Povežite se sa nama

INTERVJU

JOSIP JURATOVIĆ, POSLANIK NJEMAČKOG BUNDESTAGA I IZVRŠILAC ZA ZAPADNI BALKAN: Uspostavljanje pravde, a ne lov na vještice

Objavljeno prije

na

,,Prolazeći nedavno Zapadnim Balkanom, uočljivo je da su te zemlje podosta zaostale za ostalim djelom EU što se posebno odražava u ogromnoj stopi nezaposlenosti mladih. Za to je uzrok velikim dijelom rat devedestih ali i neuređenost i nefunkcionalnost tih država. Samim ulaskom u EU još zadugo neće biti riješeni svi problemi ali na osnovu kriterija koji su za ulazak potrebni profunkcionisaće državne institucije, neophodne za zdrav ekonomski razvoj i socijalnu sigurnost”, kaže u razgovoru za Monitor Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga iz redova socijaldemokrata. Juratović je izvršitelj Bundestaga za Zapadni Balkan i glasnogovornik za integracije. Bio je krajem ljeta u posjeti regionu radi snimanja stanja i razgovora sa zvaničnicima.

,,Što se tiče vladavine prava, države bivše Jugoslavije koje su ušle u EU još nisu dostigle potpuno standarde starih članica EU, ali su profunkcionirale institucije. Institucionalno postoje pravila koja na žalost još nisu zaživjela u praksi zato trebamo kritičnu masu koja će natjerati institucije kako bi u cijelosti profunkcionirala pravna držva. To su sve instrumenti koje građanstvo ima mogućnost da koristi kako bi ostavrilo željeni cilj”, ističe Juratović.

MONITOR: Kada govorite o vladavini prava, hrvatski premijer Ivo Sanader skupo je platio ulazak Hrvatske u EU, osuđen je zbog korupcije. Da li bi i u zemljama kandidatima predstavnici na najvišim funkcijama trebalo da strahuju od ulaska u EU, ako su se ogriješili i radili neke nezakonite poslove?
JURATOVIĆ: Uvođenje pravnog sustava koji se zasniva na europskim standardima znači da svaki pojedinac mora za svoja djela odgovarati, bez obzira na funkciju i status. Pri tome je bitno da postoji neovisno i odgovorno sudstvo i da se uspostavi dioba vlasti kako bi se uzajamno vršila kontrola.

MONITOR: Insistirate na lustraciji. Smatrate da društva u postjugoslovenskim zemljama moraju proći kroz lustraciju, ako namjeravaju da se transformišu u funkcionalne demokratske sisteme. Kada kažete lustracija, šta podrazumijevate pod tim?
JURATOVIĆ: Da li se taj proces zove lutsracija ili razjašnjavanje povjesti je manje bitno. Bitno je da se moraju razjasniti uzroci, zašto se u društvu država bivše Jugoslavije desila ta katastrofa, počevši od raspada, preko rata i ratnih profiterstava, pa do korumpiranog društva kojeg imamo uglavnom danas. Cilj mora biti da se novima generacijama omogući da se suoče gdje su moguće greške jednog društva i čega se moraju paziti da se takva katastrofa ne bi više ponovila. Da bi društvo bilo stabilno – računi, kako se to kaže, moraju biti čisti. Neophodno je da se postavi transparentnost bivšeg sistema po pitanju žrtvi, kako bi se moglo doći do nacionalnog pomirenja, osloboditi se straha i mržnje, koja je, nažalost, u svim zemljama Zapadnog Balkana prisutna. Samo složno i neopterećeno društvo može graditi zajedničku budućnost.

MONITOR: Kako sprovesti lustraciju kada bi mnogi koji vladaju trebalo da budu lustrirani. U Crnoj Gori, recimo, vec 25 godina vladaju isti ljudi koji su bili i uz jednopartijski režim , i uz MiIloševića, a sada su uz zapadne savznike. Slično je u Srbiji, u kojoj su na vlasti bivši radikali, najekstremniji nacionalisti iz ratova devedesetih?
JURATOVIĆ: Lustracija ne znači lov na vještice, već uspostavljanje pravde. Onaj koji se ogriješio u bivšim sistemima, mora za to odgovarati, ali raščišćavanjem povijesti mora se dati prilika ljudima koji se nisu ogriješili na zločinački ili kriminalni način.

MONITOR: Bili ste i u Crnoj Gori nedavno. Zemlja je pred ulaskom u NATO i otvorila je već 20 poglavlja u pregovorima sa EU. Međutim, još ima ozbiljne probleme sa korupcijom i to na najvišem nivou i vladavinom prava. Mislite li da će ti problemi biti prepreka integracijama, ili će i Evropa i NATO progledati Đukanoviću kroz prste zbog strateških ciljeva?
JURATOVIĆ: Ne vjerujem da će EU i NATO bilo kome progledati kroz prste zbog strateških ciljeva. Ja se osobno zalažem da sve zemlje na Zapadnom Balkanu što prije počnu proces pretpristupnih pregovora i otvaranje poglavlja, jer samo na taj način, odnosno na osnovi usvajanja novih kriterija, koji su potrebni za ulazak u EU, društvo dobija mogućnost mijenjanja i stvaranja boljih uvjeta.

MONITOR: Crna Gora ima problema i sa slobodom izražavanja, prema brojnim izvještajima od Freedom House do Reportera bez granica. Kako to komentarišete?
JURATOVIĆ: Sloboda medija i slobodno izražavanje je temelj demokratskog društva. Slobodu i odgovornost medija, međutim, ne može određivati politika. Opet se time vraćamo na već spomenutu važnost neovisnog sudstva koje bi trebalo regulirati sustav i time na principu zaštite osnovnih ljudskih prava određivati granice medijske slobode.

MONITOR: Evropu je zasuo talas izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja sa tog područja. Kako odgovoriti izazovima?
JURATOVIĆ: Nažalost, globalno gledano u svijetu imamo 50 milijuna izbjeglica. Zemlje kao što su Jordan i Turska podnose teret izbjegličke krize mnogo duže nego što smo mi do sada. Svjesni smo da i mi moramo snositi dio tereta ratnih zbivanja. Bitno je da globalno gledamo procese – da ojačaju međunarodne instutucije, kako bi se spriječila ratna zbivanja i zaustavilo daljnje iseljavanje.

MONITOR: Čni se da Njemačka u ovoj izbjegličkoj krizi plaća u Evropi najveću cijenu. Može li se i od drugih u Evropi očekivati da podijele teret?
JURATOVIĆ: Njemačka je, kao najveća država EU, spremna nositi i najveći teret, ali isto tako je jako bitno da taj teret sve članice EU, svaka po svojoj mogućnosti, iskreno i solidarno nose. Na kraju krajeva, EU se ne zasniva samo na ekonomskim interesima već i na demokratskim vrijednostima i sada je prlika da te naše vrijednosti solidarnosti pokaže.

MONITOR: Može li ova kriza dovesti u pitanje slobodno kretanje u okviru EU i Šengena?
JURATOVIĆ: Razumljivo je da je u situaciji u kojoj je Europu zapljusnuo ogroman val izbjeglica potrebna pojačana kontrola na granicama. EU se zasniva između ostalog i na slobodi kretanja ljudi i roba. Raspadom Šengena urušio bi se jedan od nosećih stupova EU, što bi značilo i sam raspad EU, a toga su sve članice svjesne. Vjerujući u budućnost EU, uvjeren sam u to da su sve nepopularne mjere samo privremene.

Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako bi Đukanović postao počasni predsjednik DPS-a, to bi isklomplikovalo lični život Đukanoviću, ali i politički život Crne Gore. Tri su moguća razloga za Đukanovićev povratak. Prvo, strah je od gubitka slobode zbog nečega učinjenog na prethodnim dužnostima; drugo, interes je jer političke funkcije donose benefite; i treće, to pokazuje deficit moralnog kredibiliteta

 

 

MONITOR: Kako cijenite sadašnju društvenu i političku situaciju u Crnoj Gori?

GRAHOVAC: Komplikovanom ali i rješivom. Najveći problem je nedostatak moralnog kredibiliteta nekih osoba  koje obavljaju javne funkcije. U takvoj situaciji epidemijski se urušava moral cjelokupnog društva. Ovo nije samo specifikum  Crne Gore, problem je regionalni pa čak i globalni. Nema niti jedan politički subjekt (sve tobože zbog zaštite ljudskih prava) koji se bavi moralnim kredibilitetom svojih članova. Ali se zato oni otimaju za funkcije u državi. Na sceni imamo tipičnu političku prostituciju.

MONITOR: Kako je to nekada bilo?

GRAHOVAC: Kada od nekih političkih funkcionera čujete da koriste termin „komunizam“ aludirajući na sistem u bivšoj SFRJ znajte da se radi, bar što se tiče političkih teorija, o neznalicama i potencijalnim lopovima. Pojam „komunizam“ u bivšoj državi nije postojao niti u ustavu, niti u programu SKJ, niti u bilo kom državnom dokumentu. SKJ je bio na vlasti a programski i akciono se borio za izgradnju samoupravnog socijalizma Čovjeku primjerenom. Do izražaja je došla stručna i moralna kompetencija a ne kao danas promovisanje arogantnog partijskog diletantizma koji nije ništa drugo nego je politička pa i ona ljudska prostitucija. Ne sporim da je i u bivšem sistemu bilo protežiranja i zloupotreba, ali to nije produkovalo partijsko porobljavanje čitavog društva i države.

MONITOR:  Na primjer?

GRAHOVAC: Imam na hiljade primjera. Evo jednog. U JNA je u svakoj jedinici  djelovala partijska organizacija koju su činili svi članovi SKJ od vojnika do komandanta brigade. Na svakom sastanku organizacije, pored ostalog, bila je tačka dnevnog reda koja se zvala „moralni i radni lik članova organizacije“. Poznata su mi dva slučaja gdje su na sastanku vojnici, članovi SKJ iznijeli ocjenu o pukovniku -komandantu brigade. Jedan na teritoriji Srbije a jedan na teritoriji Crne Gore. Te ocjene su glasile: „Vi druže pukovniče narušavate moralni lik člana SKJ…“ navodeći konkretne razloge. Koliko sjutra u jedinicu su došli najprije bezbjednjaci iz više komande a nakon njih članovi komiteta iz pretpostavljenih komandi. Epilog je bio isti – komandanti brigada su prekomandovani u druge garnizone na niže dužnosti i završili su vojničku karijeru a vojnicima članovima SKJ nije falila „dlaka s glave“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DEJAN ATANACKOVIĆ – PISAC, UMJETNIČKI PEDAGOG I AKTIVISTA (BEOGRAD-FIRENCA): Građanska Srbija prvo mora da shvati može li sama na sebe da računa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pobune bukte svuda i samo je pitanje – kada će se i na koji način, sve to politički uobličiti u platformu koja preuzima državu 

 

 

MONITOR: Predsjednik Srbije je konačno osnovao Pokret za narod i državu….Koja je glavna populistička karta na koju sada igra Aleksandar Vučić?

ATANACKOVIĆ: Građani Srbije su u poslednja tri meseca jasno videli s čime on raspolaže. Jedino što je izvesno “njegov narod” je ona gomila bitangi koje je slao na blokade i podsticao ih da gaze ljude kolima. Ostalo su plaćeni, ucenjeni, uplašeni ljudi izgubljenog moralnog kompasa-i naravno da je trajanje ove vlasti dovelo do velikog porasta broja takvih ljudi. Ovaj režim jeste proizveo teške moralne poremećaje u društvu, ali ne može se ta poremećenost uobličiti u politički pokret. Vučić vlada isključivo silom, a to teško da može da bude dovoljno kada ljudi postanu svesni svoje slobode. Njegove karte su uvek iste. Pokušao je da preti kobrama i lojalistima, da podmiti studente kreditima za stanove, da sebe predstavi kao žrtvu… Ništa od toga nije prošlo. Pobune bukte svuda i samo je pitanje – kada će se i na koji način, sve to politički uobličiti u platformu koja preuzima državu.

MONITOR: Predsjednik se nedavno pohvalio pismom njemačkog kancelara Olafa Šolca. I dalje nema ozbiljnije javne kritike a kamoli pritisaka na zvanični Beograd iz EU centara moći. Da li se procjenjuje da je Vučić i dalje u stanju da garantuje „mir i stabilnost“ ili se radi o zaokupljenosti EU krupnijim problemima –kao što su prijetnje iz Vašingtona?

ATANACKOVIĆ: Dirljivo je videti da jedan odlazeći režim dobija podršku od odlazećeg kancelara. Nikom normalnom u Evropi ne može da odgovara da u svom komšiluku ima kriminalni režim-niti da se vlade država u kojima žive, prema tom režimu odnose kao prema nečem normalnom. I naše prethodno spomenuto pismo imalo je, između ostalog, i svrhu da obavesti evropsku javnost o prirodi naprednjačke vlasti, pa i da se ponudi uvid u odnos evropskih država prema tom režimu. Građani Evrope morali bi da znaju kada njihove vlade-posebno u sumanutom trenutku u kojem se svet nalazi, učestvuju u održavanju opasnog režima koji ugrožava bezbednost ne samo građana Srbije već i cele Evrope. Dobio sam informaciju da je jedan važan evropski dnevni list odbio da objavi naše pismo jer je vlasnik lista umešan u prodaju oružja Srbiji.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

STEFAN ĐUKIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR I GRAĐANSKI AKTIVISTA: Rovovi još nijesu premošćeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pripadnicima naše političke klase nije stalo do principa, do zakona ili Ustava, oni idu od situacije do situacije i njihovo mišljenje se zasniva na tome da li će neko rješenje biti dobro “za njihovog” a loše za “tuđeg”. Sa takvim političarima, društvu je teško da napreduje

 

 

MONITOR: Nakon buke i bijesa u metropoli crnogorskog turizma, koja je zatrpana smećem, izabrana je nova vlast. Kako gledate na dešavanja u Budvi?

ĐUKIĆ: Na događanja u Budvi, uz moju veliku žalost, gledam kao na nešto što je standardno u crnogorskoj političkoj realnosti. Grad koji, da se blago izrazim, nestandardno, funkcioniše već više od jedne decenije, čiji su predsjednici opština iza rešetaka ili pod istragom, a postoji i čitav niz drugih neregularnosti, nam priređuje nešto na što smo navikli. Samim tim ni neočekivane koalicije, ni ružne riječi, ni blokade nije nešto što nas iznenađuje. Sve to je prosto naša politička realnost nad kojom treba da se zapitamo.

A što se političara tiče, ponovo dolaze u situaciju da moraju ići zajedno sa partnerima o kojima su govorili sve najgore, a da je pritom to najgore nešto iz domena izdaje, kriminala, ozbiljnih prekršaja. Krajnje je vrijeme da shvate da postoji odgovornost za izrečeni stav i da ih držimo za riječ. U ovom slučaju niko od birača nije prevaren time da su formirane neke neprincipijelne koalicije, ali javnost ne smije zaboraviti šta su budući koalicioni partneri govorili jedni za druge, kao što je to bilo u nekim drugim slučajevima, konkretno vezano za vlast na državnom nivou.

MONITOR: U državnom parlamentu, sa sve zastavicama EU, opozicija je na 15 dana odstranjena iz plenarne sale. Da li  je ovo  rješenje ili početak još dublje krize?

ĐUKIĆ: Vjerujem da se radi o privremenom rješenju i da je vlast konačno demonstrirala da ima mehanizme kojima će spriječiti blokadu i privoliti opoziciju da se napravi neka vrsta sporazuma, neki dogovor. Ne možemo reći da se radi o idealnom rješenju, ali je svakako bolje od uvođenja bilo kakvih organa prinude u sam Parlament čemu smo svjedočili u prošlosti.

Cijela situacija je inače veoma neozibljna. Ne morate biti pravni ekspert da biste vidjeli da su se svi politički činioci ponašali drugačije u pogledu toga kada sudije Ustavnog suda idu penziju vezano za to da li se sudija preziva Gogić, Drašković i Đuranović. Pogotovo je to očigledno u slučaju Gogić i Đuranović jer je vremenski razmak svega par mjeseci. Tako je najveći dio vlasti, s izuzetkom ministra Koprivice, smatrao da sudija Gogić može u penziju tek sa navrešnih 66 godina, a opozicija tražila da se on penzioniše sa 65. Sada, kada je sutkinja Đuranović u istoj situaciji, vlast želi da je što prije penzioniše a opozicija govori o ustavnom puču. To treba da nas nauči pameti – pripadnicima naše političke klase nije stalo do principa, do zakona ili Ustava, oni idu od situacije do situacije i njihovo mišljenje se zasniva na tome da li će neko rješenje biti dobro “za njihovog” a loše za “tuđeg”. Sa takvim političarima, društvu je teško da napreduje.

MONITOR: Vjerujete li u postizanje nekog kompromisa između vlasti i opozicije zarad EU integracija za koje se svi deklarativno zalažu?

ĐUKIĆ: Ne vidim kod političara bilo kakav pokušaj vođenja dijaloga. Sumnjam da oni vode dijaloge i u samim partijama, kao ni među sobom u koalicijama. Svaki njihov istup djeluje kao monolog, kao nastup u kome se deklamuju fraze i floskule, u kojem se troši vrijeme građana u beskrajnom ponavljanju “ja, mi, oni”.

Kompromis će uslijediti, ali nije pravi kompromis. To će biti samo jedan prekid vatre do prve sljedeće krivine koja će omogućiti novu buku, novo ekstremizovanje situacije, nov način da se zamajavaju građani i da se nerad političara izmjesti u drugi plan. Najbolje se to vidi u deklamovanju fraze o “prevazilaženju podjela” ili o ostavljanju sa strane identitetskih pitanja. Svima je jasno da oni najviše vole da prave podjele, najviše vole da se bavi identitetskim pitanjima jer tu nije potrebno nikakvo posebno znanje, nisu potrebne činjenice ili argumenti. Dovoljno je da zauzmete sopstvenu busiju i da krenete s paljbom.

MONITOR: Imamo li mi, sa ovakvim političkim elitama, uopšte kapacitet da ostvarimo većinsku želju građana za ulazak u EU?

ĐUKIĆ: Naša politička klasa je suviše zagledana u sebe, u svoje rejtinge. Njih jedino interesuje da budu konstantno u kampanji i da zapošljavanju gdje god i koliko god mogu sopstveni kadar. Paradoksalno, EU integracije su jedino što možemo od njih očekivati da će ispuniti, jer strani faktor konstantno pritiska političare da ispune ono što su njihovi zahtjevi.

Najgore prolaze građani čiji se drugi, veoma legitimni zahtjevi, ne ispunjavaju, njihov život se ne olakšava, ne postoji nikakva politička volja da regularni, dnevni problemi i izazovi sa kojima se prosječan stanovnik Crne Gore suočava. A kako ne postoje nikakvi modeli stvarnog pritiska i prinude, zahtjevi građana ostaju neispunjeni. Djeluje da će EU agenda nastaviti sa ispunjavanjem jer postoji namjera i pritisak sa strane Evropske Unije da se taj proces okonča te da to ne zavisi više od naše spremnosti.

MONITOR: Koliko studentski protesti i oštra kritika dijela vlasti na njihov račun utiču na politička dešavanja? Da li smatrate da će zahtjevi studenata biti ispunjeni?

ĐUKIĆ: Čini mi se da politička atmosfera nije pogodna za ispunjavanje zahtjeva sa protesta. Veća je šansa bila da Danilo Šaranović podnese ostavku prije samih protesta nego sada. Živimo u polarizovanom društvu i neke rane još nisu zarasle, neki rovovi još nisu premošćeni. U takvoj klimi, političari (a i dobar dio javnosti) percipiraju svaki zahtjev plemenski, svaki zahtjev smještaju u nečiji “tor”. Zato sam ubijeđen da sada u Demokratama bilo kakav zahtjev za smjenu shvataju kao nešto što od njih ne traže studenti ni građani u cijelini, već Demokratska partija socijalista. I baš zato će oni veoma teško pristati na to.

Ne postoji dilema oko toga da je Šaranović morao podnijeti ostavku kao moralni čin zbog gubitka povjerenja javnosti u rad policije. Time bi i relaksirao situaciju i ubrzao neophodne reforme u samoj policijskoj organizaciji. Nažalost, kako se udaljavamo od same tragedije, to je sama mogućnost ostavke manja, zbog pomenute političke percepcije. Očekujem da ostali zahtjevi budu ispunjeni kao način da vlast pokaže svoju “širinu”.

MONITOR: Prošlo je mjesec dana od tragedije na Cetinju, a mi kao i tokom prošle tragedije u Medovini, imamo neodgovornost i ćutanje institucija. Šta nam to govori?

ĐUKIĆ: Kada god se desi nešto nepredviđeno i strašno, nešto što i ne mora biti veliko već je samo neprijatno i onemogućava standardno fotografisanje i poziranje pojedinaca na vlasti, a ne tek kad su u pitanju ove dvije ogromne tragedije, političari ne znaju kako da se ponašaju. Kao da čitav sistem funkcioniše po inerciji a oni su tu da sjede na lovorikama i ubiraju plodove uspjeha.

Čim je potrebno mijenjati, zapeti, čim je potrebno preuzeti odgovornost netragom nestaju, skrivaju se, pozivajući se na to da predano rade ili da je nečija druga odgovornost u pitanju. Niko nije spreman da presječe i prizna da nešto ne zna, da nešto ne umije, da je nešto objektivno teško. A potrebno je drugačije, potrebno je da oni koji su spremni da se fotografišu uz tuđe uspjehe, prihvate krivicu i za tuđu propust. Moramo tako nešto zahtijevati i ići ka razvoju takve svijesti, kako bismo napredovali kao društvo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo