Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKO PRIOBALJE NA TENDERU: Čerečenje rudnika zlata

Objavljeno prije

na

,,Budvanski scenario” zakupa plaža je na jednom primjeru uspješno sproveden i u Ulcinju. Za godišnji zakup samo 50 metara Male plaže, odnosno njezinog istočnog dijela, ispod rta Suka, mještanin Aleksandar Škrelja ponudio je gotovo 352 hiljade eura. Kako se plaže i kupališta, po odluci Vlade Crne Gore, izdaju na tri godine, to znači da bi samo od tog neznatnog prostora do 2018. godine država prihodovala, sa uračunatim porezom, preko 1,3 miliona eura. Pošto je ukupna površina tog dijela Male plaže 1.300 metara kvadratnih, ispalo bi da je cijena zakupa, po kvadratu, za navedeni period, hiljadu eura!?

A po tenderskim pravilima Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, minimalna cijena godišnjeg zakupa čitavog ovog kupališta iznosila je 1.560 eura. Upravo toliko je iznosila drugorangirana ponuda na tenderu, pa će nakon što od prvorangiranog bude zadržana bankarska garancija, koja je iznosila preko hiljadu eura, ova epizoda biti okončana.

Ostalih četrdesetak ulcinjskih plaža i kupališta, koji su se našli na tenderu, uglavnom su zadržali raniji zakupci. Predsjednik Udruženja zakupaca Velike plaže Prelja Škrelja kaže da, za razliku od drugih opština na Crnogorskom primorju, nijesu ove godine imali posebne primjedbe na proceduru izdavanja tog najznačajnijeg resursa opštine. ,,Sistem bodovanja je bio pravedniji, a za nas je još važnije bilo da je čitav proces sproveden ranije, a ne pred početak turističke sezone, što je ranije izazivalo kontroverze i nervozu”, rekao je on.

Kako se očekuje, ove godine će se od ovog ulcinjskog rudnika zlata, kao i izdavanja privremenih objekata u zoni morskog dobra, u kasu tog javnog preduzeća, sa sjedištem u Budvi, sliti oko milion eura. Od te svote polovina, po automatizmu, od 2013. godine ide lokalnoj upravi u Ulcinju.

No, primjedbe i kritike građana, političara i nevladinih organizacija iz Ulcinja na rad te institucije i dalje postoje. To je opravdano ukoliko se zna da Morsko dobro (ovdje često nazivano morsko zlo) gazduje sa 12,7 odsto najkvalitetnijeg prostora ove opštine, odnosno sa čak 33 miliona kvadratnih metara na samoj pjeni od mora. Kada bi se računalo da je prosječna cijena kvadrata samo sto eura, vrijednost tog dijela ulcinjske teritorije kojom gospodari Morsko dobro bi bila 3,3 milijarde eura!?

Ako se zna da se godišnje u opštinski budžet slije tek oko šest miliona eura, mnogi u Ulcinju tvrde da je jedan od razloga što je ova opština najsiromašnija na Crnogorskom primorju upravo postojanje ovakvog sistema centralizacije i kontrole ekonomije, čiji je jedan od najznačajnijih eksponenata Morsko dobro. Uostalom, čak 56,3 odsto prostora koje ono ukupno zahvata nalazi se upravo u Ulcinju.

Za ovih 25 godina postojanja tog preduzeća, što su pokazala istraživanja civilnog sektora, najmanja ulaganja su proporcionalno bila u toj opštini. Kao izgovor su redovno navođeni slaba koordinacija sa lokalnom upravom, nedostatak planova, sporost u izdavanju dozvola, što je dijelom svakako bilo tačno.

Iz tog konteksta je razumljivo što se novim zakonskim rješenjima, koja su u proceduri već četiri godine, želi ,,betonirati” zahvat morskog dobra. „U nekim zonama, na području Velike plaže, linija morskog dobra ide čak dva kilometra u kopno, što može da obuhvati jedino talas cunamija”, ističe šef poslaničkog kluba Alternativa-URA u Skupštini Crne Gore i potpredsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

On navodi da je nevjerovatno, ali i tačno da uvijek nije poznato što se podrazumijeva pod „morskim dobrom”, odnosno što pod njega potpada. „Na primjer, Solana ne spada u morsko dobro, a rijeka Bojana spada. To može samo u Crnoj Gori! Rijeka, koja po definiciji nije morska, spada u morsko dobro, a Solana, koja je morska, ali je prodata kumovima, ne potpada pod morsko dobro”, ističe on dodajući da ni sadašnja granica (šest metara od najvećeg talasa prilikom najvećeg nevremena) nije zakonska.

Činjenica je da su ulcinjske plaže najkvalitetniji dio turističke ponude grada zahvaljujući prije svega vrijednim zakupcima, njihovoj inovativnosti i pregalaštvu. No, ono što takođe zabrinjava jesu uništavanje jedinstvenih pješčanih dina, asfaltiranje prilaza plažama i širenje parking prostora, što devastira jedinstvenu floru i faunu u neposrednomzaleđu plaža, od kojih su veliki dijelovi proglašeni spomenicima prirode. Nakon što kontrolori Morskog dobra dođu na lice mjesta i naprave službenu zabilješku, sve praktično ostane na tome.

Ekologe posebno zabrinjavaju erozivni procesi koji su intenzivirani posljednjih godina, posebno na istočnom dijelu ulcinjskog priobalja. Rad morskih talasa, smanjeni dotok sedimenata, odnošenje pijeska i nebriga nadležnih institucija, ključni su razlozi koji utiču na ubrzano smanjivanje ulcinjskih plaža, što potvrđuju i satelitski snimci.

Na pojedinim mjestima Velika plaža, taj pješčani biser dug 12 km, je uža 15 metara nego prije tri decenije!? „Trebalo bi izraditi kompleksnu studiju uređenja obalnog prostora u zoni delte Bojane koja je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu”, kaže dr Sava Petković iz Beograda, koji se decenijama bavi ovim fenomenima.

Ali, još uvijek se nema puna svijest o ovoj opasnosti, pa nema ni spremnosti da se uđe u proces spašavanja ovog resursa iako se na čelu Upravnog odbora JP za upravljanje morskim dobrom već tri godine nalazi osoba iz Ulcinja, inače potpredsjednik vladajuće Nove demokratske snage – Forca Džaudet Cakuli.

Još veća opasnost prijeti od namjere crnogorske Vlade da na samo tri kilometra od obale, još do kraja ove godine, dozvoli otvaranje četiri bušotine za istraživanje nafte i gasa. Da se turisti koji 2017. dođu na ulcinjsku rivijeru brčkaju u moru sa pogledom na naftne platforme.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo