Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još jedan dođe plan

Objavljeno prije

na

O reformi državne uprave priča se duže od decenije. Strategija i akcionih planova nije falilo, ozbiljne promjene nijesu zabilježene. I dalje je, prema ocjenama Evropske komisije, glomazna, visoko politizovana i ima ograničene kapacitete.

Od 2002. do 2009. imali smo Strategiju, od jula 2010. do 2014. -Agendu reforme državne uprave.

„Modernizacija i reforma znače organizovano uvođenje evropskih standarda i promjena koje sistemski, trajno, podižu nivo efikasnosti, efektivnosti i zakonitosti u radu uprave”, najavljivao je premijer Milo Đukanović kad je Strategija usvajana.

Agenda reforme javne uprave Aurum istim stvarima bavila se nekoliko godina kasnije. Svetozar Marović, tada potpredsjednik vlade, najavljivao je 2009. ,,giljotinu propisa”. Kazao je da će ukidanje ,,suvišnih” zakona i propisa potrajati između 12 i 15 mjeseci. Iako je uredno najavio da će nakon toga biti sagledani efekti projekta – ništa slično nijesmo vidjeli.

Skoro tri godine su prošle otkako je vlada napravila Strategiju i Akcioni plan za reformu javne uprave do 2016. Iz Vlade je 2011. najavljeno da će se smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi, javnim službama i ustanovama.

U dokumentima Svjetske banke u to vrijeme je zabilježeno, na primjer, da, kako bi ispunila sve uslove za izgradnju skladišta, građevinska kompanija u moldavskom gradu Baltiju treba da potroši 1852 američka dolara ili 110 odsto prihoda po stanovniku te države. U Podgorici, taj trošak bi bio 140 000 dolara ili 2132 odsto od prihoda po stanovniku Crne Gore.

Vlada opet ima Plan. ,,Vlada planira da u narednom periodu, kroz reorganizaciju javnog sektora, odnosno dalje strukturne i organizacione reforme, doprinese povećanju efikasnosti javne uprave i uspostavljanju modernog i efikasnog aparata koji će na najbolji način servisirati potrebe građana Crne Gore”, kazala je, predstavljajući Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora, državna sekretarka u MUP-u mr Jadranka Vojinović.

Naredne tri godine Vlada će, kako je najavljeno, smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi za oko 6.000 ljudi i po tom osnovu u državnoj kasi uštedjeti oko 64 miliona eura. Bez posla u državnoj službi ostaće najviše ljudi u policiji, zdravstvu i školstvu.

,,U javnom sektoru ima oko 60.000 zaposlenih, a plan je da se do 2017. godine taj broj smanji za deset odsto”, objasnio je Veselin Vučković, generalni direktor za državnu upravu.

Najavljeno je da će ministarstva do kraja 2014. morati da odluče koliko zaposlenih će ostati bez posla. Smanjenje zaposlenih odnosi se i na opštine, ali i državna preduzeća.

,,Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora je, konačno, objavljen, 28. novembra 2013. godine, gotovo pet mjeseci nakon što je usvojen u julu, i više od godinu i po od kada je usvojen nacrt ovog važnog dokumenta za reformu javne uprave. U Planu se ne navode analize koje su morale prethoditi projekcijama i konkretnim ciframa broja zaposlenih koji će napustiti javni sektor, pa je nejasno na koji način je, u metodološkom smislu, ovaj dokument nastao”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa.

Ozbiljna i uporna upozorenja iz Evrope da Crna Gora mora reformisati javnu upravu zasad su dala barem jedan rezultat: iz objavljenih dokumenata, iako razni podaci u njemu fale, konačno se zvanično može vidjeti koliki broj ljudi živi od državnog budžeta – 58.766.

Broj zaposlenih u ukupnom javnom sektoru čini 35,2 odsto ukupne registrovane zaposlenosti u Crnoj Gori. Ukupni izdaci za zarade u sektoru opšte vlade su za 1,7 odsto viši u odnosu na prosjek Evropske unije i dostigli su 12,5 procenata BDP-a. Ukupna izdvajanja za zarade u javnom sektoru, uključujući i preduzeća u državnom vlasništvu, dostižu približno 17 odsto BDP-a.

Po broju zaposlenih u opštoj vladi Crna Gora se baškari među najbogatijim državama u Evropskoj uniji. Norveška, Danska, Švedska, pa Crna Gora. Njemačka je, na primjer, na 25. mjestu.

U odnosu na prosjek Evropske unije potrošnja na zarade u opštoj vladi u Crnoj Gori je viša za približno 1,7 procentnih poena BDP-a. Usput, menadžeri koje plaća država za preko 20 odsto su bolje plaćeni od onih u privatnom sektoru.

Prije tri godine bili smo među zemljama sa najviše policajaca na svijetu – 808 na sto hiljada stanovnika. Evropski prosjek je – 300. U međuvremenu, broj policajaca je smanjen, sada je predviđeno smanjenje broja zaposlenih u Upravi policije za 463 službenika. U prosvjeti je vlada uočila 1.332 prekobrojna među 13.669 zaposlenih. U zdravstvenim ustanovama: 751 od 7.684.

Pored obračuna sa čistačicama koje će dotući ,,outsoursing”, to jest angažovanje spoljnih servisa, vladin plan naširoko razrađuje privatno javna partnerstva. Smatraju da je to dobar način da se umanje troškovi države za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, smještaj učenika i studenata, smještaj starijih osoba i slično. Spas u privatno javnom partnerstvu Vlada vidi i kada je riječ o zdravstvu, obrazovanju, upravljanju vodom i objektima za vodu za piće, putevima, željeznicom… Koliko će da košta – ne zna se. Privatno javna partnerstva u Crnoj Gori nemaju institucionalni okvir u kom funkcionišu i dosad su često išla na štetu, a ne u korist građana.

U Institutu alternativa smatraju problematičnim što Plan ne sadrži informacije koje se odnose na nova zapošljavanja i jačanje administrativnih kapaciteta državnih organa što je, takođe, jedan od važnih preduslova za reformu javnog sektora.

,,Moglo bi se reći da Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora pruža jasnu sliku percepcije izvršne vlasti o višku zaposlenih i potrebi njihovog postepenog smanjivanja. Međutim, utisak je da Plan ne precizira jasne korake i aktivnosti u pravcu same reorganizacije javnog sektora, pa je ovo više plan smanjenja broja zaposlenih i povezanih troškova”, kaže Jovana Marović.

Ona naglašava da je posebno važno da se sprovođenje ovog plana ne odrazi na kvalitet usluga koje građanima pruža javni sektor, a naročito da smanjenje broja zaposlenih ne pogodi kvalitet usluga u sektoru obrazovanja i zdravstva.

Naravno, kada je riječ o otpuštanjima i zapošljavanjima nezaobilazno je pitanje političkog uticaja. Fakat da javne službe vrve od zaposlenih u akcijama ,,jedan zaposleni četiri glasa”, u direktnoj je suprotnosti sa ciljevima kao što je jačanje administrativnih kapaciteta.

,,Afere kojima smo, gotovo po pravilu, svjedoci prije održavanja gotovo svih izbora u Crnoj Gori, o kojima se precizno govori i u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u 2013. godinu (afere Snimak i ,,kovertirane ostavke”), na neki način ,,bacaju sjenku” na izvjesni napredak koji je postignut primjenom Zakona o državnim službenicima i namještenicima kada je riječ o unapređenju transparentnosti procedura zapošljavanja” ukazuje Jovana Marović. ,,Izvjesno je da bez otklona od dosadašnjih ustaljenih procedura zapošljavanja, zainteresovane strane, javnost, pa u krajnjem ni kandidati koji se prijavljuju na konkurse za rad u organima javne uprave, ne mogu promijeniti percepciju o ‘politizovanoj upravi'”.

Po svemu sudeći, može se očekivati da će, pod firmom smanjenja izdataka u javnom sektoru, država ,,servisirati” sve manje potreba građana. Ako vrtići mogu biti privatni, što ne bi mogle i škole. Znajući šta je dosad uradila ova vlast, zloslutno zvuči kad u planu za reformu javne uprave govore o stomatologiji, oftalmologiji i pedijatriji. Bilo bi glupo misliti da će voda, nakon što se iz državne firme preseli u privatno javno partnerstvo, koštati isto kao sada.

Svaki dosadašnji plan za reformu državne uprave bio je tek papir. Malo je nade da će ovoga puta biti drugačije prosto zato što bi, ukidajući nesposobne državne službe, ova vlast ukinula samu sebe.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo