Povežite se sa nama

Izdvojeno

KADROVI ZA SVE VLASTI: ASK kontinuiteta

Objavljeno prije

na

Agencija za sprečavanje korupcije zadržala je rukovodstvo koje je izabrano za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista, a njeno djelovanje je i dalje upitno

 

Nakon hapšenja prvog čovjeka Privrednog suda Blaža Jovanića zbog sumnji da je malverzacijama u stečajnim postupcima oštetio državu, ponešto se bolje vidi. Mnogi, koji su ranije pisali i izvještavali o sumnjivim poslovima ovog organa, upozoravali su na netransparentne i nelogične stečajne postupke, u kojima su uglavnom štetu trpjeli država i radnici.

Prethodno, ali i aktuelno Ministarstvo pravde prepoznali su problem upravo u stečajnim upravnicima, bliskim Jovaniću. Prema izmijenjenom Zakonu o stečaju u članu 25d, Ministarstvo je bilo u obavezi da formira Komisiju za provjeru znanja stečajnog upravnika, što je detaljno razrađeno nedavno izmijenjenim Pravilnikom o programu i načinu polaganja ispita. Međutim, nekoliko dana nakon što je, shodno Pravilniku, Komisija formirana i objavljeno vrijeme, mjesto i grupe za polaganje ispita, u postupak se uključila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

Oni su tražili „rješenje Ministarstva o obrazovanju Komisije, sa posebnim osvrtom na kriterijume na osnovu kojih je izvršen izbor predsjednika i članova Komisije, odnosno njihovih zamjenika”. Agencija je u nedavno objavljenom mišljenju konstatovala da „način na koji se formira Komisija, kao i neprecizni kriterijumi za izbor članova tog tijela, ostavljaju prostor za arbitrarno i proizvoljno odlučivanje, kao pogodno tle za razne vrste zloupotreba, uslovljavaju pojavu trgovine uticajem, što ‘baca sjenku’ na taj proces…”.

Od 222 stečajna upravnika sa ranijeg spiska Ministarstva, gotovo polovina nije se prijavila za ispit. Pojedini od 113 prijavljenih za dobijanje licence tvrde da je sporno to što je Komisija „samostalno klasifikovala dvije grupe”. Time se, navodno, druga grupa stavlja u povoljniji položaj, jer će imati više vremena za pripremanje zadate literature. Ministarstvo pravde je u zakonskom roku odgovorilo Agenciji da je njihov zahtjev neosnovan i obrazložili da ASK nije nadležna za vršenje nadzora nad njihovim odlukama.

„Ministarstvo pravde ovakav zahtjev ASK-a doživljava kao prekoračenje ovlašćenja Agencije i nezakonito vršenje privatnih pritisaka pojedinaca i grupa na ovo Ministarstvo preko službenika i direktora Agencije”, piše u odgovoru Ministarstva Agenciji.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović poručila je da je simptomatično to što Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije pronalazila ništa sporno u postupanju pojedinih, sada uhapšenih, stečajnih upravnika i Jovanića, već se bavila sastavom Komisije za polaganje ispita provjere znanja stečajnih upravnika. Ćirović ističe da se još jednom skreće pažnja sa rezultata.

„Simptomatično djeluje da Agencija sve vrijeme nije pronalazila ništa sporno u postupanju sada poznatih stečajnih upravnika i predsjednika Privrednog suda, dok je u isto vrijeme zaštitnik argumentovano ukazivao na nepravilnosti i opstrukcije koje su sa njihove strane postavljane pred zaštitnika”, kazala je Ćirović, inače i članica Komisije za provjeru znanja stečajnih upravnika i ispitivač.

Direktorica Agencije Jelena Perović tada je odgovorila da su oni preventivno antikorupcijsko tijelo i da u njihovu nadležnost spada utvrđivanje da li zakoni i podzakonski akti ispunjavaju međunarodne standarde u prevenciji korupcije, sadržane u Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv korupcije. A Pravilnik ih, kaže, ne ispunjava.

Gotovo dvije godine od promjene vlasti, iako kritikovana u izvještajima Evropske komisije(EK), Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) radi po starom. Iako je Evropska komisija u posljednjem non pejperu, djelimično pohvalila rad Agencije, navode da brojni slučajevi pokazuju da je korupcija u Crnoj Gori i dalje prisutna.

U MANS-u, koji je godinama ASK slao prijave upravo o imovini Vesne Medenice, sinovima Zorana Lazovića i mnoge druge, ističu kako je ova institucija propustila da iskoristi svoje zakonske mogućnosti – da provjerava da li se životni stil javnih funkcionera može opravdati njihovim prihodima, ali i da kontroliše imovinu članova njihovih porodica, nakon što napuste domaćinstvo. Direktor Istraživačkog centra ove organizacije Dejan Milovac ocjenjuje da ni nova vlast nije naročito ponešena da se promijeni ova loša praksa. ASK je, kaže Milovac, ostao netaknut i gotovo dvije godine nakon pomjene vlasti.

Na čelu ASK je bivša predsjednica cetinjskog Osnovnog suda Jelena Perović, koja je na toj poziciji naslijedila Sretena Radonjića, nakon njegovog nepunog petogodišnjeg mandata. Prema saopštenjima objavljanim na sajtu ove institucije, ali i drugih organa, može se zaključiti da se Agencija redovno sastaje i komunicira sa predstavnicima aktuelne vlasti, dok se sa tih sastanaka šalju optimistične poruke. Posljednji od takvih sastanka bio je sa predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović.

„Tokom sastanka je iskazano obostrano očekivanje da će novi Izvještaj Evropske komisije o napretku, koji se očekuje u oktobru 2022. godine, donijeti pozitivne ocjene kada je u pitanju rad Agencije za sprječavanje korupcije”, navodi se u zajedničkom saopštenju.

Možda je rukovodstvo Agencije u milosti nove Vlade jer je stalo uz aktuelnog premijera Dritana Abazovića, kada ga je bivši premijer Zdravko Krivokapić smijenio iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije. Tada su takav Krivokapićev potez nazvali „.neopravdanim“. Agencija je takođe, nakon prijave MANS-a, saopštila da nema ništa sporno u Abazovićevom putovanju za Dubai.

 

Nuhodžić, Bulajić i Knežević kršili zakon

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da su poslanik u Skupštini Crne Gore Mevludin Nuhodžić (DPS) i bivši poslanici Strahinja Bulajić (DF) i Radoš Zečević (DF) prekršili Zakon o sprečavanju korupcije. Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da prijavi tačne i potpune podatke, u suprotnom će biti kažnjen sa 500 do 2.000 eura.

U slučaju Nuhodžića, Agencija je u odluci navela da u kartonu kojim se tretira uvećanje imovine vrijednosti preko 5.000 eura nije prijavio tačne i potpune podatke jer nije prijavio većinsko vlasništvo nad njivom od 283 metra kvadratna u katastarskoj opštini Resnik. Kod Zečevića Agencija je utvrdila da je istovremeno bio poslanik i direktor Montenegrobonusa, odnosno na dvije javne funkcije, čime je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Zakonom je propisano da je javni funkcioner, kada stupi na novu funkciju, dužan u roku od 30 dana da podnese ostavku na jednu od dvije pozicije.

Agencija je utvrdila da je Zakon prekršio i sada bivši potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić. Osim što nije prijavio udio u Srpskoj kući, Agencija je utvrdila da nije prijavio motorno vozilo zastava jugo u vlasništvu supruge i 1.200 eura kredita koji se vodi na ime sina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo