Povežite se sa nama

DRUŠTVO

JOVAN VUKOTIĆ U SPUŽU: Smrt, optužbe i klevete

Objavljeno prije

4 godine

na

Pokušaj ubistva Radonjića i Stupara jedino je za šta Vukotić može biti krivično gonjen, i pored višegodišnjih prozivki i tvrdnji da je jedan od čelnih ljudi škaljarskog klana

Kotoranin Jovan Vukotić, koji važi za jednog od vođa škaljarskog klana od 8.februara kad je iz Srbije izručen crnogorskim nadležnim organima, nalazi se iza spuških bedema. Njegova ekstradicija obavljena je u najvećoj tajnosti. Srbijanski specijalci su ga helikopterom prebacili na teritoriju Crne Gore, a lokacija na koju će sletjeti držala se u tajnosti. Nalik na scene iz krimi filmova pripadnici Posebne jedinice policije koji su preuzeli Vukotića napravili su i lažni eskort, kako se ne bi znalo koji njihov tim sprovodi Kotoranina. Na saslušanje je doveden sa fantomkom i pancirom, a sve vrijeme zgradu Višeg tužilaštva, a potom i suda, obezbjeđivali su specijalci sa dugim cijevima.

Vukotić je pred tužiteljkom Majom Jovanović, negirao ono zbog čega je izručen crnogorskim pravosudnim organima. Više državno tužilaštvo sumnjiči Vukotića da je sa nedavno ubijenim Igorom Dedovićem i Milićem Minjom Šakovićem, 27. marta 2016. godine, oko 20.30 časova u naselju Rakite u Kotoru, po prethodnom dogovoru i zajedno, sa umišljajem, pokušali da ubiju Vojina Stupara i Miloša Radonjića, članove suprostavljene kriminalne grupe „kavčana“.

“Iz vozila je izašao okrivljeni Jovan Vukotić i iz pištolja marke ‘škorpion’ sa prigušivačem…ispalio više hitaca u pavcu oštećenog Radonjić Miloša, koji se nalazio na mjestu suvozača u vozilu marke ‘citoren C3’, nakon čega su, u trenutku kada su oštećeni Miloš Radonjić i Vojin Stupar izašli iz vozila i krenuli da bježe, iz vozila izašli i okrivljeni Dedović Igor i Šaković Milić, koji su držali pištolje NN marke, kalibra 7,65… nakon čega su sva trojica ispalili više projektila u pravcu oštećenih”, piše u naredbi o sprovođenju istrage.

Pojašnjeno je da je jedan projektil pogodio Stupara, nanoseći mu teške tjelesne povrede.U obrazloženju tog tužilačkog akta, tužiteljka Maja Jovanović napisala je da trojicu škaljaraca sumnjiči na osnovu zapisnika Uprave policije i zapisnika o saslušanju Stupara i Radonjića.

“Iz saglasnih iskaza svjedoka oštećenih Vojina Stupara i Miloša Radonjića, proizlazi da su se njih dvojica nalazili u vozilu marke ‘citroen C3’ kada su im okrivljeni, koje poznaju, vozilom marke ‘BMW’ kojim je upravljao okrivljeni Dedović, a na mjestu suvozača se nalazio okrivljeni Šaković Milić, dok se na zadnjem sjedištu nalazio okrivljeni Vukotić Jovan, prepriječili put”, piše u obrazloženju.

Vukotićevo negiranje krivice, tvrdnje njegovog advokata da je pritvor neosnovan, kao i činjenica da se osumnjičeni Šaković u ovom slučaju brani sa slobode nijesu ubijedile Sud da vođi škaljaraca ne odredi pritvor. Za početak, do 30 dana.

U sudskom rješenju izraženo je uvjerenje da bi Vukotić mogao pobjeći ukoliko se bude branio sa slobode, obrazlažući takav stav činjenicom da je ilegalno boravio u Turskoj i Sjevernoj Makedoniji. Sumnjaju i da postoji opravdana opasnost da će ostankom na slobodi nastaviti sa vršenjem krivičnih djela.

Vukotić je javno odgovorio na optužbe, pismom iz srpskog zatvora, nakon što je policija osumnjičila trojac iz škaljarskog klana za pokušaj ubistva dvojice kavčana. Ponovo je za navodna podmetanja optužio “otpad i talog koji se krije iza svojih legitimacija”, ističući da korumpirani policajci tim optužbama pokušavaju popraviti svoju zaprljanu karijeru i produžiti joj rok trajanja.

“O njihovim karijerama govore imovinski kartoni, nepokretna i pokretna imovina, skriveni novac i povezanost sa kriminalnim klanovima kojima su odavno na platnom spisku. Ja sam pogrešna aukcija za licitiranje njihovih imena. To je posao države da otkrije. Želim da javnosti približim spise predmeta i pravu istinu, a to je da se ova bombastična optužba sada, poslije tri godine, zasniva na lažnim izjavama te dvojice, kako ih oni nazivaju, pripadnika ‘kavačkog klana’, koji su u bjekstvu zbog optužbi za zločinačko udruživanje. Kad kažem lažnim, to s ponosom govorim i sa svom ličnom odgovornošću, jer su ih dali nakon nagovora svojih šefova i njihovih saradnika iz policije mjesecima kasnije, nakon što su u policiji i tužilaštvu dali skroz drugačije izjave i naveli šta se zapravo desilo te 2016. godine”, piše u Vukotićevom pismu dostavljenom medijima.

Nakon izručenja Vukotić je tri dana bio sam u sobi. Zbog navodne ugrožene bezbjednosti zatvorski policajci čuvali su ga danonoćno. Kasnije je ćeliju počeo da dijeli sa Edmondom Mustafom, višestruko osuđivanim pripadnikom jednog od barskih kriminalnih klanova.

Pokušaj ubistva Radonjića i Stupara jedino je za šta Vukotić može biti krivično gonjen, i pored višegodišnjih prozivki i tvrdnji da je jedan od čelnih ljudi škaljarskog klana. Tako je odlučilo srpsko pravosuđe kada je odobrilo njegovo izručenje samo za ovo djelo i bez njihove saglasnosti crnogorski istražitelji neće moći da Vukotića gone za neko drugo djelo.

A taj pokušaj ubistva iz 2016. godine nije jedino djelo za koje se crnogorski istražitelji sumnjiče Vukotića. Uprava policije u martu prošle godine je saopštila da ga sumnjiče da je 23. maja 2016. pokušao da ubije Tamaru Zvicer, suprugu jednog od navodnih vođa konkurentskog klana iz Kotora. Ona nije ranjena u pucnjavi nakon koje je javno optužila Vukotića da je u prisustvu svog sada pokojnog oca pucao u njenom pravcu. Vukotić je to demantovao, tvrdeći da se tog dana nalazio u Sloveniji. Njegov otac Veselin Vukotić ubijen je 20. aprila u Kotoru. Policija nije rasvijetlila to ubistvo.

Pored ovog, on je 2016. godine u Crnoj Gori osuđen na tri mjeseca zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja. Suđeno mu je i presuđeno nakon što je policija pretresom njegovog automobila u aprilu 2013. pronašla okvir od pištolja i 10 metaka.

Jedan od navodnih šefova škaljarskog klana, u Beogradu je odležao kaznu od 15 mjeseci zatvora zbog falsifikovanja isprava. Uhapšen je 10. septembra 2018. godine u turskom ljetovalištu Antalija sa falsifikovanim makedonskim pasošem na ime Georgije Andonov i sjutradan je deportovan u Srbiju gdje mu je suđeno i presuđeno zbog ovog djela. Nakon izdržane kazne izručen je u Crnu Goru.

 

Vukotića već pokušali da ubiju

I pored toga što je se zbog mogeće ugroženosti u spuškom zatvoru nalazi pod pojačanim mjerama, slučaj iz Beograda jasno pokazuje da lovci na njegovu glavu ne prestaju da traže ačin na koji bi mu naudili.

Podsejtimo, sredinom decembra u Beogradu je uhapšena četvoročlana grupa koja je, kako se sumnja, natrijum-cijanidom pokušala da ga otruje. Policija je tada od njih oduzela četiri ručno pravljena pištolja, četiri prsluka sa lažnim oznakama Uprave kriminalističke policije, kačkete sa istim oznakama i policijsku značku ukradenu 2006. godine.

Srbijanski mediji objavili su da je vještačenjem utvrđeno da je četvorka namjeravala da cijanidom otruje hranu koja se Vukotiću svakodnevno dostavljala van zatvora. Navodno, oni su obučeni u policijske uniforme, presreli osobu blisku Vukotiću koja mu je svakodnevno donosila ručak iz jednog restorana, ali je ta osoba Kotoraninu tada nosila garderobu.

Predstavili su se kao policajci i zatražili da rutinski prekontrolišu šta nosi u kesama. Međutim, Vukotićevom kurir to je bilo sumnjivo i sve je odmah prijavljeno. Nakon njihovog hapšenja Vukotiću, koji se nalazi u ekstradicionom pritvoru, pojačano je obezbjeđenje. On je u ovom slučaju saslušan kao oštećeni.

 

Čitulje osvete

„Ova živa polovina mene Ti poručuje da mirno spavaš i budeš ponosan. Ja živim za ono zašto bi ti živio da si na mom mjestu, kume. Tvoj odlazak nam daje još veću snagu da ne posustajemo…“ piše u oproštajnom pomenu koji je ubijenom Igoru Dedoviću dao njegov kum Jovan Vukotić. To je, dodaje naš sagovornik, još jedan u nizu dokaza da ovaj klan i ako obezglavljen likvidacijom Dedovića i Stevana Stamatovića, nije prestao da postoji, ali ujedno budi nemir među kavčanima. I ranije su se Jovanove oproštajne čitulje mogle protumačiti kao direktna prijetnja. U aprilu prošle godine kada je i dalje nepoznata osoba ubila njegovog oca Veselina Vukotića posebnu pažnu privukla je Jovanova poruka kojom poručuje da će sačuvati obraz ali i da zna šta mu je činjeti.

“Ponestalo mi je reči, Nismo stigli da se oprostimo pred tvoj večni odlazak na junačko Čevo. Tvoja smrt je danas probudila ono što sam zadnjih godina umirivao u sebi. Svako zna što mu je činiti! Obraz ćemo sačuvati kako si nas učio celog života, a život je prolazan. Neka ti je večna slava i hvala“, piše u čitulji kojom se Jovan oprostio od ubijenog roditelja.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo