Povežite se sa nama

OKO NAS

SAGA O ŽENSKOJ BANDI: Dame za izbjegavanje

Objavljeno prije

na

Kada bi vam neko rekao da zamislite i opišete žensku bandu, to bi vjerovatno više podsjećalo na erotizovani, fetišistički horor strip, nego na stvarna zbivanja u Podgorici koja traju već deceniju.

Ovdje su realnost čupanje i šišanje kose, udaranje telefonom ili nogom u glavu.

Prema podacima koje smo dobili iz Uprave policije MUP-a, članice podgoričke ženske bande do sada su sakupile devet krivičnih prijava u raznim oblastima: zlostavljanje i mučenje, neovlašćeno fotografisanje, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, nasilničko ponašanje, krađa, nanošenje tjelesnih povreda…

Saga o ženskoj bandi koja sije strah među Podgoričankama (i ponekim Podgoričaninom) počinje 2007. Tada je ova banda osumnjičena za prebijanje i šišanje djevojke, što je snimljeno i postavljeno na Jutub kanalu. Na sudu to krivično djelo nije dokazano, a osumnjičene su izjavile da je u današnje vrijeme lako napraviti fotomontažu.

Iste godine je jednoj od članica u torbi pronađeno oko 75 grama heroina. Nakon što je osuđena na tri godine zatvora zbog preprodaje droge, ukinut joj je pritvor do pravosnažnosti presude. Nije poznato da li je u međuvremenu presuda postala pravosnažna ili je ukinuta. „Ministarstvo pravde nema informacije o postupku koji je vođen protiv ovog lica”, kazali su Monitoru. Posavjetovali su nas „da informacije možemo zatražiti od pravosudnih organa za koje smo u saznanju da su vodili postupak protiv ovih lica.”

Nakon dužeg predaha, sredinom 2010. godine se nastavlja serija. Svoju žrtvu su pozvale telefonom i ugovorile sastanak. Kada je nesrećna djevojka stigla, prvo su je pretukle, a zatim nasilno ošišale za tu prliku već pripremljenim makazama. Tada su uhapšene, a dvije maloljetne članice potom zadržane u Centru za mlade Ljubović. Sukob je navodno nastao zbog momka jedne od osumnjičenih.

Treća epizoda ženskog nasilja događa se krajem 2011, kada su nakon kraće prepirke četiri članice ove bande nasrnule na jednu djevojku. Odvukle su je do ulaza zgrade, i udarale je telefonom, nogom i koljenom u glavu, a udarci nijesu prestajali ni nakon što je djevojka pala. Čak su joj i pomogle da ustane da bi je opet izudarale. Izgleda da nema fer pleja ni u ženskim obračunima.

Osnovni sud je zbog ovog nasilja, prema informacijama Vijesti, tri godine kasnije osudio jednu od članica na dva mjeseca zatvora, dok je ostatak bande prošao sa uslovnim kaznama. Da li je kazna odležana, ne znamo, jer iz Ministarstva pravde kažu da nemaju informacije „o postupcima koji su vođeni protiv ovih lica.”

Sredinom 2012. godine usred dana, dolazi do novog nasilja zbog nehotičnog dodirivanja sa jednom od prolaznica. Osumnjičene su fizički napale maloljetnu djevojku i udarale je pesnicama, a kada je djevojka pala, izudarale su je nogama po glavi i tijelu. Nakon toga su pobjegle, ali ih je policija ubrzo uhapsila i podnijela krivične prijave za nasilničko ponašanje.

Nasilje se nastavlja 2014. Tada su optužene za nasilničko ponašanje i zlostavljanje dvije sugrađanke. Te djevojke su odvele u šumu, gdje su ,,organizovale njihovu fer tuču”. Ubrzo su obje djevojke dobile batine, a sve ovo je opet snimljeno telefonom i postavljeno na Jutub kanal, da ljudi vide i dive se. Iako ovaj slučaj nije prijavljen policiji, vjerovatno zbog prestrašenosti maltretiranih djevojaka (prijetnje su se čak odnosile i na njihove porodice), video klipovi koji su kružili internetom su rezultirali novim hapšenjem i pokretanjem krivičnih prijava za nasilničko ponašanje protiv ove bande. Na jednom od ročišta suđenja koje se odvijalo tokom 2015. godine, optužene su se smijale prilikom gledanja ovih video klipova. To sutkinja nije sankcionisala.

Zastupnik optužbe je u završnim riječima naveo: ,,Sud se mogao uvjeriti u njihovu bahatost i bezobzirnost… Da stvar bude gora, sve su snimale mobilnim aparatom, kako bi dokazivale svoja ranija postupanja svojim bivšim i sadašnjim momcima”.

Viši sud je početkom ove godine potvrdio presudu na 38 mjeseci zatvora ženskoj bandi, uzimajući u obzir njihove bahate izjave tokom suđenja i to što su ranije osuđivane.

Izgleda da ih to nije posebno uznemirilo. Nepunih tri mjeseca nakon izricanja optužujuće presude, dvije članice čine novo nedjelo. One su prošle nedjelje, u popodnevnim časovima upale u stan sugrađanke u kojem je bila izložena garderoba za prodaju, tokom radnog vremena tog „butika”, i otuđile odjevne predmete vrijedne par hiljada eura. Koliko je uznemirena bila vlasnica ovog stana govori činjenica da je prijavila ovaj slučaj policiji, iako će se protiv nje voditi odvojeni postupak zbog nelegalne prodaje garderobe.

Sve ove djevojke naravno imaju svoja imena i prezimena. Nikolija-Nina Lačević i Jovana Lačević, Milica Asanović, Andrijana Mišolić-Škrijelj… dio su ovog društvenog ambijenta i njegov proizvod. U Crnoj Gori se niko ozbiljno ne bavi analizom uzroka koji navode djevojke da se uključe u nasilje, do skoro zaštićenu zonu muškog djelovanja. Posebno se niko ne bavi preventivom.

Monitor je o fenomenu ženskog nasilja pokušao da razgovara sa nekoliko psihološkinja. Nisu se odazvale našem pozivu. To može biti indikator da se o ovome nerado javno govori.

Treba imati na umu nove rezone, sve rasprostranjenije kod mladih oba pola. Možda se djevojkama koje posežu za nasiljem više isplati da odleže zatvorsku kaznu, ulože u silikonski izgled i privuku pažnju imućnih opakih momaka i kontroverznih biznismena nego da rade u piljari ili nekom marketu po 12 sati i mladost ostave na kasi.

Druge djevojke rastu, i traže uzore.

Šta je nadležnost Ministarstva pravde

Iz Ministrastva pravde Monitoru su rekli da ne posjeduju informacije o postupcima koji se vode protiv pripadnica ženske bande. Tokom suđenja iz 2015. godine iz tog Ministarstva su više puta dostavljali netačne izvode iz kaznenih evidencija o optuženima. I to one koje su išle u njihovu korist – da jedna od okrivljenih nije ranije bila optuživana, dok su drugoj previdjeli posljednju pravosnažnu presudu na dva mjeseca zatvora. Na netačne informacije je morao da ukaže zastupnik optužbe. Izgleda da ovo Ministarstvo zaista nema tačne informacije, ili ih malo slabije služi matematika krivičnih djela.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo