Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO MINISTARSTVO KULTURE DIJELI NAŠ NOVAC (1): MILIONI ZA KINEMATOGRAFIJU, A FILMOVA NEMA: Pazi, snima se

Objavljeno prije

na

Od nezavisnosti do danas, Ministarstvo kulture je putem konkursa za kinematografiju iz budžeta izdvojilo preko dva miliona eura. Skoro milion i po eura izdvojeno je za 16 dugometražnih igranih filmova crnogorskih autora. Od toga su samo tri prikazana u crnogorskim bioskopima.

Većina i pored dodijeljenog novca još nije ni snimljeni, a izvještaji o potrošenim novcima i sudbinama projekata nijesu dostupni. Prikazani su omnibus studenata režije FDU Cetinje Ljubav-ožiljci; Posljednje poglavlje, Nemanje Bečanovića i Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa, Nikole Vukčeviča.

Za vrijeme mandata Predraga Sekulića, 2007. godine, Komisija za kinematografiju koju su činili predsjednik Goran Bulajić i članovi Andrej Nikolaidis i Mirjana Drljević, podijelila je 123.000 eura za šest projekata.

Podršku od 60.000 eura za scenario dobio je Radoslav T. Stanišić, za dugometažni film o deportaciji BiH izbjeglica Noć crvenih palmi, u produkciji Podgorica filma. Zoran Marković, Aleksandar Božović i Darko Ivanović dobili su 20.000 eura za scenario omnibusa Grm od kiše, produkacija NVO 35 mm. A Vladimir Kosić za scenario Zlatna palma, u produkciji doo Baroom, takođe 20.000 eura. Nijedan od ova tri filma nije snimljen.

U ugovorima, u koje je CIN-CG imao uvid, predviđena je obaveza da filmovi budu završeni do kraja 2007, kao i da se Ministarstvu podnosi detaljan izvještaj o utrošku sredstava u pisanoj formi, sa kopijama računa. Ugovor precizira i da u slučaju da se projekat ne realizuje ili da se ne realizuje u predloženom obimu i kvalitetu, Ministarstvo ima pravo da traži povraćaj sredstava. Prema našim informacijama, novac niko nije vratio.

CIN-CG pokušao je da sazna od autora, šta je sa projektima. Nakon dogovora za sastanak, Stanišić se nije više javljao na pozive.

Darko Ivanović za CIN-CG objašnjava da film Grm od kiše nije još snimljen jer ima problema sa dodatnim finansijama. Ističe da se radi o omnibusu od tri filma, od po 30 minuta, sa tri reditelja, a projektovani troškovi su, kako navodi, 150.000 eura.

Pored novca od Ministarstva kulture, film Grm od kiše je 2008. dobio dodatnih 21.000 eura. I to na Konkursu za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. ,,Za dobijeni novac uradili smo 50 odsto jednog i po 20 odsto od druga dva filma. Nijesmo uspjeli godinama naći dodatne finansije. Čekamo, razgovaramo sa potencijalnim sponzorima, nadamo se. Nijesmo odustali što je najbitnije”. Ivanović navodi da su Ministarstvo kulture izvijestili o svemu u dopisu iz aprila 2014. Skoro sedam godina nakon roka da snime film!

Komentar o sredstvima za kinematografiju pokušali smo da dobijemo i od Ministarstva kulture. Zanimalo nas je da li oni prate kako se realizuju prijekti, dobijaju li izvještaje i da li im oni koji su dobili novac pravdaju sredstva. Tokom tri nedjelje uredno smo slali pitanja. I to više puta. Uzalud, nije bilo odgovora. Ali smo, sa druge strane, dobili od jednog stalnog korisnika sredstava Ministrastva upozoravajuću sms poruku da se ne bavimo raspodjelom novca za kulturu.

Ministarstvo kulture je nedavno, u dopisu Centru za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) najvilo da će pokrenuti spor zbog tri pomenuta filma. Iz Ministarstva su naveli i da zbog obimne dokumentacije, koja nije sistematizovana radi preseljenja na Cetinje, nijesu u mogućnosti da obezbijede uvid u dokumentaciju pojedinih projekata koji su dobili sredstva na konkursima, što su iz CRNVO tražili.

Dolaskom Branislava Mićunovića na čelo Ministarstva klulture, budžet za film je uvećan za skoro 100.000 eura. Komisija za kinematografiju u sastavu Stevan Koprivica, dramaturg, reditelj Srdan Golubović i producent Mirsad Purivatra, 2008. godine sufinansira pet projekata sa 220.000 eura.

Izabrana su tri dugometražna filma: Jevanđelje po Jovanu, Nemanje Bečanovića – 80.000, Živim da sebe zaboravim, Željka Sošića – 80.000 i omnibus Ljubav-ožiljci (Miloša Pušonjića, Ivane Ćetković, Mladena Vujačića i Branislava Milatovića) sa 45.000 eura. Iako je Ministarstvo ugovorom obavezalo dobitnike da filmove završe najkasnije za godinu dana od potpisivanje ugovora, sva tri filma su imala premijere tek 2011.

Nakon fijaska prethodna dva konkurs 2009. godine nije bilo raspodjele za kinematografiju, navodno zbog nedostatka novca. A sljedeće godine Ministarstvo je – mimo javnog konkursa – podržalo sa 298.000 eura četiri filma, kojima su ranije na konkursima već dali novac: Mali ljubavni bog (Živim da sebe zaboravim) Željka Sošića; Jevanđelje po Jovanu Nemanje Bečanovića; As Pik Draška Đurovića; i Tenac (Lokalni vampir) Branka Baletića.

Te 2010. godine povećan je i budžet za raspodjelu po konkursu. Iznosio je 345.000 eura. Sufinansirano je 11 novih filmskih projekata. Najviše novca, 115.000 eura, je dobio projekat Ako postoje mrtvi, reditelja Andra Martinovića, koji skupa sa Andrejem Nikolaidisom potpisuje i scenario, u produkciji Artikulacija, čiji je direktor Ivan Đurović. Film ni nakon šest godina nije završen, iako je 2011. izabran u selekciji Cine Link Sarajevo Film Festivala, među deset projekata iz Jugoistočne Evrope koji se preporučuju evropskim filmskim producentima. Ni ta preporuka nije pomogla da se okonča projekat.

CIN-CG je pitao Martinovića šta je sa ovim filmom i kada će biti završen. Nijesmo, međutim, dobili odgovor. Martinović je trenutno direktor Crnogorske kinoteke. Zanimljivo je da je projekat Ako postoje mrtvi, preimenovan nekoliko puta. Posljednja verzija Vrijeme između nas, prošle je godine je i na konkursu za NVO dobila dodatnih 5.000 eura.

U 2010. sa 50.000 eura podržan je i film Granice, kiše, Nikole Mijovića i Vlastimira Sudara, u produkciji Udruženja filmskih stvaralaca CG (UFSCG). Iako je snimanje ove crnogorsko-bosanskohercegovačke koprodukcije počelo 2011, film se još nalazi u postprodukciji.

Iste godine omnibusu Đavolja posla, kojeg kako se navodi u rješenju konkursa potpisuju reditelj M. Eraković, scenarista S. Bošković, D. Tripković i V. Raičević, u produkciji NVO Udruženja studenata FDU, pripalo je 20.000 eura. Nema podataka ni da je počeo da se snima.

Ministarstvo kulture 2011. nije raspisivalo konkurs za finansiranje novih filmskih produkcija. Te godine budžet je potrošen na prezentaciju filmskog stvaralaštva Crne Gore na Filmskom festivalu u Kanu. Prezentaciju je realizovalo UFSCG. Ministarstvo 2013. po prvi put putem konkursa dodjeljuje i novac za učešće na međunarodnim manifestacijama i festivalima. Po tom je osnovu Artikulacija za učešće na Kanskom filmskom festival dobila 21.000 eura. Ista produkcijska kuća je za Kan i 2014. dobila 16.500, a prošle godine – 13.850 eura.

I 2012. filmski djelatnici iz Crne Gore su ostali bez novca, 110.000 eura je podijeljeno regionalnim rediteljima.

Konkursom je 2013. godine podržano sedam filmskih projekata sa 178.000 eura. Najviše novca opredijeljeno je za dugometražni igrani film Igla ispod praga, scenario i režija Ivan Marinović, čija je producentska kuća Adriatic Western Herceg Novi i producent filma.

Marinovićev scenario je osvojio nagrade na Jerusalem Film Lab radionici, kao i na Cine Link programu Sarajevo Film Festivala. Na konkursu Filmskog centra Srbije 2014. ovaj film je podržan dodatno sa oko 46.000 eura. Kompanija Luštica Develompment je prošle godine sponzorisala film sa 25.000 eura. Premijera Marinovićevog filma se očekuje ove godine.

Za osam filmskih projekata na konkursu 2014. je raspodijeljeno 211.000 eura. Producentska kuća Dogma Željka Sošića, dobila je 40.000 eura u kategoriji dugometražnog igranog filma za Božićni ustanak, koji kao scenarista i reditelj potpisuje Sošić. Radi se zapravo i o seriji, koju kooproducira RTCG sa 100.000 eura. Taj je novac Vlada vanredno dodijelila javnom servisu za ove namjene.

Početku snimanja, u decembru prošle godine, prisustvovao je ministar kulture Pavle Goranović. Kao pokrovitelj potpisana je i Prijestonica Cetinje. CIN CG pokušao je da dođe do podataka da li je i Prijestonica izdvojila sredstva, ali bez rezultata.

RTCG je najavila Božićni ustanak kao ,,prvu igranu seriju sa istorijskom tematikom u istoriji crnogorske televizije” za maj ove godine, pred obilježavanje desetogodišnjice nezavisnosti. Autori kažu da se radi o ,,epskoj istorijskoj drami u devet epizoda”.

Uz Sošića, kao producenti serije navedeni su i direktor TVCG Rade Vojvodić, direktor CNP-a Branimir Popović i novinar Darko Šuković. Umjetnički direktor projekta je pisac Milorad Popović, a stručni konsultant za istorijska pitanja je Novak Adžić.

U kategoriji dugometražni igrani film 2014. dodjeljeno je i 20.000 za film Slučajevi pravde – dvostruka igra, scenariste Aleksandra Radunovića Popaja, u režiji Zorana Markovića Zonja, u produkciji PGS Agency. Film je zamišljen kao nastavak pilot epizode koju je organizacija The Books of Knjige (TBOK) snimila 2012. TBOK je, pored potpore Ministarstva, za ovaj projekat obezbijedio i podršku RTCG u iznosu od 25.000. Iako je emitovanje zakazano početkom prošle godine, do toga nije došlo. Uputili smo pitanja Markoviću šta se desilo sa ovim filmom, ali odgovore nijesmo dobili.

Na konkursu 2014. u kategoriji razvoj projekta dodjeljeno je po 35.000 eura za Hotel Boka, scenario Maja Todorović i Stevan Koprivica, režija Marija Perović i Au revoir Montenegro, scenario i režija Branko Baletić. Filmovi Perovićeve i Baletića, dobili su na konkursu 2015. (prvom čije rješenje potpisuje novi ministar Pavle Goranović) rekordne sume – Hotel Boka 250.000, a Baletićev projekat pod novim imenom Adieu, Montenegro 200.000 eura.

Iz razgovora sa filmskim radnicima uključenim u ova dva projekta saznali smo da je ovo prvi konkurs u kome novac nije podijeljen nakon potpisivanja ugovora sa Ministarstvom kulture. Sredstva su data uslovno, biće dobijena kada se putem konkursa u regionu i Evropi, sponzorstava, nađu dodatni novci. Radi se o skupim projektima čije će snimanje koštati blizu milion eura.

Za posljednji konkurs za sufinansiranje filmske produkcije (nove i manjinske produkcije) raspisan krajem decembra prošle godine, prijave su se podnosile do 11. februara. Odluke o podržanim projektima još nijesu objavljene.

Usvajanjem novog Zakona o kinematografiji, sredinom prošle godine, stvoreni su preduslovi da se budžet za film značajno uveća. U Ministartsvu kulture su najavili da bi ukupan fond za kinematografiju u 2016. trebao da bude najveći do sada – oko million eura. Međutim, zakonom je precizirano da sve, pa i uplate novca za kinematografiju koji će se prikupljati od Javnog servisa, nacionalnih TV, mobilnih i internet operatera, idu preko Filmskog centra, koji još nije formiran.

Zabrinjavajuća je netransparentnost Ministarstva kulture oko raspolaganja novcem poreskih obveznika. Za razliku od sličnih konkursa u regionu gdje se mogu pročitati sve odluke komisija, obrazloženja i javna saopštenja o praćenju projekata, na sajtu našeg Ministarstva ne mogu se naći elementarne činjenice. Nema odluke o konkursima za pojedine godine, ne objavljuje se često ni sastav članova Komisije za kinematografiju. Ni za jednu odluku nema javno objavljenog obrazloženja. A o praćenju i realizaciji finansiranih projekata – ni slova.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo