Povežite se sa nama

MONITORING

Kako je Čume vidio Rožaje

Objavljeno prije

na

Pamti istorija mašinbravara iz Kumrovca koji je raspolagao sudbinama miliona. Ipak, kada je Tito umro, svojoj udovici nije ostavio gotovo ništa. Imovina je bila državna. Da danas mašinbravar baveći se statistikom može napraviti poslovnu imperiju, saznali smo od Safeta Saja Kalića.

Naš junak, mašinbravar iz Rožaja, Safet Sajo Kalić na građevini svog strica za šest godina rada u inostranstvu zaradio je novac kojim je, kako je ustvrdio na suđenju novinaru Petru Komneniću zbog teksta u Monitoru, napravio poslovno carstvo u Crnoj Gori. Nekako se potrefilo da je u Njemačkoj ,,radeći na poslovima statistike” zaradio baš 165 hiljada eura, tako da nije morao dodati ni kovanicu da bi kupio hotelsko preduzeće Turjak. Na tenderu je to preduzeće vrijedjelo taman toliko, iako je njegova nominalna vrijednost procijenjena na četiri miliona eura.

Tu nije bio kraj poslovnog zamaha. Kalić je tokom svjedočenja otkrio da je ubrzo uzeo kredit od pet-šest miliona eura koji je dijelom iskoristio za renoviranje hotela Turjak.

Nije poznato kod koje je banke uzeo kredit ni šta je od imovine koju je platio 165 hiljada eura položio kao zalog. Ali se zna, tako makar tvrdi Centralna banka, da poslovne banke kao garanciju uzimaju makar duplo vrednije nekretnine. Osim ako, sada već biznismen iz Rožaja, nije uzeo kredit kao i premijer Milo Đukanović koji se nedavno medijima povjerio da mu je kredit premašio cijenu založenog zemljišta pa je ostatak novca odlučio da investira u biznis.

Kalić, koje je Komnenića tužio za klevetu, nije negirao navode Monitora da je bio na informativnom razgovoru u crnogorskoj policiji nakon što su u njegovom stanu od dvjesta kvadrata u elitnom podgoričkom naselju Gorica C zatečeni pripadnici desetočlane kriminalne grupe koja je, prema navodima policije, planirala likvidaciju makar jedne osobe iz Crne Gore. Kalić se na sudu pobunio što su mediji prenijeli da je u stanu zetečena kompletna ekipa, utvrdivši kako je prilikom policijskog pretresa u stanu bio samo jedan od njih. Ko je bio u stanu i pod kojim im je okolnostima Kalić ustupio svoju nekretninu, nije poznato. Kako kaže, radi se o tajnom postupku i zabranjeno mu je u policiji da daje bilo kakve informacije.

Nasjekirale su ga tvrdnje da su mu se na svadbi bili pripadnici ,,zemunskog klana”. Kalić je na sudu demantovao da poznaje Dejana Milenkovića Bagzija koji je navodno bio na njegovom svadebenom veselju u Rožajama na kome je pjevala hrvatska pjevačica Severina. Prijateljstvo sa Ljubišom Buhom Čumetom Kalić, međutim, ne krije, ali tvrdi da nije znao da je Buha kriminalac. Biznismen iz Rožaja i kriminalac iz Beograda imaju zajedničku ljubav. Safet Kalić otriva: to su trkački konji. Napravili smo veliku grešku: u svatove smo svrstali pripadnika ,,zemunskog klana”. Veselje je pohodio vođa ,,surčinskog klana”.

Na suđenju smo saznali i da je Kaliću posebo teško pada to što ga povezuju sa akcijom Sablja. Kaže da se prvi put upoznao sa prozivkama srpske policije da je glavni narko bos Srbije i Crne Gore, u tekstu iz Monitora objavljenom u septembru 2008. Čudno, ali ne spori da je tokom Sablje u pratnji advokata išao u beogratski sud da ga tim povodom saslušaju. Kako kaže, na optužbe se nije izjašnavao.

Srpska policija je kasnije imala još jednu akciju. Nakon što je zaplijenila 3,5 kilograma heroina, čija je vrijednost oko 200 hiljada eura, ponovo je prozvala Kalića. ,,Intervencijom policije prekinut je jedan od lanaca trgovine drogom narko bosa Safeta Kalića iz Rožaja”, navodi se u saopštenju za javnost.

Onda je Kalić odlučio da tuži. Zajedno sa više medija u regionu zbog prenošenja zvaničnog saopštenja srpske policije tužio je i državu Srbiju i njihov MUP. U tužbi za klevetu protiv novinara Monitora navodi i da mu je teško pala interpretacija dokumenta crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost u kojoj se označava kao bezbjednosno interesantna osoba koja svoje kriminalne aktivnosti uglavnom ostvaruje vani.

Objašnjava kako nema ništa sporno u tome što ga ANB opisuje kao bezbjedonosno interesantnu osobu iako je tu titulu ponio u dijelu naslovljenog kao organizovane kriminalne grupe. ,,Valjda su njima interesantni i novinari i književnici, što ja znam ko je njima sve interesantan”, kaže Kalić.

Nekim čudom Kalić nije tužio izvor te informacije – crnogorsku tajnu policiju čiji su visoki funkcioneri uslikanu na njegovj svadbi, iako na suđenju negira bliskost sa njima.

ljubisa_buhaKalić demantuje i da je imao bilo kakve veze sa nelegrelanim benzinskim pumpama na Kuli koje su na intervenciju međunarodne zajednice 2002. Teret dokazivanja vraća na Monitor iako ti nelegalni objekti nijesu nigdje bili zavedeni i iako prihodovani novac nije plovio legalnim crnogorskim platnim prometom. Monitor je tekstove o benzijskim pumpama na Kuli objavio više puta u proteklih šest godina ali Kalić nijednom nije demantovao te navode koje su objavljivali mediji širom regiona. Prvi kontakt sa novinarima ostvario je tužbom.

Na sudu je demantovao i da su u njegovom posjedu pumpe M petrol u Rožajama i benzijska pumpa u Podgorici. Na suđenju je kao iz rukava izbacio ime vlasnice rožajske pumpe. Kalić nije želio da odgovori da li je sa vlasnicima tih objekata u srodstvu.

Rožajski biznismen je tražio od novinara Monitora da mu objasni zašto je on, kontroverzniji od Komnenića i zašto ga naziva kontroverzni biznismen. Ispravno. U zemljama u kojoj policija izdaje zvanična saopštenja da je neko narko bos, pa poslije istraga stane, gdje se slika o nekome gradi putem neformalnih saopštenja, i to je pitanje savršeno logično.

Kao i da advokati od novinara traže da na sudu, pored ostalih dokaza u zvaničnoj verziji dostave i tajne spise državne bezbjednosti.

Vesna RAJKOVIĆ

Lik i nedjelo

Bela knjiga MUP-a Srbije iz 2001. nabraja grupe organizovanih kriminalaca na području Beograda i saopštava: ,,Vođa surčinske grupe je Buha Ljubiša zv. Čume”. Precizira se da su od 1990. ,,surčinci” krali kola i vraćali ih za novac, kasnije su trgovali drogom na domaćem i zapadnoevropskom terenu, a ,,veliku materijalnu dobit stekli su nedozvoljenom trgovinom naftom, derivatima i cigaretama”. Policija ne iznosi da su Čume i još neki važni pripadnici ,,surčinske grupe” imali legitimacije Resora državne bezbednosti MUP-a Srbije, odnosno bili ovlašćena službena lica.
U oktobru 2000. kada se sleglo, Čume prelazi na legalne poslove – asfaltira puteve; jedini je imao najmodernije mašine za asfaltiranje. Onda se na njega pucalo u bazi gde je parkirao mašine – on se spasao, a njegov gorila je ubijen. Posle su mu pripadnici Jedinice za specijalne operacije pod pokroviteljstvom Državne bezbednosti digli u vazduh mašine za asfaltiranje. Njegov brat Novak je okrivljen za lihvarenje.

Bez asfaltiranja, ostavljen od žene, Čumetu je preostalo da se kandiduje za svedoka saradnika protiv svojih i njihovih. Dok je 2003. pregovarao sa policijom, Zoran Đinđić je ubijen, a surčinska ekipa se razbežala.
Pokajnik Čume, koji ima i bosanski pasoš je, kako je javio Kurir septembra 2006. pobegao iz Beograda u strahu od svedočenja bivšeg ortaka i novog svedoka saradnika Dejana Milenkovića Bagzija. Bagzi ga je, navodno, u iskazu povezao sa nekoliko mafijaških likvidacija, od kojih je najteža ubistvo braće Fiškal iz Požarevca 2001. godine.

Bivši stanovnik srpskog podzemlja je u maju 2007. pozvan u splitsku policiju na “obavijesni razgovor”, jer je novinarima pripovedao pikantne detalje o švercu goriva, oružja i humanitarne pomoći u Hrvatskoj za vreme i posle rata. Na Čumetovoj strani su tada bili Arkan i Legija. Posle razgovora od nekoliko sati Buha nije hteo otići iz policije. ,,Ponudili smo gospodinu Buhi da ga odvezemo službenim automobilom gdje želi, ali on nije htio napustiti službene prostorije. Kolege su ga na kraju iznijeli van”, rekla je Marina Kraljević Gudelj, glasnogovornica Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Nakon razgovora u policiji Buha se žalio novinarima da su ga policajci vukli po podu i nisu mu dali vode. Nije otkrio odakle mu diplomatske registracije na automobilu audi A8 kojim se dovezao u Hrvatsku.

U zoru su ispaljena tri hica na prikolicu za konje gosta iz Srbije. Ljubiše Buhe. Konji, učesnici konjičkog memorijala Franjo Tuđman u Sinju nisu ozleđeni.
U septembru 2008. Čume je vlasniku Gemaksa Đorđu Antelju uz pretnje i za milion i po eura preprodao državne akcije firme Novi rasadnici. Prišao mu je sa četiri telohranitelja i sa policijskom pratnjom, koja mu pripada kao svedoku saradniku na suđenju za ubistvo Đinđića.

T. K.

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo