u Albaniji zovu. Oni su trenutno zatvoreni i zato je prolaz jegulji onemogućen. To godinama čini, i ugrožava naš riblji fond, jer se radi o nekontrolisanom izlovu. I nije jedini“, kaže naš dobro upućeni sagovornik iz Ulcinja, koji je želio da ostane anoniman.

Trenutno, postojanje daljana na albanskoj strani Bojane jedan je od najozbiljnijih problema koji direktno ugrožava jegulju, koja od ušća Bojane, vođena instinktima, putuje uzvodno sve do Skadarskog jezera gdje provodi dobar dio života. Kada dostigne zrelost, vraća se na mjesto svog rođenja (Atlantik), i izvršava posljednju misiju – mrijesti se, i potom umire. Daljani su, i inače, jedan od glavnih razloga što crnogorski dio jezera, iz godine u godinu, sve više oskudijeva u migratornim vrstama. Na to već duže vrijeme upozoravaju crnogorski ekolozi, aktivisti i ribari.

Obratili smo se resornom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), koje nam je potvrdilo da je upoznato sa slučajem i da će zbog toga uputiti protestnu notu Albaniji. „Iako se radi o obnovljivom prirodnom resursu, on je jako osjetljiv na sve negativne uticaje, posebno ako se radi o većem ili nekontrolisanom izlovu ribe, što jasno može biti i u ovom slučaju i načinu korišćenja tog sistema za izlov. Uputićemo protestnu notu Albaniji koja će se odnositi upravo na korišćenje tog sistema“, kazali su iz MPŠV-a.

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi svaki vid pregrađivanja ribolovnih voda je zabranjen. Međutim, to nije slučaj sa zakonskim odredbama u susjednoj Albaniji. Korišćenje daljana je njihovom regulativom ograničeno na period od 15. marta do 1. septembra kada su daljani otvoreni, dok za preostali period važi pravilo da sistem može biti zatvoren, a povremeno i otvoren zbog slobodne migracije riba. U suštini – dato je korisnicima na slobodnu volju.

Nije jegulja dospjela na Crvenu listu kritično ugroženih vrsta samo zbog daljana. Ugrožavaju je i druge fizičke prepreke (brane, nasipi, neadekvatne riblje staze, hidroelektrane…), zagađenja, klimatske promjene i nestanak staništa. Uz to, i mi ih izlovljavamo nekontrolisano, zbog čega su nadležni i donijeli odluku o lovostaju na jegulju svake godine u periodu od 1. septembra do 1. decembra.

,,Prošle godine podnijeli smo 50 krivičnih prijava i isto toliko prekršajnih prijava zbog ilegalnog izlova ribe u Skadarskom jezeru. Između ostalog i jegulje. Nijedna nije prošla“, kaže Nikola Pajović, direktor NVO Carp Security Group, organizacije koja je zbog svog rada više puta bila na meti krivolovaca. Prema njegovim saznanjima, prošle godine samo se jednom dogodilo da je neko i kažnjen zbog nelegalnog lovljenja ribe. Uslovno.

Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti populacije jegulje. Decenijama nije urađena tzv. ribolovna osnova za Skadarsko jezero. Zbog toga ne postoji ni plan upravljanja ribljim fondom, jer se on mora oslanjati na ribolovnu osnovu. Naši sagovornici napominju da je prije svega potrebno angažovati naučnu ustanovu koja bi prvo utvrdila u kakvom se stanju trenutno nalazi riblji fond jezera, odnosno populacija jegulje kao kritično ugrožene vrste kojoj prijeti izumiranje.

Mimo naučne potvrde, upućeni smatraju da se količina ulova smanjila i da su jedinke sitnije. I cijena jegulje na tržištu je, tokom godina, značajno porasla, što potvrđuje ta zapažanja. Ove godine kilogram je stajao i više od 15 eura.

„Na osnovu procijenjene brojnosti nauka će dati stručno mišljenje o daljem načinu korišćenja i upravljanja jeguljom, kao i drugim migratornim vrstama riba, mjerama zaštite i njihovom unapređenju. Sljedeći korak je potpuna harmonizacija propisa sa Albanijom i zajednički plan upravljanja. Očekujemo ponovne razgovore na tu temu”, kaže Katarina Burzanović, generalna direktorica Direktorata za ribarstvo u resoru ministra Aleksandra Stijovića.

Naučnici smatraju da postoji izražena potreba za regulisanjem i kontrolom izlova jegulje ribljim

zamkama. Predlažu i da se procijeni mogućnost njihovog uzgajanja i korišćenje njihove mlađi iz delte Bojane kao uzgojnog materijala. Burzanovićka kaže da će, kada bude imala precizne podatke o brojnosti jegulje, nauka dati predloge za zaštitu. ,,Kako je, radi zaštite i očuvanja resursa u morima, kavezni uzgoj riba trend u svijetu, nije isključeno da se sa tim projektima krene i u Crnoj Gori, kada se steknu zakonski i drugi uslovi“.

Stevan Marić, stručni saradnik za ribarstvo u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), ističe da se u vezi sa idejom vještačkog uzgoja jegulje kao mjerom zaštite te vrste, osim razgovora na naučnim skupovima, ništa drugo nije preduzimalo. „Ovo nije organizam koji se može uzgajati na isti način kao neke druge riblje vrste, jer je nemoguće poizvesti mlađ jegulje. Ona bi morala da se izlovljava iz prirode i dalje uzgaja u ribnjacima do polne zrelosti”.  Društva koja vrše uzgoj bi, dalje objašnjava, trebalo da oko 10 odsto polno zrelih jedinki puste nazad u prirodu kako bi zaokružile svoj životni ciklus. Baš 10 odsto zato što prirodno, prema nauci, ne preživi ni pet odsto, a uzgajalište mora biti finansijski isplativo i da zadovolji potrebe stanovništva za ovom ribom.

Na taj način bi se možda i smanjio nelegalni izlov iz Skadarskog jezera, kaže Marić. „Ali, ako to pitanje nije riješeno u većini drugih država, čak i da se u Crnoj Gori u potpunosti riješe svi problemi koji se tiču jegulje, to ne garantuje opstanak ove vrste”.

Ilegalno lovljenje jegulje tretira se kao i bilo koji drugi vid nelegalnog ribolova. Podatak koliko se takvih slučajeva odnosilo na vrste pojedinačno, NP Skadarsko jezero ne posjeduje. Često su nelegalne aktivnosti isprepletane – dešava se da neko strujom ulovi više različitih vrsta ribe.

Nikola Pajović ističe da bi saradnja NPCG-a sa nevladinim sektorom, na polju ribočuvarstva, morala da bude bolja. „Predstavnici nove uprave sa kojima smo razgovarali rekli su nam da im ne treba nevladin sektor, jer nemaju novca da ga finansiraju. Mi smo volontirali šest godina, dok konačno sedme nijesmo dobili ribočuvarske licence od resornog ministarstva, zajedničku karticu za gorivo u vrijednosti od 250 eura, kao i uniformu koju smo na kraju sami platili. Da bi se riješili nagomilani problemi, potrebno je da mnogo bolje sarađujemo“.

U Crnoj Gori se, uz podršku njemačke Organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), sprovodio projekat pod nazivom Zaštita i održivo korišćenje Skadarskog, Ohridskog i Prespanskog jezera, čijom su realizacijom naučne institucije Crne Gore tehnički opremljene za vršenje istraživanja i upoznate sa metodologijom monitoringa jegulje u skladu sa preciznim pravilima EU. Njihova primjena predstavlja tek jedan od mnoštva koraka koji prethode zatvaranju pregovaračkog poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene).

Jeguljino životno putovanje ionako je neizvjesno, zato je veći i grijeh dodatno joj na njemu otežavati. Na vrijeme smo da promijenimo navike, dok još jedna vrsta ne nestane sa lica zemlje.

 

Može i drugačije: U Engleskoj osmislili “merdevine za jegulje“

Prema podacima WWT Slimbridža, močvarnog rezervata divljih životinja u Engleskoj, u poslednjih 40 godina, broj staklenih jegulja koje stižu u Evropu opao je za oko 95 odsto. Iz tog rezervata, u kom su jegulje pronašle utočište, zato su osmislili takozvane “merdevine za jegulje”, kako bi im olakšali muke koje doživljavaju tokom migracija.

U okviru rute do rezervata, jegulje prolaze kroz tunel od 400 metara izgrađen još u viktorijansko doba, ali se pri veoma niskim osjekama suočavaju sa vertikalnim usponom od dva metra. Te “merdevine“, koje izgledaju kao plastični oluk sa čekinjama unutra, pomažu malim jeguljama da uspješno pređu uspon.

Jednom kada staklene i pertlaste jegulje stignu u slatkovodnu močvaru, tu se hrane, rastu, i dožive često i po više od 20 godina. ,,Održavanje sreće ovih dugoročnih stanovnika je nešto na čemu radimo, poboljšavajući njihovo stanište. U budućnosti, naš projekat pokrenućemo i izvan Slimbridža“, najavljuju iz ovog rezervata.

Andrea JELIĆ

Istraživačka priča je podržana kroz projekat SOS Skadar lake – Keeping the Montenegrin Wilderness Wild, kojeg finansira Partnerski fond za ugrožene ekosisteme (CEPF). Cilj projekta je obezbjeđivanje dugoročne zaštite nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo