OKO NAS
ULCINJSKO PRIOBALJE NA TENDERU: Čerečenje rudnika zlata
,,Budvanski scenario” zakupa plaža je na jednom primjeru uspješno sproveden i u Ulcinju. Za godišnji zakup samo 50 metara Male plaže, odnosno njezinog istočnog dijela, ispod rta Suka, mještanin Aleksandar Škrelja ponudio je gotovo 352 hiljade eura. Kako se plaže i kupališta, po odluci Vlade Crne Gore, izdaju na tri godine, to znači da bi samo od tog neznatnog prostora do 2018. godine država prihodovala, sa uračunatim porezom, preko 1,3 miliona eura. Pošto je ukupna površina tog dijela Male plaže 1.300 metara kvadratnih, ispalo bi da je cijena zakupa, po kvadratu, za navedeni period, hiljadu eura!?
A po tenderskim pravilima Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, minimalna cijena godišnjeg zakupa čitavog ovog kupališta iznosila je 1.560 eura. Upravo toliko je iznosila drugorangirana ponuda na tenderu, pa će nakon što od prvorangiranog bude zadržana bankarska garancija, koja je iznosila preko hiljadu eura, ova epizoda biti okončana.
Ostalih četrdesetak ulcinjskih plaža i kupališta, koji su se našli na tenderu, uglavnom su zadržali raniji zakupci. Predsjednik Udruženja zakupaca Velike plaže Prelja Škrelja kaže da, za razliku od drugih opština na Crnogorskom primorju, nijesu ove godine imali posebne primjedbe na proceduru izdavanja tog najznačajnijeg resursa opštine. ,,Sistem bodovanja je bio pravedniji, a za nas je još važnije bilo da je čitav proces sproveden ranije, a ne pred početak turističke sezone, što je ranije izazivalo kontroverze i nervozu”, rekao je on.
Kako se očekuje, ove godine će se od ovog ulcinjskog rudnika zlata, kao i izdavanja privremenih objekata u zoni morskog dobra, u kasu tog javnog preduzeća, sa sjedištem u Budvi, sliti oko milion eura. Od te svote polovina, po automatizmu, od 2013. godine ide lokalnoj upravi u Ulcinju.
No, primjedbe i kritike građana, političara i nevladinih organizacija iz Ulcinja na rad te institucije i dalje postoje. To je opravdano ukoliko se zna da Morsko dobro (ovdje često nazivano morsko zlo) gazduje sa 12,7 odsto najkvalitetnijeg prostora ove opštine, odnosno sa čak 33 miliona kvadratnih metara na samoj pjeni od mora. Kada bi se računalo da je prosječna cijena kvadrata samo sto eura, vrijednost tog dijela ulcinjske teritorije kojom gospodari Morsko dobro bi bila 3,3 milijarde eura!?
Ako se zna da se godišnje u opštinski budžet slije tek oko šest miliona eura, mnogi u Ulcinju tvrde da je jedan od razloga što je ova opština najsiromašnija na Crnogorskom primorju upravo postojanje ovakvog sistema centralizacije i kontrole ekonomije, čiji je jedan od najznačajnijih eksponenata Morsko dobro. Uostalom, čak 56,3 odsto prostora koje ono ukupno zahvata nalazi se upravo u Ulcinju.
Za ovih 25 godina postojanja tog preduzeća, što su pokazala istraživanja civilnog sektora, najmanja ulaganja su proporcionalno bila u toj opštini. Kao izgovor su redovno navođeni slaba koordinacija sa lokalnom upravom, nedostatak planova, sporost u izdavanju dozvola, što je dijelom svakako bilo tačno.
Iz tog konteksta je razumljivo što se novim zakonskim rješenjima, koja su u proceduri već četiri godine, želi ,,betonirati” zahvat morskog dobra. „U nekim zonama, na području Velike plaže, linija morskog dobra ide čak dva kilometra u kopno, što može da obuhvati jedino talas cunamija”, ističe šef poslaničkog kluba Alternativa-URA u Skupštini Crne Gore i potpredsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.
On navodi da je nevjerovatno, ali i tačno da uvijek nije poznato što se podrazumijeva pod „morskim dobrom”, odnosno što pod njega potpada. „Na primjer, Solana ne spada u morsko dobro, a rijeka Bojana spada. To može samo u Crnoj Gori! Rijeka, koja po definiciji nije morska, spada u morsko dobro, a Solana, koja je morska, ali je prodata kumovima, ne potpada pod morsko dobro”, ističe on dodajući da ni sadašnja granica (šest metara od najvećeg talasa prilikom najvećeg nevremena) nije zakonska.
Činjenica je da su ulcinjske plaže najkvalitetniji dio turističke ponude grada zahvaljujući prije svega vrijednim zakupcima, njihovoj inovativnosti i pregalaštvu. No, ono što takođe zabrinjava jesu uništavanje jedinstvenih pješčanih dina, asfaltiranje prilaza plažama i širenje parking prostora, što devastira jedinstvenu floru i faunu u neposrednomzaleđu plaža, od kojih su veliki dijelovi proglašeni spomenicima prirode. Nakon što kontrolori Morskog dobra dođu na lice mjesta i naprave službenu zabilješku, sve praktično ostane na tome.
Ekologe posebno zabrinjavaju erozivni procesi koji su intenzivirani posljednjih godina, posebno na istočnom dijelu ulcinjskog priobalja. Rad morskih talasa, smanjeni dotok sedimenata, odnošenje pijeska i nebriga nadležnih institucija, ključni su razlozi koji utiču na ubrzano smanjivanje ulcinjskih plaža, što potvrđuju i satelitski snimci.
Na pojedinim mjestima Velika plaža, taj pješčani biser dug 12 km, je uža 15 metara nego prije tri decenije!? „Trebalo bi izraditi kompleksnu studiju uređenja obalnog prostora u zoni delte Bojane koja je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu”, kaže dr Sava Petković iz Beograda, koji se decenijama bavi ovim fenomenima.
Ali, još uvijek se nema puna svijest o ovoj opasnosti, pa nema ni spremnosti da se uđe u proces spašavanja ovog resursa iako se na čelu Upravnog odbora JP za upravljanje morskim dobrom već tri godine nalazi osoba iz Ulcinja, inače potpredsjednik vladajuće Nove demokratske snage – Forca Džaudet Cakuli.
Još veća opasnost prijeti od namjere crnogorske Vlade da na samo tri kilometra od obale, još do kraja ove godine, dozvoli otvaranje četiri bušotine za istraživanje nafte i gasa. Da se turisti koji 2017. dođu na ulcinjsku rivijeru brčkaju u moru sa pogledom na naftne platforme.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
DUHANKESA3 sedmice
Zašto smo na zemlji?