Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Misterija ili politikanstvo

Objavljeno prije

na

Šta se dešavalo u Andrijevici tokom ratne 1999. godine? Šta je istina u pričama o postojanju takozvanog sabirnog centra u ovoj varošici za kosovske Albance koji su tražili utočište u Crnoj Gori? Da li su vršeni ratni zločini i da li je postojao „logor smrti“? Zašto je baš Andrijevica odabrana za isljeđivanje izbjeglica? Je li bilo zlostavljanja i mučenja „od kojih je odjekivao grad“. Mnogo je pitanja aktuelizovanih neuspješnom istragom „masovnih grobnica“ na obali Zlorečice. Mediji su špekulisali raznoraznim informacijama.Monitorov izvor blizak vojnom operativnom timu koji je djelovao u Andrijevici kaže da istinu o svemu najbolje i najprije mogu znati komandanti jedinica koje su djelovale na ovom prostoru, od kojih su neki danas visoki oficiri Vojske Crne Gore, ili su u strukturama vlasti. „Kasarna u Andrijevici pripadala je graničnoj jedinici sa sjedištem u Plavu. Komandant te jedinice danas je visoki oficir Vojske Crne Gore“, kaže naš sagovornik. On podsjeća da je u Andrijevici postojao i jedan od četiri vojna operativna tima, ali bez komandne odgovornosti. Ostala tri bila su formirana u Podgorici, Nikšiću i Kumboru. „Operativni timovi su brojali deset ili preko deset članova i nijesu imali nikakvu komandnu odgovornost. Njihov zadatak je bio da spriječe eventualno djelovanje OVK u Crnoj Gori, na područjima gdje žive Albanci. Drugi zadatak je bio utvrđivanje mogućih kopnenih pravaca djelovanja NATO snaga“, kaže on. Na tom fonu je, ističe naš sagovornik, radio i operativni tim u jedinom gradu na sjeveru, gdje je pored granične jedinice bila locirana i vojna policija Podgoričkogkorpusa. „Korpusna policija se nalazila na mjestu gdje se vršila pretrage za navodnim masovnim grobnicama albanskih civila, dok je kasarna bila na sasvim suprotnom dijelu grada. U ovom rejonu je djelovala i beransko- andrijevička brigada, koja je bila raspoređena od Čakora na jednoj, do Rožaja i Kule na drugoj strani. Ono što znam sigurno je da u Andrijevici nije bilo sjedište ni jedne paravojne formacije“, priča on. Prema njegovim riječima upravo je operativni tim insistirao na tome da se prilikom privođenja i saslušavanja kosovskih Albanaca ne krše vojni zakoni i zakoni rata, i da niko ne bude zadržan u pritvoru duže od 72 sata, po tada važećem Zakonu o policijskom postupku. „Niko i nije zadržavan duže od nekoliko sati, do dva-tri dana. Najveći broj izbjeglica je poslije saslušanja pušten. Jedan manji broj za koji je indicirano da su pripadnici OVK proslijeđen je na dalji postupak u Podgoricu, sa preporukom da im se ni tamo ne može suditi. Odatle su upućeni u Niš. Zato se danas ne može govoriti o nekakvom logoru u Andrijevici niti o sistematskom kršenju vojnih pravila. Posebno se ne može praviti od toga novi Morinj. Ako je bilo pojedinačnih slučajeva odstupanja od vojnih pravila, to treba ispitati i idividualizovati do kraja. Da je  bilo masovnog zlostavljanja, to sigurnone bi moglo do sada ostati sakriveno. Znalo bi se odavno, kao što se čulo i zna da je pljačkana Rugova“, tvrdi sagovornik Monitora. On priča da su izbjeglice najprije dovođene u andrijevičku kasarnu i da je to trajalo sve dok kasarna nije zbog opasnosti od bombardovanja dislocirana, a pritvorne prostorije preseljene u takozvane makedonske barake, radničke drvene kuće bivšeg makedonskog preduzeća Granit. „Odluku o dislokaciji donijela  je vojna komanda. Tu treba tražiti iodgovornost za preseljenje u barake, jer su one bile neuslovne, bez struje, vode i mokrog čvora, na šta je odmah ukazano. Zato je to trajalo kratko. Brzo je iznađena nova lokacija na gradskom stadionu gdje su bili kudikamo bolji uslovi, i tu je nastavljena aktivnost privođenja i saslušavanja kosovskih izbjeglica. Operativni tim je samo davao sugestije u predkrivičnom postupku, ali nije vršio procesuiranje. U našem prisustvu ni na koga nije smio da se podigne glas“, kaže on. Zašto su izbjeglice dovođene baš u Andrijevicu, danas je teško odgovoriti. Vjerovatno, smatra naš sagovornik, zbog toga što u Beranama nije bilo kasarne, a Plav se nalazio suviše blizu granice i više na meti NATO avijacije. Logičan odgovor bi, dodaje, mogao biti i taj što je tu bilo sjedište korpusne policije, i da je zbog toga i pritvorna jedinica tu locirana. Nije nebitna ni blizina Mateševa, kao važne vojne tačke. „Moju priču mogu da potvrde sadašnji visoki oficiri Vojske Crne Gore, kao i Vojske Srbije, koji su u to vrijeme predstavljali komandni kadar na ovom području. Andrijevica nije bila Bermudski trougao u kojem su Albanci nestajali“, kategoričan je sagovornik Monitora. Andrijevica je, nakon političkih tenzija u neočekivanom raspletu lokalnih izbora, u centar medijske pažnje ponovo došla sa istragom o navodnim masovnim grobnicama kosovskih Albanaca iz vremena ratnih dešavanja 1999. godine. Ovu istragu bjelopoljskom Višem sudu naložilo je, kako je saopšteno, specijalno tužilaštvo za ratne zločine, zbog postojanja osnova sumnje da je tokom rata na Kosovu na teritoriji Crne Gore izvršen ratni zločin protiv civilnog stanovništva od strane nepoznatih izvršilaca, a da su leševi dopremani u Andrijevicu i zakopani u masovnoj grobnici. Navodna masovna grobnica locirana je na mjestu poznatom pod nazivom Begluk, na obali lijeve pritoke Lima, Zlorečice. Istragom su rukovodili istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju i tužilac, uz prisustvo specijalizovane ekipe forenzičara EULEKS- a iz Prištine. Kanalima je prekopano više stotina kvadrata sporne lokacije, ali se nije došlo ni do kakvih tragova koji bi potkrijepili „osnov sumnje“. Zainteresovani novinari radnje su pratili samo iz daljine, no vijest o masovnim grobnicama u Andrijevici, kao gotovom poslu, obigrala je čitav region i grad stavila na stub srama. Ko bi i kome sada trebalo da se izvini, i da li bi to nešto promijenilo? Bruka osta dovijeka. U kontekstu rata, ovaj gradić je pomenut i u dva-tri navrata u sudskom procesu optuženima za zločin počinjen u Kaluđerskom Lazu. Dva svjedoka su, naime, kazala kako su kosovske izbjeglice dovođene na saslušanja u Andrijevicu. Vozač Radoš Šćekić je tvrdio da je vozio i ubijene na obdukciju u Andrijevicu. Sadašnji crnogorski konzul u Njemačkoj Slobodan Žarić, koji je u vrijema ratnih dešavanja bio komandant posebne jedinice MUP Crne Gore zvane Turjak rekao je svjedočeći da je „u saradnji sa ostalim strukturama vlasti bio angažovan na prihvatu izbjeglica, obezbjeđivanju kampova i formiranju kontrolnih punktova“. On se prisjetio događaja od 25. maja 1999. godine u rejonu Kaluđerskog Laza, kada su vojnici opkolili kolonu izbjeglica. U tom kontekstu je pomenut, navodno, i Sedmi bataljon. „Neki od izbjeglica su ležali u kanalu, neki držali ruke iznad glave, dok su pojedine popeli na dva kamiona. Kasnije sam saznao da su ih odveli do Andrijevice i da su nakon saslušanja pušteni“, rekao je Žarić. Sagovornik Monitora tvrdi, međutim, da Sedmi bataljon u to vrijeme nije još bio formiran. „Ako želimo biti precizni, Sedmi bataljon je formiran odmah po završetku rata, avgusta 1999. godine. Znači, u vrijeme rata na Kosovu nije postojao i nije djelovao u Andrijevici“, kaže naš sagovornik. On ističe da treba istrajati na preispitivanju prošlosti i individualizovanju odstupanja od vojnih pravila, ali da nije dobro što se pokušava ponovo istrajavati na tim podjelama. „Ako se želi suditi jednom vremenu onda to treba raditi objektivno. Ali, ako krene haranga, onda je to siguran znak da je to orkestrirano“, kaže ovaj veoma dobro obaviješten čovjek. On takođe smatra i da će se aktuelna preispitivanja oko Andrijevice, kako god se završila, politikantski eksploatisati u narednom periodu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo