Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO MINISTARSTVO KULTURE DIJELI NAŠ NOVAC (1): MILIONI ZA KINEMATOGRAFIJU, A FILMOVA NEMA: Pazi, snima se

Objavljeno prije

na

Od nezavisnosti do danas, Ministarstvo kulture je putem konkursa za kinematografiju iz budžeta izdvojilo preko dva miliona eura. Skoro milion i po eura izdvojeno je za 16 dugometražnih igranih filmova crnogorskih autora. Od toga su samo tri prikazana u crnogorskim bioskopima.

Većina i pored dodijeljenog novca još nije ni snimljeni, a izvještaji o potrošenim novcima i sudbinama projekata nijesu dostupni. Prikazani su omnibus studenata režije FDU Cetinje Ljubav-ožiljci; Posljednje poglavlje, Nemanje Bečanovića i Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa, Nikole Vukčeviča.

Za vrijeme mandata Predraga Sekulića, 2007. godine, Komisija za kinematografiju koju su činili predsjednik Goran Bulajić i članovi Andrej Nikolaidis i Mirjana Drljević, podijelila je 123.000 eura za šest projekata.

Podršku od 60.000 eura za scenario dobio je Radoslav T. Stanišić, za dugometažni film o deportaciji BiH izbjeglica Noć crvenih palmi, u produkciji Podgorica filma. Zoran Marković, Aleksandar Božović i Darko Ivanović dobili su 20.000 eura za scenario omnibusa Grm od kiše, produkacija NVO 35 mm. A Vladimir Kosić za scenario Zlatna palma, u produkciji doo Baroom, takođe 20.000 eura. Nijedan od ova tri filma nije snimljen.

U ugovorima, u koje je CIN-CG imao uvid, predviđena je obaveza da filmovi budu završeni do kraja 2007, kao i da se Ministarstvu podnosi detaljan izvještaj o utrošku sredstava u pisanoj formi, sa kopijama računa. Ugovor precizira i da u slučaju da se projekat ne realizuje ili da se ne realizuje u predloženom obimu i kvalitetu, Ministarstvo ima pravo da traži povraćaj sredstava. Prema našim informacijama, novac niko nije vratio.

CIN-CG pokušao je da sazna od autora, šta je sa projektima. Nakon dogovora za sastanak, Stanišić se nije više javljao na pozive.

Darko Ivanović za CIN-CG objašnjava da film Grm od kiše nije još snimljen jer ima problema sa dodatnim finansijama. Ističe da se radi o omnibusu od tri filma, od po 30 minuta, sa tri reditelja, a projektovani troškovi su, kako navodi, 150.000 eura.

Pored novca od Ministarstva kulture, film Grm od kiše je 2008. dobio dodatnih 21.000 eura. I to na Konkursu za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. ,,Za dobijeni novac uradili smo 50 odsto jednog i po 20 odsto od druga dva filma. Nijesmo uspjeli godinama naći dodatne finansije. Čekamo, razgovaramo sa potencijalnim sponzorima, nadamo se. Nijesmo odustali što je najbitnije”. Ivanović navodi da su Ministarstvo kulture izvijestili o svemu u dopisu iz aprila 2014. Skoro sedam godina nakon roka da snime film!

Komentar o sredstvima za kinematografiju pokušali smo da dobijemo i od Ministarstva kulture. Zanimalo nas je da li oni prate kako se realizuju prijekti, dobijaju li izvještaje i da li im oni koji su dobili novac pravdaju sredstva. Tokom tri nedjelje uredno smo slali pitanja. I to više puta. Uzalud, nije bilo odgovora. Ali smo, sa druge strane, dobili od jednog stalnog korisnika sredstava Ministrastva upozoravajuću sms poruku da se ne bavimo raspodjelom novca za kulturu.

Ministarstvo kulture je nedavno, u dopisu Centru za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) najvilo da će pokrenuti spor zbog tri pomenuta filma. Iz Ministarstva su naveli i da zbog obimne dokumentacije, koja nije sistematizovana radi preseljenja na Cetinje, nijesu u mogućnosti da obezbijede uvid u dokumentaciju pojedinih projekata koji su dobili sredstva na konkursima, što su iz CRNVO tražili.

Dolaskom Branislava Mićunovića na čelo Ministarstva klulture, budžet za film je uvećan za skoro 100.000 eura. Komisija za kinematografiju u sastavu Stevan Koprivica, dramaturg, reditelj Srdan Golubović i producent Mirsad Purivatra, 2008. godine sufinansira pet projekata sa 220.000 eura.

Izabrana su tri dugometražna filma: Jevanđelje po Jovanu, Nemanje Bečanovića – 80.000, Živim da sebe zaboravim, Željka Sošića – 80.000 i omnibus Ljubav-ožiljci (Miloša Pušonjića, Ivane Ćetković, Mladena Vujačića i Branislava Milatovića) sa 45.000 eura. Iako je Ministarstvo ugovorom obavezalo dobitnike da filmove završe najkasnije za godinu dana od potpisivanje ugovora, sva tri filma su imala premijere tek 2011.

Nakon fijaska prethodna dva konkurs 2009. godine nije bilo raspodjele za kinematografiju, navodno zbog nedostatka novca. A sljedeće godine Ministarstvo je – mimo javnog konkursa – podržalo sa 298.000 eura četiri filma, kojima su ranije na konkursima već dali novac: Mali ljubavni bog (Živim da sebe zaboravim) Željka Sošića; Jevanđelje po Jovanu Nemanje Bečanovića; As Pik Draška Đurovića; i Tenac (Lokalni vampir) Branka Baletića.

Te 2010. godine povećan je i budžet za raspodjelu po konkursu. Iznosio je 345.000 eura. Sufinansirano je 11 novih filmskih projekata. Najviše novca, 115.000 eura, je dobio projekat Ako postoje mrtvi, reditelja Andra Martinovića, koji skupa sa Andrejem Nikolaidisom potpisuje i scenario, u produkciji Artikulacija, čiji je direktor Ivan Đurović. Film ni nakon šest godina nije završen, iako je 2011. izabran u selekciji Cine Link Sarajevo Film Festivala, među deset projekata iz Jugoistočne Evrope koji se preporučuju evropskim filmskim producentima. Ni ta preporuka nije pomogla da se okonča projekat.

CIN-CG je pitao Martinovića šta je sa ovim filmom i kada će biti završen. Nijesmo, međutim, dobili odgovor. Martinović je trenutno direktor Crnogorske kinoteke. Zanimljivo je da je projekat Ako postoje mrtvi, preimenovan nekoliko puta. Posljednja verzija Vrijeme između nas, prošle je godine je i na konkursu za NVO dobila dodatnih 5.000 eura.

U 2010. sa 50.000 eura podržan je i film Granice, kiše, Nikole Mijovića i Vlastimira Sudara, u produkciji Udruženja filmskih stvaralaca CG (UFSCG). Iako je snimanje ove crnogorsko-bosanskohercegovačke koprodukcije počelo 2011, film se još nalazi u postprodukciji.

Iste godine omnibusu Đavolja posla, kojeg kako se navodi u rješenju konkursa potpisuju reditelj M. Eraković, scenarista S. Bošković, D. Tripković i V. Raičević, u produkciji NVO Udruženja studenata FDU, pripalo je 20.000 eura. Nema podataka ni da je počeo da se snima.

Ministarstvo kulture 2011. nije raspisivalo konkurs za finansiranje novih filmskih produkcija. Te godine budžet je potrošen na prezentaciju filmskog stvaralaštva Crne Gore na Filmskom festivalu u Kanu. Prezentaciju je realizovalo UFSCG. Ministarstvo 2013. po prvi put putem konkursa dodjeljuje i novac za učešće na međunarodnim manifestacijama i festivalima. Po tom je osnovu Artikulacija za učešće na Kanskom filmskom festival dobila 21.000 eura. Ista produkcijska kuća je za Kan i 2014. dobila 16.500, a prošle godine – 13.850 eura.

I 2012. filmski djelatnici iz Crne Gore su ostali bez novca, 110.000 eura je podijeljeno regionalnim rediteljima.

Konkursom je 2013. godine podržano sedam filmskih projekata sa 178.000 eura. Najviše novca opredijeljeno je za dugometražni igrani film Igla ispod praga, scenario i režija Ivan Marinović, čija je producentska kuća Adriatic Western Herceg Novi i producent filma.

Marinovićev scenario je osvojio nagrade na Jerusalem Film Lab radionici, kao i na Cine Link programu Sarajevo Film Festivala. Na konkursu Filmskog centra Srbije 2014. ovaj film je podržan dodatno sa oko 46.000 eura. Kompanija Luštica Develompment je prošle godine sponzorisala film sa 25.000 eura. Premijera Marinovićevog filma se očekuje ove godine.

Za osam filmskih projekata na konkursu 2014. je raspodijeljeno 211.000 eura. Producentska kuća Dogma Željka Sošića, dobila je 40.000 eura u kategoriji dugometražnog igranog filma za Božićni ustanak, koji kao scenarista i reditelj potpisuje Sošić. Radi se zapravo i o seriji, koju kooproducira RTCG sa 100.000 eura. Taj je novac Vlada vanredno dodijelila javnom servisu za ove namjene.

Početku snimanja, u decembru prošle godine, prisustvovao je ministar kulture Pavle Goranović. Kao pokrovitelj potpisana je i Prijestonica Cetinje. CIN CG pokušao je da dođe do podataka da li je i Prijestonica izdvojila sredstva, ali bez rezultata.

RTCG je najavila Božićni ustanak kao ,,prvu igranu seriju sa istorijskom tematikom u istoriji crnogorske televizije” za maj ove godine, pred obilježavanje desetogodišnjice nezavisnosti. Autori kažu da se radi o ,,epskoj istorijskoj drami u devet epizoda”.

Uz Sošića, kao producenti serije navedeni su i direktor TVCG Rade Vojvodić, direktor CNP-a Branimir Popović i novinar Darko Šuković. Umjetnički direktor projekta je pisac Milorad Popović, a stručni konsultant za istorijska pitanja je Novak Adžić.

U kategoriji dugometražni igrani film 2014. dodjeljeno je i 20.000 za film Slučajevi pravde – dvostruka igra, scenariste Aleksandra Radunovića Popaja, u režiji Zorana Markovića Zonja, u produkciji PGS Agency. Film je zamišljen kao nastavak pilot epizode koju je organizacija The Books of Knjige (TBOK) snimila 2012. TBOK je, pored potpore Ministarstva, za ovaj projekat obezbijedio i podršku RTCG u iznosu od 25.000. Iako je emitovanje zakazano početkom prošle godine, do toga nije došlo. Uputili smo pitanja Markoviću šta se desilo sa ovim filmom, ali odgovore nijesmo dobili.

Na konkursu 2014. u kategoriji razvoj projekta dodjeljeno je po 35.000 eura za Hotel Boka, scenario Maja Todorović i Stevan Koprivica, režija Marija Perović i Au revoir Montenegro, scenario i režija Branko Baletić. Filmovi Perovićeve i Baletića, dobili su na konkursu 2015. (prvom čije rješenje potpisuje novi ministar Pavle Goranović) rekordne sume – Hotel Boka 250.000, a Baletićev projekat pod novim imenom Adieu, Montenegro 200.000 eura.

Iz razgovora sa filmskim radnicima uključenim u ova dva projekta saznali smo da je ovo prvi konkurs u kome novac nije podijeljen nakon potpisivanja ugovora sa Ministarstvom kulture. Sredstva su data uslovno, biće dobijena kada se putem konkursa u regionu i Evropi, sponzorstava, nađu dodatni novci. Radi se o skupim projektima čije će snimanje koštati blizu milion eura.

Za posljednji konkurs za sufinansiranje filmske produkcije (nove i manjinske produkcije) raspisan krajem decembra prošle godine, prijave su se podnosile do 11. februara. Odluke o podržanim projektima još nijesu objavljene.

Usvajanjem novog Zakona o kinematografiji, sredinom prošle godine, stvoreni su preduslovi da se budžet za film značajno uveća. U Ministartsvu kulture su najavili da bi ukupan fond za kinematografiju u 2016. trebao da bude najveći do sada – oko million eura. Međutim, zakonom je precizirano da sve, pa i uplate novca za kinematografiju koji će se prikupljati od Javnog servisa, nacionalnih TV, mobilnih i internet operatera, idu preko Filmskog centra, koji još nije formiran.

Zabrinjavajuća je netransparentnost Ministarstva kulture oko raspolaganja novcem poreskih obveznika. Za razliku od sličnih konkursa u regionu gdje se mogu pročitati sve odluke komisija, obrazloženja i javna saopštenja o praćenju projekata, na sajtu našeg Ministarstva ne mogu se naći elementarne činjenice. Nema odluke o konkursima za pojedine godine, ne objavljuje se često ni sastav članova Komisije za kinematografiju. Ni za jednu odluku nema javno objavljenog obrazloženja. A o praćenju i realizaciji finansiranih projekata – ni slova.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo