Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad je recepcija u Moskvi

Objavljeno prije

na

Ako je vjerovati crnogorskim zvaničnicima, za turizam u ovoj zemlji dolaze bolji dani. Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović tvrdi da će hoteli od sada biti prioritet u urbanističkim dokumentima i izgradnji  u odnosu na stanove na atraktivnim turističkim lokacijama. Puna usta ,,održivog turizma” su i resornom ministru Predragu Neneziću. Svi projekti i sve ideje, kaže, okrenute su k održivoj budućnosti. Biće uveden red i ograničena izgradnja, kako to i predviđa Mediteranski protokol o integralnom upravljanju obalnim zonama – sto metara od linije obale.

MEGALOPOLIS: No, ono što se vidi i ono što se planira ne daje za pravo crnogorskim funkcionerima. I dalje se gradi ,,na pedalj od mora”. Na primorju lagano nastaje ,,crnogorski megalopolis”, odnosno praktično dolazi do spajanja gradova. Loša razvojna strategija i gradnja stanova za tržište, kuća i vikendica dovela je do nepovratne devastacije prirodnih bogatstava i obale, što ove sezone skupo plaća najvažnija privredna grana koja bi cijelu zemlju trebalo da povuče naprijed. ,,Želio bih da vidim brojne domaće i inostrane investitore, koji neće uslovljavati svoja namjeravana ulaganja u hotele i rekreativne objekte prethodnim odobrenjem izgradnje na stotine hiljada kvadrata stambenog prostora na najkvalitetnijim turističkim lokacijama”, kaže profesor turističke ekonomije dr Rade Ratković. I zaista: primjeri uništenja Zavale i brda Spas u Budvi ili onoga što se planira u uvali Valdanos u Ulcinju, pokazuju da su sva velika turistička ulaganja u stvarnosti prikrivena gradnja i prodaja stanova i vila za odmor strancima. Pritom se kreativno tumače zakoni i koristi nefunkcionisanje pravnog sistema, te pomaže građevinskom lobiju koji jednokratno želi iskoristiti obalni prostor za sticanje ogromnog profita. To za posljedicu ima uništenje obale, pad kvaliteta turizma, korupciju na svim nivoima. Zauzvrat, narod se nastoji fascinirati turističkim projektima na Luštici, Velikoj plaži i Adi, u koje će strateški  investitori, navodno, uložiti milijarde  eura i donijeti nam blagostanje.

ROĐACI: Apartmanizacija postaje  nerješiv problem crnogorske obale kojaima oko 75 kilometara plaža. Tom prostoru ovih dana gravitira pola miliona ljudi: oko 150 hiljada mještana i 2,5 puta više vikendaša i turista. Najizraženiji je problem u Ulcinju đe ima četiri puta više turista nego domicilnog stanovništva! Ali, dvije trećine njih boravi u svojim kućama, vikendicama i stanovima ili su ,,rođaci i prijatelji” vlasnika tih nekretnina. O ogromnoj rijeci ljudi svjedoči popunjenost Velike plaže, duge 12 kilometara, đe ima veoma malo slobodnog mjesta, što do prije nekoliko godina nije bio slučaj. Uvijek ste mogli da pronađete neko mjesto đe u prečniku od 50 metara ne bi bilo nikoga. To više nije moguće. Razlog je enormni broj izgrađenih vikendica u Štoju, Limanu, Kručama, na Pinješu. Procjenjuje se da ih ima oko sedam hiljada, što znači da samo u tim objektima ima oko 70 hiljada kreveta! A u svima njima se tokom jula i avgusta smjenjuju ,,rođaci i prijatelji”, za koje se čak ne plaća ni boravišna taksa. Zbog toga je ovih dana u Ulcinju prijavljeno tek 20 hiljada gostiju. Samo po toj osnovi grad dnevno gubi 30 hiljada eura. Milion, za čitavu sezonu! Sličan je problem u Budvi, đe ima gotovo dva puta više turista nego što to pokazuju zvanični podaci. Zbog manjih kapaciteta, na plažama su velike gužve. Česti su zastoji i u saobraćaju, problema ima s vodom, strujom, čistoćom. No, svi su ti problemi rješivi. Jedino je rasprodaja prostora nerješiv problem. „Mnogo je aviona koji ovog ljeta lete iz Rusije u Crnu Goru, a u njima nema ni deset odsto turista. Sve ostalo su vlasnici stanova na našem primorju, ili ljudi kojima su oni dali ključeve od tih nekretnina. Nad tim prometom, Crna Gora nema nikakvu kontrolu“, kaže direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Kvin of Montenegro Dragan Ivančević i ocjenjuje to najvećim limitirajućim faktorom razvoja crnogorskog turizma. Ranih devedesetih „glavna recepcija“ Budve bila je na autobuskoj stanici u Beogradu, đe su se ključevi za stanove i kuće tamošnjih državljana koji su imali nekretnine na Crnogorskom primorju predavali iz ruke u ruku. Sada je „recepcija metropole crnogorskog turizma“ preseljena u Moskvu.

NADA: Desetine hiljada kuća i stanova za odmor uticali su i na pad prihoda od turizma za domaće stanovništvo i privredu. Veliki broj kreveta doveo je do smanjenja cijene ležaja, ali su strani vlasnici na dobitku, čak i kada se prenoćište plati četiri eura. Oni nerijetko ne izmiruju ni poreze i komunalije, ne vode knjige gostiju, i na kraju ljeta su uvijek u plusu. Zavisno od veličine objekta (u nekim objektima u Štoju, u ,,kućama za odmor”, ilegalno se izdaje 80 ležaja) zarada se kreće od dvije do 20 hiljada eura! Zato su duž cijele crnogorske obale dileri soba i apartmana postali nezaobilazan dekor, sezona se skraćuje, a prihodi imaju tendenciju pada. Istovremeno, krediti (kojima su privreda i stanovništvo na primorju opterećeni s oko milijardu eura) moraju se vraćati. Nervoza i neljubaznost postali su nusprodukt ovakvih sezona. Stoga je krajnje vrijeme da se izvadi glava iz pijeska, a ruke mešetara i profitera iz džepova narednih generacija. Ako smo to do sada odbijali da konstatujemo, krajnje je vrijeme da se iskreno kaže: Crna Gora je sve manje privlačna za ljude željne odmora i rekreacije. ,,Da bi ova zemlja ponovo postala omiljena destinacija potrebna je prava strategija, nužne su jasne mjere urbanističke i poreske politike, kao i velika odgovornost nadležnih organa da bi se propisi dosljedno sprovodili. To je nešto što još ne vidimo, ali čemu se nadamo”, kaže profesor Ratković.

Primjer Hrvatske

Ne treba ići daleko za recept. U susjednoj Hrvatskoj, u kojoj je urbanizirano samo 15 odsto ukupne morske obale, više nema milosti za ilegalne turističke radnike. Inspektorima su dane odriješene ruke u obračunu sa svima za koje se sumnja da se bave nelegalnim iznajmljivanjem soba ili zapošljavanjem na crno. Na terenu je svakodnevno 750 inspektora, koji po novoj uredbi Vlade u objekt za koji sumnjaju da se iznajmljuje ilegalno mogu ući i bez prisustva vlasnika. Pouzdano se ne zna broj ilegalnih iznajmljivača apartmana i soba, ali se zna da svake godine budžetu, ionako već tankom, uzmu na desetine miliona eura. Slijedi se i trag oglasa na internetu, a umjesto pečaćenja i sporog sudskog procesuiranja kazne se naplaćuju na licu mjesta i to do sto tisuća kuna (oko 14 hiljada eura), uz oduzimanje dotad zarađenog novca. Procjena je da će do kraja sezone u toj zemlji biti zapečaćeno dvije hiljade objekata, a u državni budžet bi se inspektorskim akcijama trebalo sliti oko četiri miliona eura.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo