Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još jedan dođe plan

Objavljeno prije

na

O reformi državne uprave priča se duže od decenije. Strategija i akcionih planova nije falilo, ozbiljne promjene nijesu zabilježene. I dalje je, prema ocjenama Evropske komisije, glomazna, visoko politizovana i ima ograničene kapacitete.

Od 2002. do 2009. imali smo Strategiju, od jula 2010. do 2014. -Agendu reforme državne uprave.

„Modernizacija i reforma znače organizovano uvođenje evropskih standarda i promjena koje sistemski, trajno, podižu nivo efikasnosti, efektivnosti i zakonitosti u radu uprave”, najavljivao je premijer Milo Đukanović kad je Strategija usvajana.

Agenda reforme javne uprave Aurum istim stvarima bavila se nekoliko godina kasnije. Svetozar Marović, tada potpredsjednik vlade, najavljivao je 2009. ,,giljotinu propisa”. Kazao je da će ukidanje ,,suvišnih” zakona i propisa potrajati između 12 i 15 mjeseci. Iako je uredno najavio da će nakon toga biti sagledani efekti projekta – ništa slično nijesmo vidjeli.

Skoro tri godine su prošle otkako je vlada napravila Strategiju i Akcioni plan za reformu javne uprave do 2016. Iz Vlade je 2011. najavljeno da će se smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi, javnim službama i ustanovama.

U dokumentima Svjetske banke u to vrijeme je zabilježeno, na primjer, da, kako bi ispunila sve uslove za izgradnju skladišta, građevinska kompanija u moldavskom gradu Baltiju treba da potroši 1852 američka dolara ili 110 odsto prihoda po stanovniku te države. U Podgorici, taj trošak bi bio 140 000 dolara ili 2132 odsto od prihoda po stanovniku Crne Gore.

Vlada opet ima Plan. ,,Vlada planira da u narednom periodu, kroz reorganizaciju javnog sektora, odnosno dalje strukturne i organizacione reforme, doprinese povećanju efikasnosti javne uprave i uspostavljanju modernog i efikasnog aparata koji će na najbolji način servisirati potrebe građana Crne Gore”, kazala je, predstavljajući Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora, državna sekretarka u MUP-u mr Jadranka Vojinović.

Naredne tri godine Vlada će, kako je najavljeno, smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi za oko 6.000 ljudi i po tom osnovu u državnoj kasi uštedjeti oko 64 miliona eura. Bez posla u državnoj službi ostaće najviše ljudi u policiji, zdravstvu i školstvu.

,,U javnom sektoru ima oko 60.000 zaposlenih, a plan je da se do 2017. godine taj broj smanji za deset odsto”, objasnio je Veselin Vučković, generalni direktor za državnu upravu.

Najavljeno je da će ministarstva do kraja 2014. morati da odluče koliko zaposlenih će ostati bez posla. Smanjenje zaposlenih odnosi se i na opštine, ali i državna preduzeća.

,,Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora je, konačno, objavljen, 28. novembra 2013. godine, gotovo pet mjeseci nakon što je usvojen u julu, i više od godinu i po od kada je usvojen nacrt ovog važnog dokumenta za reformu javne uprave. U Planu se ne navode analize koje su morale prethoditi projekcijama i konkretnim ciframa broja zaposlenih koji će napustiti javni sektor, pa je nejasno na koji način je, u metodološkom smislu, ovaj dokument nastao”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa.

Ozbiljna i uporna upozorenja iz Evrope da Crna Gora mora reformisati javnu upravu zasad su dala barem jedan rezultat: iz objavljenih dokumenata, iako razni podaci u njemu fale, konačno se zvanično može vidjeti koliki broj ljudi živi od državnog budžeta – 58.766.

Broj zaposlenih u ukupnom javnom sektoru čini 35,2 odsto ukupne registrovane zaposlenosti u Crnoj Gori. Ukupni izdaci za zarade u sektoru opšte vlade su za 1,7 odsto viši u odnosu na prosjek Evropske unije i dostigli su 12,5 procenata BDP-a. Ukupna izdvajanja za zarade u javnom sektoru, uključujući i preduzeća u državnom vlasništvu, dostižu približno 17 odsto BDP-a.

Po broju zaposlenih u opštoj vladi Crna Gora se baškari među najbogatijim državama u Evropskoj uniji. Norveška, Danska, Švedska, pa Crna Gora. Njemačka je, na primjer, na 25. mjestu.

U odnosu na prosjek Evropske unije potrošnja na zarade u opštoj vladi u Crnoj Gori je viša za približno 1,7 procentnih poena BDP-a. Usput, menadžeri koje plaća država za preko 20 odsto su bolje plaćeni od onih u privatnom sektoru.

Prije tri godine bili smo među zemljama sa najviše policajaca na svijetu – 808 na sto hiljada stanovnika. Evropski prosjek je – 300. U međuvremenu, broj policajaca je smanjen, sada je predviđeno smanjenje broja zaposlenih u Upravi policije za 463 službenika. U prosvjeti je vlada uočila 1.332 prekobrojna među 13.669 zaposlenih. U zdravstvenim ustanovama: 751 od 7.684.

Pored obračuna sa čistačicama koje će dotući ,,outsoursing”, to jest angažovanje spoljnih servisa, vladin plan naširoko razrađuje privatno javna partnerstva. Smatraju da je to dobar način da se umanje troškovi države za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, smještaj učenika i studenata, smještaj starijih osoba i slično. Spas u privatno javnom partnerstvu Vlada vidi i kada je riječ o zdravstvu, obrazovanju, upravljanju vodom i objektima za vodu za piće, putevima, željeznicom… Koliko će da košta – ne zna se. Privatno javna partnerstva u Crnoj Gori nemaju institucionalni okvir u kom funkcionišu i dosad su često išla na štetu, a ne u korist građana.

U Institutu alternativa smatraju problematičnim što Plan ne sadrži informacije koje se odnose na nova zapošljavanja i jačanje administrativnih kapaciteta državnih organa što je, takođe, jedan od važnih preduslova za reformu javnog sektora.

,,Moglo bi se reći da Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora pruža jasnu sliku percepcije izvršne vlasti o višku zaposlenih i potrebi njihovog postepenog smanjivanja. Međutim, utisak je da Plan ne precizira jasne korake i aktivnosti u pravcu same reorganizacije javnog sektora, pa je ovo više plan smanjenja broja zaposlenih i povezanih troškova”, kaže Jovana Marović.

Ona naglašava da je posebno važno da se sprovođenje ovog plana ne odrazi na kvalitet usluga koje građanima pruža javni sektor, a naročito da smanjenje broja zaposlenih ne pogodi kvalitet usluga u sektoru obrazovanja i zdravstva.

Naravno, kada je riječ o otpuštanjima i zapošljavanjima nezaobilazno je pitanje političkog uticaja. Fakat da javne službe vrve od zaposlenih u akcijama ,,jedan zaposleni četiri glasa”, u direktnoj je suprotnosti sa ciljevima kao što je jačanje administrativnih kapaciteta.

,,Afere kojima smo, gotovo po pravilu, svjedoci prije održavanja gotovo svih izbora u Crnoj Gori, o kojima se precizno govori i u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u 2013. godinu (afere Snimak i ,,kovertirane ostavke”), na neki način ,,bacaju sjenku” na izvjesni napredak koji je postignut primjenom Zakona o državnim službenicima i namještenicima kada je riječ o unapređenju transparentnosti procedura zapošljavanja” ukazuje Jovana Marović. ,,Izvjesno je da bez otklona od dosadašnjih ustaljenih procedura zapošljavanja, zainteresovane strane, javnost, pa u krajnjem ni kandidati koji se prijavljuju na konkurse za rad u organima javne uprave, ne mogu promijeniti percepciju o ‘politizovanoj upravi'”.

Po svemu sudeći, može se očekivati da će, pod firmom smanjenja izdataka u javnom sektoru, država ,,servisirati” sve manje potreba građana. Ako vrtići mogu biti privatni, što ne bi mogle i škole. Znajući šta je dosad uradila ova vlast, zloslutno zvuči kad u planu za reformu javne uprave govore o stomatologiji, oftalmologiji i pedijatriji. Bilo bi glupo misliti da će voda, nakon što se iz državne firme preseli u privatno javno partnerstvo, koštati isto kao sada.

Svaki dosadašnji plan za reformu državne uprave bio je tek papir. Malo je nade da će ovoga puta biti drugačije prosto zato što bi, ukidajući nesposobne državne službe, ova vlast ukinula samu sebe.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo