Povežite se sa nama

MONITORING

Kako je Čume vidio Rožaje

Objavljeno prije

na

Pamti istorija mašinbravara iz Kumrovca koji je raspolagao sudbinama miliona. Ipak, kada je Tito umro, svojoj udovici nije ostavio gotovo ništa. Imovina je bila državna. Da danas mašinbravar baveći se statistikom može napraviti poslovnu imperiju, saznali smo od Safeta Saja Kalića.

Naš junak, mašinbravar iz Rožaja, Safet Sajo Kalić na građevini svog strica za šest godina rada u inostranstvu zaradio je novac kojim je, kako je ustvrdio na suđenju novinaru Petru Komneniću zbog teksta u Monitoru, napravio poslovno carstvo u Crnoj Gori. Nekako se potrefilo da je u Njemačkoj ,,radeći na poslovima statistike” zaradio baš 165 hiljada eura, tako da nije morao dodati ni kovanicu da bi kupio hotelsko preduzeće Turjak. Na tenderu je to preduzeće vrijedjelo taman toliko, iako je njegova nominalna vrijednost procijenjena na četiri miliona eura.

Tu nije bio kraj poslovnog zamaha. Kalić je tokom svjedočenja otkrio da je ubrzo uzeo kredit od pet-šest miliona eura koji je dijelom iskoristio za renoviranje hotela Turjak.

Nije poznato kod koje je banke uzeo kredit ni šta je od imovine koju je platio 165 hiljada eura položio kao zalog. Ali se zna, tako makar tvrdi Centralna banka, da poslovne banke kao garanciju uzimaju makar duplo vrednije nekretnine. Osim ako, sada već biznismen iz Rožaja, nije uzeo kredit kao i premijer Milo Đukanović koji se nedavno medijima povjerio da mu je kredit premašio cijenu založenog zemljišta pa je ostatak novca odlučio da investira u biznis.

Kalić, koje je Komnenića tužio za klevetu, nije negirao navode Monitora da je bio na informativnom razgovoru u crnogorskoj policiji nakon što su u njegovom stanu od dvjesta kvadrata u elitnom podgoričkom naselju Gorica C zatečeni pripadnici desetočlane kriminalne grupe koja je, prema navodima policije, planirala likvidaciju makar jedne osobe iz Crne Gore. Kalić se na sudu pobunio što su mediji prenijeli da je u stanu zetečena kompletna ekipa, utvrdivši kako je prilikom policijskog pretresa u stanu bio samo jedan od njih. Ko je bio u stanu i pod kojim im je okolnostima Kalić ustupio svoju nekretninu, nije poznato. Kako kaže, radi se o tajnom postupku i zabranjeno mu je u policiji da daje bilo kakve informacije.

Nasjekirale su ga tvrdnje da su mu se na svadbi bili pripadnici ,,zemunskog klana”. Kalić je na sudu demantovao da poznaje Dejana Milenkovića Bagzija koji je navodno bio na njegovom svadebenom veselju u Rožajama na kome je pjevala hrvatska pjevačica Severina. Prijateljstvo sa Ljubišom Buhom Čumetom Kalić, međutim, ne krije, ali tvrdi da nije znao da je Buha kriminalac. Biznismen iz Rožaja i kriminalac iz Beograda imaju zajedničku ljubav. Safet Kalić otriva: to su trkački konji. Napravili smo veliku grešku: u svatove smo svrstali pripadnika ,,zemunskog klana”. Veselje je pohodio vođa ,,surčinskog klana”.

Na suđenju smo saznali i da je Kaliću posebo teško pada to što ga povezuju sa akcijom Sablja. Kaže da se prvi put upoznao sa prozivkama srpske policije da je glavni narko bos Srbije i Crne Gore, u tekstu iz Monitora objavljenom u septembru 2008. Čudno, ali ne spori da je tokom Sablje u pratnji advokata išao u beogratski sud da ga tim povodom saslušaju. Kako kaže, na optužbe se nije izjašnavao.

Srpska policija je kasnije imala još jednu akciju. Nakon što je zaplijenila 3,5 kilograma heroina, čija je vrijednost oko 200 hiljada eura, ponovo je prozvala Kalića. ,,Intervencijom policije prekinut je jedan od lanaca trgovine drogom narko bosa Safeta Kalića iz Rožaja”, navodi se u saopštenju za javnost.

Onda je Kalić odlučio da tuži. Zajedno sa više medija u regionu zbog prenošenja zvaničnog saopštenja srpske policije tužio je i državu Srbiju i njihov MUP. U tužbi za klevetu protiv novinara Monitora navodi i da mu je teško pala interpretacija dokumenta crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost u kojoj se označava kao bezbjednosno interesantna osoba koja svoje kriminalne aktivnosti uglavnom ostvaruje vani.

Objašnjava kako nema ništa sporno u tome što ga ANB opisuje kao bezbjedonosno interesantnu osobu iako je tu titulu ponio u dijelu naslovljenog kao organizovane kriminalne grupe. ,,Valjda su njima interesantni i novinari i književnici, što ja znam ko je njima sve interesantan”, kaže Kalić.

Nekim čudom Kalić nije tužio izvor te informacije – crnogorsku tajnu policiju čiji su visoki funkcioneri uslikanu na njegovj svadbi, iako na suđenju negira bliskost sa njima.

ljubisa_buhaKalić demantuje i da je imao bilo kakve veze sa nelegrelanim benzinskim pumpama na Kuli koje su na intervenciju međunarodne zajednice 2002. Teret dokazivanja vraća na Monitor iako ti nelegalni objekti nijesu nigdje bili zavedeni i iako prihodovani novac nije plovio legalnim crnogorskim platnim prometom. Monitor je tekstove o benzijskim pumpama na Kuli objavio više puta u proteklih šest godina ali Kalić nijednom nije demantovao te navode koje su objavljivali mediji širom regiona. Prvi kontakt sa novinarima ostvario je tužbom.

Na sudu je demantovao i da su u njegovom posjedu pumpe M petrol u Rožajama i benzijska pumpa u Podgorici. Na suđenju je kao iz rukava izbacio ime vlasnice rožajske pumpe. Kalić nije želio da odgovori da li je sa vlasnicima tih objekata u srodstvu.

Rožajski biznismen je tražio od novinara Monitora da mu objasni zašto je on, kontroverzniji od Komnenića i zašto ga naziva kontroverzni biznismen. Ispravno. U zemljama u kojoj policija izdaje zvanična saopštenja da je neko narko bos, pa poslije istraga stane, gdje se slika o nekome gradi putem neformalnih saopštenja, i to je pitanje savršeno logično.

Kao i da advokati od novinara traže da na sudu, pored ostalih dokaza u zvaničnoj verziji dostave i tajne spise državne bezbjednosti.

Vesna RAJKOVIĆ

Lik i nedjelo

Bela knjiga MUP-a Srbije iz 2001. nabraja grupe organizovanih kriminalaca na području Beograda i saopštava: ,,Vođa surčinske grupe je Buha Ljubiša zv. Čume”. Precizira se da su od 1990. ,,surčinci” krali kola i vraćali ih za novac, kasnije su trgovali drogom na domaćem i zapadnoevropskom terenu, a ,,veliku materijalnu dobit stekli su nedozvoljenom trgovinom naftom, derivatima i cigaretama”. Policija ne iznosi da su Čume i još neki važni pripadnici ,,surčinske grupe” imali legitimacije Resora državne bezbednosti MUP-a Srbije, odnosno bili ovlašćena službena lica.
U oktobru 2000. kada se sleglo, Čume prelazi na legalne poslove – asfaltira puteve; jedini je imao najmodernije mašine za asfaltiranje. Onda se na njega pucalo u bazi gde je parkirao mašine – on se spasao, a njegov gorila je ubijen. Posle su mu pripadnici Jedinice za specijalne operacije pod pokroviteljstvom Državne bezbednosti digli u vazduh mašine za asfaltiranje. Njegov brat Novak je okrivljen za lihvarenje.

Bez asfaltiranja, ostavljen od žene, Čumetu je preostalo da se kandiduje za svedoka saradnika protiv svojih i njihovih. Dok je 2003. pregovarao sa policijom, Zoran Đinđić je ubijen, a surčinska ekipa se razbežala.
Pokajnik Čume, koji ima i bosanski pasoš je, kako je javio Kurir septembra 2006. pobegao iz Beograda u strahu od svedočenja bivšeg ortaka i novog svedoka saradnika Dejana Milenkovića Bagzija. Bagzi ga je, navodno, u iskazu povezao sa nekoliko mafijaških likvidacija, od kojih je najteža ubistvo braće Fiškal iz Požarevca 2001. godine.

Bivši stanovnik srpskog podzemlja je u maju 2007. pozvan u splitsku policiju na “obavijesni razgovor”, jer je novinarima pripovedao pikantne detalje o švercu goriva, oružja i humanitarne pomoći u Hrvatskoj za vreme i posle rata. Na Čumetovoj strani su tada bili Arkan i Legija. Posle razgovora od nekoliko sati Buha nije hteo otići iz policije. ,,Ponudili smo gospodinu Buhi da ga odvezemo službenim automobilom gdje želi, ali on nije htio napustiti službene prostorije. Kolege su ga na kraju iznijeli van”, rekla je Marina Kraljević Gudelj, glasnogovornica Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Nakon razgovora u policiji Buha se žalio novinarima da su ga policajci vukli po podu i nisu mu dali vode. Nije otkrio odakle mu diplomatske registracije na automobilu audi A8 kojim se dovezao u Hrvatsku.

U zoru su ispaljena tri hica na prikolicu za konje gosta iz Srbije. Ljubiše Buhe. Konji, učesnici konjičkog memorijala Franjo Tuđman u Sinju nisu ozleđeni.
U septembru 2008. Čume je vlasniku Gemaksa Đorđu Antelju uz pretnje i za milion i po eura preprodao državne akcije firme Novi rasadnici. Prišao mu je sa četiri telohranitelja i sa policijskom pratnjom, koja mu pripada kao svedoku saradniku na suđenju za ubistvo Đinđića.

T. K.

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo