Povežite se sa nama

OKO NAS

SAGA O ŽENSKOJ BANDI: Dame za izbjegavanje

Objavljeno prije

na

Kada bi vam neko rekao da zamislite i opišete žensku bandu, to bi vjerovatno više podsjećalo na erotizovani, fetišistički horor strip, nego na stvarna zbivanja u Podgorici koja traju već deceniju.

Ovdje su realnost čupanje i šišanje kose, udaranje telefonom ili nogom u glavu.

Prema podacima koje smo dobili iz Uprave policije MUP-a, članice podgoričke ženske bande do sada su sakupile devet krivičnih prijava u raznim oblastima: zlostavljanje i mučenje, neovlašćeno fotografisanje, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, nasilničko ponašanje, krađa, nanošenje tjelesnih povreda…

Saga o ženskoj bandi koja sije strah među Podgoričankama (i ponekim Podgoričaninom) počinje 2007. Tada je ova banda osumnjičena za prebijanje i šišanje djevojke, što je snimljeno i postavljeno na Jutub kanalu. Na sudu to krivično djelo nije dokazano, a osumnjičene su izjavile da je u današnje vrijeme lako napraviti fotomontažu.

Iste godine je jednoj od članica u torbi pronađeno oko 75 grama heroina. Nakon što je osuđena na tri godine zatvora zbog preprodaje droge, ukinut joj je pritvor do pravosnažnosti presude. Nije poznato da li je u međuvremenu presuda postala pravosnažna ili je ukinuta. „Ministarstvo pravde nema informacije o postupku koji je vođen protiv ovog lica”, kazali su Monitoru. Posavjetovali su nas „da informacije možemo zatražiti od pravosudnih organa za koje smo u saznanju da su vodili postupak protiv ovih lica.”

Nakon dužeg predaha, sredinom 2010. godine se nastavlja serija. Svoju žrtvu su pozvale telefonom i ugovorile sastanak. Kada je nesrećna djevojka stigla, prvo su je pretukle, a zatim nasilno ošišale za tu prliku već pripremljenim makazama. Tada su uhapšene, a dvije maloljetne članice potom zadržane u Centru za mlade Ljubović. Sukob je navodno nastao zbog momka jedne od osumnjičenih.

Treća epizoda ženskog nasilja događa se krajem 2011, kada su nakon kraće prepirke četiri članice ove bande nasrnule na jednu djevojku. Odvukle su je do ulaza zgrade, i udarale je telefonom, nogom i koljenom u glavu, a udarci nijesu prestajali ni nakon što je djevojka pala. Čak su joj i pomogle da ustane da bi je opet izudarale. Izgleda da nema fer pleja ni u ženskim obračunima.

Osnovni sud je zbog ovog nasilja, prema informacijama Vijesti, tri godine kasnije osudio jednu od članica na dva mjeseca zatvora, dok je ostatak bande prošao sa uslovnim kaznama. Da li je kazna odležana, ne znamo, jer iz Ministarstva pravde kažu da nemaju informacije „o postupcima koji su vođeni protiv ovih lica.”

Sredinom 2012. godine usred dana, dolazi do novog nasilja zbog nehotičnog dodirivanja sa jednom od prolaznica. Osumnjičene su fizički napale maloljetnu djevojku i udarale je pesnicama, a kada je djevojka pala, izudarale su je nogama po glavi i tijelu. Nakon toga su pobjegle, ali ih je policija ubrzo uhapsila i podnijela krivične prijave za nasilničko ponašanje.

Nasilje se nastavlja 2014. Tada su optužene za nasilničko ponašanje i zlostavljanje dvije sugrađanke. Te djevojke su odvele u šumu, gdje su ,,organizovale njihovu fer tuču”. Ubrzo su obje djevojke dobile batine, a sve ovo je opet snimljeno telefonom i postavljeno na Jutub kanal, da ljudi vide i dive se. Iako ovaj slučaj nije prijavljen policiji, vjerovatno zbog prestrašenosti maltretiranih djevojaka (prijetnje su se čak odnosile i na njihove porodice), video klipovi koji su kružili internetom su rezultirali novim hapšenjem i pokretanjem krivičnih prijava za nasilničko ponašanje protiv ove bande. Na jednom od ročišta suđenja koje se odvijalo tokom 2015. godine, optužene su se smijale prilikom gledanja ovih video klipova. To sutkinja nije sankcionisala.

Zastupnik optužbe je u završnim riječima naveo: ,,Sud se mogao uvjeriti u njihovu bahatost i bezobzirnost… Da stvar bude gora, sve su snimale mobilnim aparatom, kako bi dokazivale svoja ranija postupanja svojim bivšim i sadašnjim momcima”.

Viši sud je početkom ove godine potvrdio presudu na 38 mjeseci zatvora ženskoj bandi, uzimajući u obzir njihove bahate izjave tokom suđenja i to što su ranije osuđivane.

Izgleda da ih to nije posebno uznemirilo. Nepunih tri mjeseca nakon izricanja optužujuće presude, dvije članice čine novo nedjelo. One su prošle nedjelje, u popodnevnim časovima upale u stan sugrađanke u kojem je bila izložena garderoba za prodaju, tokom radnog vremena tog „butika”, i otuđile odjevne predmete vrijedne par hiljada eura. Koliko je uznemirena bila vlasnica ovog stana govori činjenica da je prijavila ovaj slučaj policiji, iako će se protiv nje voditi odvojeni postupak zbog nelegalne prodaje garderobe.

Sve ove djevojke naravno imaju svoja imena i prezimena. Nikolija-Nina Lačević i Jovana Lačević, Milica Asanović, Andrijana Mišolić-Škrijelj… dio su ovog društvenog ambijenta i njegov proizvod. U Crnoj Gori se niko ozbiljno ne bavi analizom uzroka koji navode djevojke da se uključe u nasilje, do skoro zaštićenu zonu muškog djelovanja. Posebno se niko ne bavi preventivom.

Monitor je o fenomenu ženskog nasilja pokušao da razgovara sa nekoliko psihološkinja. Nisu se odazvale našem pozivu. To može biti indikator da se o ovome nerado javno govori.

Treba imati na umu nove rezone, sve rasprostranjenije kod mladih oba pola. Možda se djevojkama koje posežu za nasiljem više isplati da odleže zatvorsku kaznu, ulože u silikonski izgled i privuku pažnju imućnih opakih momaka i kontroverznih biznismena nego da rade u piljari ili nekom marketu po 12 sati i mladost ostave na kasi.

Druge djevojke rastu, i traže uzore.

Šta je nadležnost Ministarstva pravde

Iz Ministrastva pravde Monitoru su rekli da ne posjeduju informacije o postupcima koji se vode protiv pripadnica ženske bande. Tokom suđenja iz 2015. godine iz tog Ministarstva su više puta dostavljali netačne izvode iz kaznenih evidencija o optuženima. I to one koje su išle u njihovu korist – da jedna od okrivljenih nije ranije bila optuživana, dok su drugoj previdjeli posljednju pravosnažnu presudu na dva mjeseca zatvora. Na netačne informacije je morao da ukaže zastupnik optužbe. Izgleda da ovo Ministarstvo zaista nema tačne informacije, ili ih malo slabije služi matematika krivičnih djela.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo