Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad je recepcija u Moskvi

Objavljeno prije

na

Ako je vjerovati crnogorskim zvaničnicima, za turizam u ovoj zemlji dolaze bolji dani. Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović tvrdi da će hoteli od sada biti prioritet u urbanističkim dokumentima i izgradnji  u odnosu na stanove na atraktivnim turističkim lokacijama. Puna usta ,,održivog turizma” su i resornom ministru Predragu Neneziću. Svi projekti i sve ideje, kaže, okrenute su k održivoj budućnosti. Biće uveden red i ograničena izgradnja, kako to i predviđa Mediteranski protokol o integralnom upravljanju obalnim zonama – sto metara od linije obale.

MEGALOPOLIS: No, ono što se vidi i ono što se planira ne daje za pravo crnogorskim funkcionerima. I dalje se gradi ,,na pedalj od mora”. Na primorju lagano nastaje ,,crnogorski megalopolis”, odnosno praktično dolazi do spajanja gradova. Loša razvojna strategija i gradnja stanova za tržište, kuća i vikendica dovela je do nepovratne devastacije prirodnih bogatstava i obale, što ove sezone skupo plaća najvažnija privredna grana koja bi cijelu zemlju trebalo da povuče naprijed. ,,Želio bih da vidim brojne domaće i inostrane investitore, koji neće uslovljavati svoja namjeravana ulaganja u hotele i rekreativne objekte prethodnim odobrenjem izgradnje na stotine hiljada kvadrata stambenog prostora na najkvalitetnijim turističkim lokacijama”, kaže profesor turističke ekonomije dr Rade Ratković. I zaista: primjeri uništenja Zavale i brda Spas u Budvi ili onoga što se planira u uvali Valdanos u Ulcinju, pokazuju da su sva velika turistička ulaganja u stvarnosti prikrivena gradnja i prodaja stanova i vila za odmor strancima. Pritom se kreativno tumače zakoni i koristi nefunkcionisanje pravnog sistema, te pomaže građevinskom lobiju koji jednokratno želi iskoristiti obalni prostor za sticanje ogromnog profita. To za posljedicu ima uništenje obale, pad kvaliteta turizma, korupciju na svim nivoima. Zauzvrat, narod se nastoji fascinirati turističkim projektima na Luštici, Velikoj plaži i Adi, u koje će strateški  investitori, navodno, uložiti milijarde  eura i donijeti nam blagostanje.

ROĐACI: Apartmanizacija postaje  nerješiv problem crnogorske obale kojaima oko 75 kilometara plaža. Tom prostoru ovih dana gravitira pola miliona ljudi: oko 150 hiljada mještana i 2,5 puta više vikendaša i turista. Najizraženiji je problem u Ulcinju đe ima četiri puta više turista nego domicilnog stanovništva! Ali, dvije trećine njih boravi u svojim kućama, vikendicama i stanovima ili su ,,rođaci i prijatelji” vlasnika tih nekretnina. O ogromnoj rijeci ljudi svjedoči popunjenost Velike plaže, duge 12 kilometara, đe ima veoma malo slobodnog mjesta, što do prije nekoliko godina nije bio slučaj. Uvijek ste mogli da pronađete neko mjesto đe u prečniku od 50 metara ne bi bilo nikoga. To više nije moguće. Razlog je enormni broj izgrađenih vikendica u Štoju, Limanu, Kručama, na Pinješu. Procjenjuje se da ih ima oko sedam hiljada, što znači da samo u tim objektima ima oko 70 hiljada kreveta! A u svima njima se tokom jula i avgusta smjenjuju ,,rođaci i prijatelji”, za koje se čak ne plaća ni boravišna taksa. Zbog toga je ovih dana u Ulcinju prijavljeno tek 20 hiljada gostiju. Samo po toj osnovi grad dnevno gubi 30 hiljada eura. Milion, za čitavu sezonu! Sličan je problem u Budvi, đe ima gotovo dva puta više turista nego što to pokazuju zvanični podaci. Zbog manjih kapaciteta, na plažama su velike gužve. Česti su zastoji i u saobraćaju, problema ima s vodom, strujom, čistoćom. No, svi su ti problemi rješivi. Jedino je rasprodaja prostora nerješiv problem. „Mnogo je aviona koji ovog ljeta lete iz Rusije u Crnu Goru, a u njima nema ni deset odsto turista. Sve ostalo su vlasnici stanova na našem primorju, ili ljudi kojima su oni dali ključeve od tih nekretnina. Nad tim prometom, Crna Gora nema nikakvu kontrolu“, kaže direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Kvin of Montenegro Dragan Ivančević i ocjenjuje to najvećim limitirajućim faktorom razvoja crnogorskog turizma. Ranih devedesetih „glavna recepcija“ Budve bila je na autobuskoj stanici u Beogradu, đe su se ključevi za stanove i kuće tamošnjih državljana koji su imali nekretnine na Crnogorskom primorju predavali iz ruke u ruku. Sada je „recepcija metropole crnogorskog turizma“ preseljena u Moskvu.

NADA: Desetine hiljada kuća i stanova za odmor uticali su i na pad prihoda od turizma za domaće stanovništvo i privredu. Veliki broj kreveta doveo je do smanjenja cijene ležaja, ali su strani vlasnici na dobitku, čak i kada se prenoćište plati četiri eura. Oni nerijetko ne izmiruju ni poreze i komunalije, ne vode knjige gostiju, i na kraju ljeta su uvijek u plusu. Zavisno od veličine objekta (u nekim objektima u Štoju, u ,,kućama za odmor”, ilegalno se izdaje 80 ležaja) zarada se kreće od dvije do 20 hiljada eura! Zato su duž cijele crnogorske obale dileri soba i apartmana postali nezaobilazan dekor, sezona se skraćuje, a prihodi imaju tendenciju pada. Istovremeno, krediti (kojima su privreda i stanovništvo na primorju opterećeni s oko milijardu eura) moraju se vraćati. Nervoza i neljubaznost postali su nusprodukt ovakvih sezona. Stoga je krajnje vrijeme da se izvadi glava iz pijeska, a ruke mešetara i profitera iz džepova narednih generacija. Ako smo to do sada odbijali da konstatujemo, krajnje je vrijeme da se iskreno kaže: Crna Gora je sve manje privlačna za ljude željne odmora i rekreacije. ,,Da bi ova zemlja ponovo postala omiljena destinacija potrebna je prava strategija, nužne su jasne mjere urbanističke i poreske politike, kao i velika odgovornost nadležnih organa da bi se propisi dosljedno sprovodili. To je nešto što još ne vidimo, ali čemu se nadamo”, kaže profesor Ratković.

Primjer Hrvatske

Ne treba ići daleko za recept. U susjednoj Hrvatskoj, u kojoj je urbanizirano samo 15 odsto ukupne morske obale, više nema milosti za ilegalne turističke radnike. Inspektorima su dane odriješene ruke u obračunu sa svima za koje se sumnja da se bave nelegalnim iznajmljivanjem soba ili zapošljavanjem na crno. Na terenu je svakodnevno 750 inspektora, koji po novoj uredbi Vlade u objekt za koji sumnjaju da se iznajmljuje ilegalno mogu ući i bez prisustva vlasnika. Pouzdano se ne zna broj ilegalnih iznajmljivača apartmana i soba, ali se zna da svake godine budžetu, ionako već tankom, uzmu na desetine miliona eura. Slijedi se i trag oglasa na internetu, a umjesto pečaćenja i sporog sudskog procesuiranja kazne se naplaćuju na licu mjesta i to do sto tisuća kuna (oko 14 hiljada eura), uz oduzimanje dotad zarađenog novca. Procjena je da će do kraja sezone u toj zemlji biti zapečaćeno dvije hiljade objekata, a u državni budžet bi se inspektorskim akcijama trebalo sliti oko četiri miliona eura.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo