Povežite se sa nama

Izdvojeno

JEDNOM OD SIMBOLA SKADARSKOG JEZERA PRIJETI IZUMIRANJE: Jegulja, žrtva ljudske lakomosti

Objavljeno prije

na

Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti populacije jegulje. Decenijama nije urađena ribolovna osnova za Skadarsko jezero. Zbog toga ne postoji ni plan upravljanja ribljim fondom. Upućeni kažu da je jegulje sve manje i da su jedinke sitnije

 

Dug put koji jegulja prevali od Sargaškog mora, usred Atlantika, sve do Crne Gore gotovo je put u nepovrat. Njen je opstanak, zbog više različitih faktora, u našoj državi pod znakom pitanja.

„Sada je period migracije jegulje, ali svi u našem gradu znaju za čovjeka koji sa albanske strane na rijeci Bojani koristi tradicionalni sistem za pregrađivanje i izlov ribe. Riječ je o pregradama, odnosno daljanima, kako ih u Albaniji zovu. Oni su trenutno zatvoreni i zato je prolaz jegulji onemogućen. To godinama čini, i ugrožava naš riblji fond, jer se radi o nekontrolisanom izlovu. I nije jedini“, kaže naš dobro upućeni sagovornik iz Ulcinja, koji je želio da ostane anoniman.

Trenutno, postojanje daljana na albanskoj strani Bojane jedan je od najozbiljnijih problema koji direktno ugrožava jegulju, koja od ušća Bojane, vođena instinktima, putuje uzvodno sve do Skadarskog jezera gdje provodi dobar dio života. Kada dostigne zrelost, vraća se na mjesto svog rođenja (Atlantik), i izvršava posljednju misiju – mrijesti se, i potom umire. Daljani su, i inače, jedan od glavnih razloga što crnogorski dio jezera, iz godine u godinu, sve više oskudijeva u migratornim vrstama. Na to već duže vrijeme upozoravaju crnogorski ekolozi, aktivisti i ribari.

Obratili smo se resornom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), koje nam je potvrdilo da je upoznato sa slučajem i da će zbog toga uputiti protestnu notu Albaniji. „Iako se radi o obnovljivom prirodnom resursu, on je jako osjetljiv na sve negativne uticaje, posebno ako se radi o većem ili nekontrolisanom izlovu ribe, što jasno može biti i u ovom slučaju i načinu korišćenja tog sistema za izlov. Uputićemo protestnu notu Albaniji koja će se odnositi upravo na korišćenje tog sistema“, kazali su iz MPŠV-a.

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi svaki vid pregrađivanja ribolovnih voda je zabranjen. Međutim, to nije slučaj sa zakonskim odredbama u susjednoj Albaniji. Korišćenje daljana je njihovom regulativom ograničeno na period od 15. marta do 1. septembra kada su daljani otvoreni, dok za preostali period važi pravilo da sistem može biti zatvoren, a povremeno i otvoren zbog slobodne migracije riba. U suštini – dato je korisnicima na slobodnu volju.

Nije jegulja dospjela na Crvenu listu kritično ugroženih vrsta samo zbog daljana. Ugrožavaju je i druge fizičke prepreke (brane, nasipi, neadekvatne riblje staze, hidroelektrane…), zagađenja, klimatske promjene i nestanak staništa. Uz to, i mi ih izlovljavamo nekontrolisano, zbog čega su nadležni i donijeli odluku o lovostaju na jegulju svake godine u periodu od 1. septembra do 1. decembra.

,,Prošle godine podnijeli smo 50 krivičnih prijava i isto toliko prekršajnih prijava zbog ilegalnog izlova ribe u Skadarskom jezeru. Između ostalog i jegulje. Nijedna nije prošla“, kaže Nikola Pajović, direktor NVO Carp Security Group, organizacije koja je zbog svog rada više puta bila na meti krivolovaca. Prema njegovim saznanjima, prošle godine samo se jednom dogodilo da je neko i kažnjen zbog nelegalnog lovljenja ribe. Uslovno.

Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti populacije jegulje. Decenijama nije urađena tzv. ribolovna osnova za Skadarsko jezero. Zbog toga ne postoji ni plan upravljanja ribljim fondom, jer se on mora oslanjati na ribolovnu osnovu. Naši sagovornici napominju da je prije svega potrebno angažovati naučnu ustanovu koja bi prvo utvrdila u kakvom se stanju trenutno nalazi riblji fond jezera, odnosno populacija jegulje kao kritično ugrožene vrste kojoj prijeti izumiranje.

Mimo naučne potvrde, upućeni smatraju da se količina ulova smanjila i da su jedinke sitnije. I cijena jegulje na tržištu je, tokom godina, značajno porasla, što potvrđuje ta zapažanja. Ove godine kilogram je stajao i više od 15 eura.

„Na osnovu procijenjene brojnosti nauka će dati stručno mišljenje o daljem načinu korišćenja i upravljanja jeguljom, kao i drugim migratornim vrstama riba, mjerama zaštite i njihovom unapređenju. Sljedeći korak je potpuna harmonizacija propisa sa Albanijom i zajednički plan upravljanja. Očekujemo ponovne razgovore na tu temu”, kaže Katarina Burzanović, generalna direktorica Direktorata za ribarstvo u resoru ministra Aleksandra Stijovića.

Naučnici smatraju da postoji izražena potreba za regulisanjem i kontrolom izlova jegulje ribljim

zamkama. Predlažu i da se procijeni mogućnost njihovog uzgajanja i korišćenje njihove mlađi iz delte Bojane kao uzgojnog materijala. Burzanovićka kaže da će, kada bude imala precizne podatke o brojnosti jegulje, nauka dati predloge za zaštitu. ,,Kako je, radi zaštite i očuvanja resursa u morima, kavezni uzgoj riba trend u svijetu, nije isključeno da se sa tim projektima krene i u Crnoj Gori, kada se steknu zakonski i drugi uslovi“.

Stevan Marić, stručni saradnik za ribarstvo u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), ističe da se u vezi sa idejom vještačkog uzgoja jegulje kao mjerom zaštite te vrste, osim razgovora na naučnim skupovima, ništa drugo nije preduzimalo. „Ovo nije organizam koji se može uzgajati na isti način kao neke druge riblje vrste, jer je nemoguće poizvesti mlađ jegulje. Ona bi morala da se izlovljava iz prirode i dalje uzgaja u ribnjacima do polne zrelosti”.  Društva koja vrše uzgoj bi, dalje objašnjava, trebalo da oko 10 odsto polno zrelih jedinki puste nazad u prirodu kako bi zaokružile svoj životni ciklus. Baš 10 odsto zato što prirodno, prema nauci, ne preživi ni pet odsto, a uzgajalište mora biti finansijski isplativo i da zadovolji potrebe stanovništva za ovom ribom.

Na taj način bi se možda i smanjio nelegalni izlov iz Skadarskog jezera, kaže Marić. „Ali, ako to pitanje nije riješeno u većini drugih država, čak i da se u Crnoj Gori u potpunosti riješe svi problemi koji se tiču jegulje, to ne garantuje opstanak ove vrste”.

Ilegalno lovljenje jegulje tretira se kao i bilo koji drugi vid nelegalnog ribolova. Podatak koliko se takvih slučajeva odnosilo na vrste pojedinačno, NP Skadarsko jezero ne posjeduje. Često su nelegalne aktivnosti isprepletane – dešava se da neko strujom ulovi više različitih vrsta ribe.

Nikola Pajović ističe da bi saradnja NPCG-a sa nevladinim sektorom, na polju ribočuvarstva, morala da bude bolja. „Predstavnici nove uprave sa kojima smo razgovarali rekli su nam da im ne treba nevladin sektor, jer nemaju novca da ga finansiraju. Mi smo volontirali šest godina, dok konačno sedme nijesmo dobili ribočuvarske licence od resornog ministarstva, zajedničku karticu za gorivo u vrijednosti od 250 eura, kao i uniformu koju smo na kraju sami platili. Da bi se riješili nagomilani problemi, potrebno je da mnogo bolje sarađujemo“.

U Crnoj Gori se, uz podršku njemačke Organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), sprovodio projekat pod nazivom Zaštita i održivo korišćenje Skadarskog, Ohridskog i Prespanskog jezera, čijom su realizacijom naučne institucije Crne Gore tehnički opremljene za vršenje istraživanja i upoznate sa metodologijom monitoringa jegulje u skladu sa preciznim pravilima EU. Njihova primjena predstavlja tek jedan od mnoštva koraka koji prethode zatvaranju pregovaračkog poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene).

Jeguljino životno putovanje ionako je neizvjesno, zato je veći i grijeh dodatno joj na njemu otežavati. Na vrijeme smo da promijenimo navike, dok još jedna vrsta ne nestane sa lica zemlje.

 

Može i drugačije: U Engleskoj osmislili “merdevine za jegulje“

Prema podacima WWT Slimbridža, močvarnog rezervata divljih životinja u Engleskoj, u poslednjih 40 godina, broj staklenih jegulja koje stižu u Evropu opao je za oko 95 odsto. Iz tog rezervata, u kom su jegulje pronašle utočište, zato su osmislili takozvane “merdevine za jegulje”, kako bi im olakšali muke koje doživljavaju tokom migracija.

U okviru rute do rezervata, jegulje prolaze kroz tunel od 400 metara izgrađen još u viktorijansko doba, ali se pri veoma niskim osjekama suočavaju sa vertikalnim usponom od dva metra. Te “merdevine“, koje izgledaju kao plastični oluk sa čekinjama unutra, pomažu malim jeguljama da uspješno pređu uspon.

Jednom kada staklene i pertlaste jegulje stignu u slatkovodnu močvaru, tu se hrane, rastu, i dožive često i po više od 20 godina. ,,Održavanje sreće ovih dugoročnih stanovnika je nešto na čemu radimo, poboljšavajući njihovo stanište. U budućnosti, naš projekat pokrenućemo i izvan Slimbridža“, najavljuju iz ovog rezervata.

Andrea JELIĆ

Istraživačka priča je podržana kroz projekat SOS Skadar lake – Keeping the Montenegrin Wilderness Wild, kojeg finansira Partnerski fond za ugrožene ekosisteme (CEPF). Cilj projekta je obezbjeđivanje dugoročne zaštite nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo