Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad institucije utihnu

Objavljeno prije

na

Vlast je iskoristila još jednu priliku da, prikrivajući sopstvene prljave tragove, markira nepodobne. Lokalni DPS u Budvi, koji je tražio od centrale da ga zaštiti od krivičnih prijava, ostao je nezadovoljan indiferentnošću vrha partije, bez čije dozvole, vjeruju mnogi, ne bi ni bilo hapšenja u toj opštini. Ali je zato portparol DPS-a ponovo nepogrešivo naciljao u smjeru onih koji kvare “lijepu evropsku priču”.

„Mi ne možemo uticati na pojedine nevladine organizacije i njihovu naglašenu produkciju krivičnih prijava koje podnose nadležnim državnim organima. Ono što možemo, a radili smo to i do sada, je da ukažemo medijima i tim organizacijama da vode računa o prezumpciji nevinosti”, oglasio se portparol DPS-a Rajko Kovačević.

U MANS-u, na koji se budvanski DPS požalio centrali, kažu da svaki građanin ima pravo, a i dužnost da, ukoliko je u saznanju da je počinjeno krivično djelo, to prijavi nadležnim organima.

,,Upravo to je ono što MANS radi. Moguće je da naše aktivnosti ranije nisu izazivale toliku nervozu dok nadležne institucije – policija i tužilaštvo, nisu konačno počele da postupaju po tim prijavama”, kaže izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović u izjavi za Monitor.

Prije nego što je Evropska komisija sačinila poraznu dijagnozu o stanju crnogorskog društva, i prije nego što je vlastima naložena saradnja sa civilnim sektorom, na tu adresu stizale su mnogo ozbiljnije optužbe. Bivša potpredsjednica Vlade Gordana Đurović optuživala je MANS da radi ,,protiv interesa države i zajedničkog rada svih institucija”.

I direktor policije Veselin Veljović optuživao je pojedine medije i NVO, koji su ukazivali na probleme sa korupcijom i organizovanim kriminalom i nepostupanje nadležnih, da šire dezinformacije na račun policije i drugih državnih organa i institucija.

Onda su se čuvari crnogorskog imidža nakratko utišali, jer su se upozorenja kritičara vlasti i njenih tekovina poklopila sa ključnim preduslovima EU koje Crna Gora mora ispuniti da bi joj bio određen datum za početak pristupnih pregovora. Vanja Ćalović kaže da joj se čini licemjernim to što vladajuća partija koja je iznjedrila novog mandatara, posljednjih dana zvoni na sva zvona kako je preko noći postala posvećena uspostavljanju vladavine prava, dok saopštenjima i dalje ratuje sa pojedincima i organizacijama koji je već godinama uzaludno podsjećaju na tu obavezu.

Ona ističe da bi policiji i tužilaštvu trebalo da bude neugodno što građani slučajeve korupcije uglavnom prijavljuju nevladinoj organizaciji. To, smatra Ćalović, dovoljno govori o stepenu povjerenja u one čiji je posao i obaveza da se obračunavaju sa tim problemom. ,,Upravo te institucije treba da podnose krivične prijave po službenoj dužnosti, a na prste se mogu prebrojati ozbiljniji slučajevi koje su inicirali. Još je manji broj onih koji su procesuirani u sudskom postupku, a pravosnažnih presuda za korupciju na najvišim nivoima nema”.

Zaista – teško se prisjetiti ozbiljnog slučaja visoke korupcije ili organizovanog kriminala koji su nadležni samoinicijativno pokrenuli. I oni procesi koje su inicirale institucije čija je to obaveza zapleli su se u političkim lavirintima – i tamo i ostali.

Čitaoci će se sjetiti slučaja Montenegroerlajnz i krivične prijave koju je nakon referenduma protiv Zorana Đurišića podnijela policija na čelu sa Veselinom Veljovićem. Predsjednik odbora direktora avio-kompanije teretio se da je, skupa sa zamjenikom oštetio kompaniju u državnom vlasništvu. Veljovićeva istraga je startovala sa procjenom da je kompanija oštećena za 44 miliona, da bi se u tužbi navela konačna suma od svega 450.000 dolara. Na kraju je objavljeno da nadležni tužilac odustaje od krivičnog gonjena Đurišića i njegovog zamjenika. Veljović je najavio nastavak istrage, ne tajeći da su mu poznati razlozi zbog kojih je postupak obustavljen. Iako mu je to bila zakonska obaveza, nije procesuirao svoja navodna saznanja o porodičnim i političkim pritiscima koji su, kako tvrdi, stavili tačku na ovu priču.

Marionetske institucije sistema su se u protekle dvije decenije usavršile u osluškivanju zapovijesti i želja političkih naredbodavaca. Upućeni tvrde da u mnogim slučajevima nije ni bilo striktnih naređenja iz vrha – pravosudni čelnici su razvili instinkt koji ih čuva od zamjeranja njihovim tutorima. To je uočila i Evropska komisija koja je naložila hitnu depolitizaciju izbora tužilaca i sudija.

Tako uspavane crnogorske institucije sistema svaka je krivična prijava sa strane izbacivala iz tračnica. Većina ih je odbijeno, a one očigledne, koje se nijesu mogle tek tako prenebregnuti, zavodile su se pod šifru – višegodišnja istraga je u toku.

Da nije profesionalnih medija i nevladinih organizacija Crna Gora bi, kaže Neđeljko Rudović urednik podgoričkih Vijesti, bila zemlja straha i laži, zemlja u kojoj se oligarsi uspješno predstavljaju kao uzorni privrednici i patriote, a lopovi kao čuvari nacionalnih interesa.

,,S obzirom na to da državno tužilaštvo i policija gotovo nikada nijesu posumnjali u predstavnike vlasti i ljude bliske njima, profesionalni mediji i NVO su morali preuzeti ulogu koja pripada onima koji dominantno treba da se bave pravom i pravdom. A kako su oni kojima se bave NVO i mediji na vlasti, onda im ne ostaje ništa drugo nego da pokušaju da ih diskvalifikuju i fabrikovanjem neistina preko podobnih medija pokušaju prikazati državnim neprijateljima”, kaže Rudović.

Čuvare sistema je, po pravilu, iz mrtvih dizao svaki povik na vlast. Državno tužilaštvo je 2009. ekspresno saslušalo profesora Milana Popovića nakon što je objavio tekst u kome je iznio indicije o povezanosti donedavnog premijera Mila Đukanovića sa brojnim kriminalnim akcijama u Crnoj Gori. Monitor je i tada konstatovao da je Popović saslušan samo zato što je u autorskom tekstu rekao sve što je imao i jer je tužilaštvo dobro znalo da tome nema šta dodati.

,,Slučaj profesora Popovića je očigledna nastava vlasti: u Crnoj Gori ne smije postojati kredibilna misao. Sveto je pravilo mafizma: pravo da se mjerodavno sudi i vrjednuje mora biti osujećeno i izvrgnuto ruglu”, pisao je tim povodom naš nedjeljnik.

Zato se tužilaštvo potpuno oglušilo o presudu Vrhovnog suda Crne Gore koji je nedavno poništio ugovor o prodaji gradskog zemljišta koju je kompanija Carine od glavnog grada kupila za 11 miliona eura nižu cijenu od one koja je bila postignuta na tenderu. Carine su na inicijalnom tenderu za prodaju preko 15 hiljada kvadrata gradskog građevinskog zemljišta u podgoričkom naselju Stari aerodrom pobijedile sa ponudom od 13,5 miliona eura, da bi naknadno odustale. Glavni grad na čelu sa gradonačelnikom Mugošom je odobrio neposrednu nagodbu i zemljište toj kompaniji prodao za 2,5 miliona eura. Tužilaštvo je ranije odbacilo krivičnu prijavu MANS-a koji je tvrdio da je gradonačelnik Mugoša na ovaj način gradski budžet oštetio za milionski iznos. Nimalo ga nije pokolebala odluka Vrhovnog suda koji je konstatovao da za Mugošin dil nije bilo pravnog osnova. Za takvu akciju još nijesu dobili zeleno svijetlo.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo