Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još jedan dođe plan

Objavljeno prije

na

O reformi državne uprave priča se duže od decenije. Strategija i akcionih planova nije falilo, ozbiljne promjene nijesu zabilježene. I dalje je, prema ocjenama Evropske komisije, glomazna, visoko politizovana i ima ograničene kapacitete.

Od 2002. do 2009. imali smo Strategiju, od jula 2010. do 2014. -Agendu reforme državne uprave.

„Modernizacija i reforma znače organizovano uvođenje evropskih standarda i promjena koje sistemski, trajno, podižu nivo efikasnosti, efektivnosti i zakonitosti u radu uprave”, najavljivao je premijer Milo Đukanović kad je Strategija usvajana.

Agenda reforme javne uprave Aurum istim stvarima bavila se nekoliko godina kasnije. Svetozar Marović, tada potpredsjednik vlade, najavljivao je 2009. ,,giljotinu propisa”. Kazao je da će ukidanje ,,suvišnih” zakona i propisa potrajati između 12 i 15 mjeseci. Iako je uredno najavio da će nakon toga biti sagledani efekti projekta – ništa slično nijesmo vidjeli.

Skoro tri godine su prošle otkako je vlada napravila Strategiju i Akcioni plan za reformu javne uprave do 2016. Iz Vlade je 2011. najavljeno da će se smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi, javnim službama i ustanovama.

U dokumentima Svjetske banke u to vrijeme je zabilježeno, na primjer, da, kako bi ispunila sve uslove za izgradnju skladišta, građevinska kompanija u moldavskom gradu Baltiju treba da potroši 1852 američka dolara ili 110 odsto prihoda po stanovniku te države. U Podgorici, taj trošak bi bio 140 000 dolara ili 2132 odsto od prihoda po stanovniku Crne Gore.

Vlada opet ima Plan. ,,Vlada planira da u narednom periodu, kroz reorganizaciju javnog sektora, odnosno dalje strukturne i organizacione reforme, doprinese povećanju efikasnosti javne uprave i uspostavljanju modernog i efikasnog aparata koji će na najbolji način servisirati potrebe građana Crne Gore”, kazala je, predstavljajući Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora, državna sekretarka u MUP-u mr Jadranka Vojinović.

Naredne tri godine Vlada će, kako je najavljeno, smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi za oko 6.000 ljudi i po tom osnovu u državnoj kasi uštedjeti oko 64 miliona eura. Bez posla u državnoj službi ostaće najviše ljudi u policiji, zdravstvu i školstvu.

,,U javnom sektoru ima oko 60.000 zaposlenih, a plan je da se do 2017. godine taj broj smanji za deset odsto”, objasnio je Veselin Vučković, generalni direktor za državnu upravu.

Najavljeno je da će ministarstva do kraja 2014. morati da odluče koliko zaposlenih će ostati bez posla. Smanjenje zaposlenih odnosi se i na opštine, ali i državna preduzeća.

,,Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora je, konačno, objavljen, 28. novembra 2013. godine, gotovo pet mjeseci nakon što je usvojen u julu, i više od godinu i po od kada je usvojen nacrt ovog važnog dokumenta za reformu javne uprave. U Planu se ne navode analize koje su morale prethoditi projekcijama i konkretnim ciframa broja zaposlenih koji će napustiti javni sektor, pa je nejasno na koji način je, u metodološkom smislu, ovaj dokument nastao”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa.

Ozbiljna i uporna upozorenja iz Evrope da Crna Gora mora reformisati javnu upravu zasad su dala barem jedan rezultat: iz objavljenih dokumenata, iako razni podaci u njemu fale, konačno se zvanično može vidjeti koliki broj ljudi živi od državnog budžeta – 58.766.

Broj zaposlenih u ukupnom javnom sektoru čini 35,2 odsto ukupne registrovane zaposlenosti u Crnoj Gori. Ukupni izdaci za zarade u sektoru opšte vlade su za 1,7 odsto viši u odnosu na prosjek Evropske unije i dostigli su 12,5 procenata BDP-a. Ukupna izdvajanja za zarade u javnom sektoru, uključujući i preduzeća u državnom vlasništvu, dostižu približno 17 odsto BDP-a.

Po broju zaposlenih u opštoj vladi Crna Gora se baškari među najbogatijim državama u Evropskoj uniji. Norveška, Danska, Švedska, pa Crna Gora. Njemačka je, na primjer, na 25. mjestu.

U odnosu na prosjek Evropske unije potrošnja na zarade u opštoj vladi u Crnoj Gori je viša za približno 1,7 procentnih poena BDP-a. Usput, menadžeri koje plaća država za preko 20 odsto su bolje plaćeni od onih u privatnom sektoru.

Prije tri godine bili smo među zemljama sa najviše policajaca na svijetu – 808 na sto hiljada stanovnika. Evropski prosjek je – 300. U međuvremenu, broj policajaca je smanjen, sada je predviđeno smanjenje broja zaposlenih u Upravi policije za 463 službenika. U prosvjeti je vlada uočila 1.332 prekobrojna među 13.669 zaposlenih. U zdravstvenim ustanovama: 751 od 7.684.

Pored obračuna sa čistačicama koje će dotući ,,outsoursing”, to jest angažovanje spoljnih servisa, vladin plan naširoko razrađuje privatno javna partnerstva. Smatraju da je to dobar način da se umanje troškovi države za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, smještaj učenika i studenata, smještaj starijih osoba i slično. Spas u privatno javnom partnerstvu Vlada vidi i kada je riječ o zdravstvu, obrazovanju, upravljanju vodom i objektima za vodu za piće, putevima, željeznicom… Koliko će da košta – ne zna se. Privatno javna partnerstva u Crnoj Gori nemaju institucionalni okvir u kom funkcionišu i dosad su često išla na štetu, a ne u korist građana.

U Institutu alternativa smatraju problematičnim što Plan ne sadrži informacije koje se odnose na nova zapošljavanja i jačanje administrativnih kapaciteta državnih organa što je, takođe, jedan od važnih preduslova za reformu javnog sektora.

,,Moglo bi se reći da Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora pruža jasnu sliku percepcije izvršne vlasti o višku zaposlenih i potrebi njihovog postepenog smanjivanja. Međutim, utisak je da Plan ne precizira jasne korake i aktivnosti u pravcu same reorganizacije javnog sektora, pa je ovo više plan smanjenja broja zaposlenih i povezanih troškova”, kaže Jovana Marović.

Ona naglašava da je posebno važno da se sprovođenje ovog plana ne odrazi na kvalitet usluga koje građanima pruža javni sektor, a naročito da smanjenje broja zaposlenih ne pogodi kvalitet usluga u sektoru obrazovanja i zdravstva.

Naravno, kada je riječ o otpuštanjima i zapošljavanjima nezaobilazno je pitanje političkog uticaja. Fakat da javne službe vrve od zaposlenih u akcijama ,,jedan zaposleni četiri glasa”, u direktnoj je suprotnosti sa ciljevima kao što je jačanje administrativnih kapaciteta.

,,Afere kojima smo, gotovo po pravilu, svjedoci prije održavanja gotovo svih izbora u Crnoj Gori, o kojima se precizno govori i u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u 2013. godinu (afere Snimak i ,,kovertirane ostavke”), na neki način ,,bacaju sjenku” na izvjesni napredak koji je postignut primjenom Zakona o državnim službenicima i namještenicima kada je riječ o unapređenju transparentnosti procedura zapošljavanja” ukazuje Jovana Marović. ,,Izvjesno je da bez otklona od dosadašnjih ustaljenih procedura zapošljavanja, zainteresovane strane, javnost, pa u krajnjem ni kandidati koji se prijavljuju na konkurse za rad u organima javne uprave, ne mogu promijeniti percepciju o ‘politizovanoj upravi'”.

Po svemu sudeći, može se očekivati da će, pod firmom smanjenja izdataka u javnom sektoru, država ,,servisirati” sve manje potreba građana. Ako vrtići mogu biti privatni, što ne bi mogle i škole. Znajući šta je dosad uradila ova vlast, zloslutno zvuči kad u planu za reformu javne uprave govore o stomatologiji, oftalmologiji i pedijatriji. Bilo bi glupo misliti da će voda, nakon što se iz državne firme preseli u privatno javno partnerstvo, koštati isto kao sada.

Svaki dosadašnji plan za reformu državne uprave bio je tek papir. Malo je nade da će ovoga puta biti drugačije prosto zato što bi, ukidajući nesposobne državne službe, ova vlast ukinula samu sebe.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo