Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad je recepcija u Moskvi

Objavljeno prije

na

Ako je vjerovati crnogorskim zvaničnicima, za turizam u ovoj zemlji dolaze bolji dani. Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović tvrdi da će hoteli od sada biti prioritet u urbanističkim dokumentima i izgradnji  u odnosu na stanove na atraktivnim turističkim lokacijama. Puna usta ,,održivog turizma” su i resornom ministru Predragu Neneziću. Svi projekti i sve ideje, kaže, okrenute su k održivoj budućnosti. Biće uveden red i ograničena izgradnja, kako to i predviđa Mediteranski protokol o integralnom upravljanju obalnim zonama – sto metara od linije obale.

MEGALOPOLIS: No, ono što se vidi i ono što se planira ne daje za pravo crnogorskim funkcionerima. I dalje se gradi ,,na pedalj od mora”. Na primorju lagano nastaje ,,crnogorski megalopolis”, odnosno praktično dolazi do spajanja gradova. Loša razvojna strategija i gradnja stanova za tržište, kuća i vikendica dovela je do nepovratne devastacije prirodnih bogatstava i obale, što ove sezone skupo plaća najvažnija privredna grana koja bi cijelu zemlju trebalo da povuče naprijed. ,,Želio bih da vidim brojne domaće i inostrane investitore, koji neće uslovljavati svoja namjeravana ulaganja u hotele i rekreativne objekte prethodnim odobrenjem izgradnje na stotine hiljada kvadrata stambenog prostora na najkvalitetnijim turističkim lokacijama”, kaže profesor turističke ekonomije dr Rade Ratković. I zaista: primjeri uništenja Zavale i brda Spas u Budvi ili onoga što se planira u uvali Valdanos u Ulcinju, pokazuju da su sva velika turistička ulaganja u stvarnosti prikrivena gradnja i prodaja stanova i vila za odmor strancima. Pritom se kreativno tumače zakoni i koristi nefunkcionisanje pravnog sistema, te pomaže građevinskom lobiju koji jednokratno želi iskoristiti obalni prostor za sticanje ogromnog profita. To za posljedicu ima uništenje obale, pad kvaliteta turizma, korupciju na svim nivoima. Zauzvrat, narod se nastoji fascinirati turističkim projektima na Luštici, Velikoj plaži i Adi, u koje će strateški  investitori, navodno, uložiti milijarde  eura i donijeti nam blagostanje.

ROĐACI: Apartmanizacija postaje  nerješiv problem crnogorske obale kojaima oko 75 kilometara plaža. Tom prostoru ovih dana gravitira pola miliona ljudi: oko 150 hiljada mještana i 2,5 puta više vikendaša i turista. Najizraženiji je problem u Ulcinju đe ima četiri puta više turista nego domicilnog stanovništva! Ali, dvije trećine njih boravi u svojim kućama, vikendicama i stanovima ili su ,,rođaci i prijatelji” vlasnika tih nekretnina. O ogromnoj rijeci ljudi svjedoči popunjenost Velike plaže, duge 12 kilometara, đe ima veoma malo slobodnog mjesta, što do prije nekoliko godina nije bio slučaj. Uvijek ste mogli da pronađete neko mjesto đe u prečniku od 50 metara ne bi bilo nikoga. To više nije moguće. Razlog je enormni broj izgrađenih vikendica u Štoju, Limanu, Kručama, na Pinješu. Procjenjuje se da ih ima oko sedam hiljada, što znači da samo u tim objektima ima oko 70 hiljada kreveta! A u svima njima se tokom jula i avgusta smjenjuju ,,rođaci i prijatelji”, za koje se čak ne plaća ni boravišna taksa. Zbog toga je ovih dana u Ulcinju prijavljeno tek 20 hiljada gostiju. Samo po toj osnovi grad dnevno gubi 30 hiljada eura. Milion, za čitavu sezonu! Sličan je problem u Budvi, đe ima gotovo dva puta više turista nego što to pokazuju zvanični podaci. Zbog manjih kapaciteta, na plažama su velike gužve. Česti su zastoji i u saobraćaju, problema ima s vodom, strujom, čistoćom. No, svi su ti problemi rješivi. Jedino je rasprodaja prostora nerješiv problem. „Mnogo je aviona koji ovog ljeta lete iz Rusije u Crnu Goru, a u njima nema ni deset odsto turista. Sve ostalo su vlasnici stanova na našem primorju, ili ljudi kojima su oni dali ključeve od tih nekretnina. Nad tim prometom, Crna Gora nema nikakvu kontrolu“, kaže direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Kvin of Montenegro Dragan Ivančević i ocjenjuje to najvećim limitirajućim faktorom razvoja crnogorskog turizma. Ranih devedesetih „glavna recepcija“ Budve bila je na autobuskoj stanici u Beogradu, đe su se ključevi za stanove i kuće tamošnjih državljana koji su imali nekretnine na Crnogorskom primorju predavali iz ruke u ruku. Sada je „recepcija metropole crnogorskog turizma“ preseljena u Moskvu.

NADA: Desetine hiljada kuća i stanova za odmor uticali su i na pad prihoda od turizma za domaće stanovništvo i privredu. Veliki broj kreveta doveo je do smanjenja cijene ležaja, ali su strani vlasnici na dobitku, čak i kada se prenoćište plati četiri eura. Oni nerijetko ne izmiruju ni poreze i komunalije, ne vode knjige gostiju, i na kraju ljeta su uvijek u plusu. Zavisno od veličine objekta (u nekim objektima u Štoju, u ,,kućama za odmor”, ilegalno se izdaje 80 ležaja) zarada se kreće od dvije do 20 hiljada eura! Zato su duž cijele crnogorske obale dileri soba i apartmana postali nezaobilazan dekor, sezona se skraćuje, a prihodi imaju tendenciju pada. Istovremeno, krediti (kojima su privreda i stanovništvo na primorju opterećeni s oko milijardu eura) moraju se vraćati. Nervoza i neljubaznost postali su nusprodukt ovakvih sezona. Stoga je krajnje vrijeme da se izvadi glava iz pijeska, a ruke mešetara i profitera iz džepova narednih generacija. Ako smo to do sada odbijali da konstatujemo, krajnje je vrijeme da se iskreno kaže: Crna Gora je sve manje privlačna za ljude željne odmora i rekreacije. ,,Da bi ova zemlja ponovo postala omiljena destinacija potrebna je prava strategija, nužne su jasne mjere urbanističke i poreske politike, kao i velika odgovornost nadležnih organa da bi se propisi dosljedno sprovodili. To je nešto što još ne vidimo, ali čemu se nadamo”, kaže profesor Ratković.

Primjer Hrvatske

Ne treba ići daleko za recept. U susjednoj Hrvatskoj, u kojoj je urbanizirano samo 15 odsto ukupne morske obale, više nema milosti za ilegalne turističke radnike. Inspektorima su dane odriješene ruke u obračunu sa svima za koje se sumnja da se bave nelegalnim iznajmljivanjem soba ili zapošljavanjem na crno. Na terenu je svakodnevno 750 inspektora, koji po novoj uredbi Vlade u objekt za koji sumnjaju da se iznajmljuje ilegalno mogu ući i bez prisustva vlasnika. Pouzdano se ne zna broj ilegalnih iznajmljivača apartmana i soba, ali se zna da svake godine budžetu, ionako već tankom, uzmu na desetine miliona eura. Slijedi se i trag oglasa na internetu, a umjesto pečaćenja i sporog sudskog procesuiranja kazne se naplaćuju na licu mjesta i to do sto tisuća kuna (oko 14 hiljada eura), uz oduzimanje dotad zarađenog novca. Procjena je da će do kraja sezone u toj zemlji biti zapečaćeno dvije hiljade objekata, a u državni budžet bi se inspektorskim akcijama trebalo sliti oko četiri miliona eura.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo