Povežite se sa nama

OKO NAS

NAŠI U SVIJETU: SJEĆANJA NA DR DANILA BOJIĆA: Od Lipova do NASA-e

Objavljeno prije

na

Sredinom februara u Los Anđelesu, u porti Crkve sv. Đorđe na groblju San Gabrijel, sahranjen je dr Danilo Bojić, Kolašinac i jedan od Crnogoraca koji su mnogo dali nauci. U rodnom gradu najpoznatiji je, kako njegovi zemljaci kažu, kao jedan od konstruktora letjelice, kojom su Amerikanci osvojili Mjesec.

Njegov sestrić, pronalazač Zoran Ilinčić kaže da je Bojićevu naučnu karijeru obilježilo još mnogo podviga, na koje je neophodno podsjetiti. U svojim naučnim i stručnim radovima zalazio je tamo gdje prije njega nije bio niko. Neki njegovi radovi, tvrdi Ilinčić, još su nerazumljivi savremenoj fizici. Tek će vrijeme pokazati njihov značaj.

Danilo Bojić von Kolašin, kako su ga nazvali Japanci, impresionirani njegovim znanjem, rođen je u kolašinskom selu Lopovu 1926. godine. Srednju školu završio je u Peći. Diplomirao je u Zagrebu na tadašnjem Elektromašinskom fakultetu 1955. godine. Takođe, u tom gradu, dvije godine kasnije, magistrirao je na istom fakultetu i odbranio doktorat iz oblasti fizike.

„Mislim da je dvije godine radio u Crnoj Gori, ali tu nije uspio da pronađe ono što je htio, pa je 1959. emigrirao iz Jugoslavije i poslije početnih traganja nastanio se u Kaliforniji, gdje je živio do kraja života. Prvih 11 godina bio je zaposlen u svjetski prestižnoj firmi Roskwell International Corporation, kao inženjer i naučnik specijalista”, kaže Ilinčić.

S firmom Roskwell International Corporation, Bojić je učestvovao u realizaciji jednog dijela programa Apolo i tom prilikom došao do brojnih pronalazaka, koje je iskoristila National Aeronautics and Space Administration (NASA). Bio je član najužeg rukovodećeg stručnog i naučnog tima za realizaciju programa Apolo, zadužen za rezervoare goriva i raketne motore na Saturn raketama.

„Koliko je meni poznato, NASA je raspisivala konkurse za pojedine elemente i sklopove potrebne za realizaciju svojih programa. Na jedan od tih konkursa javio se i Roskwell International Corporation i dobio posao. Ujak je kod njih u tom vremenu već rukovodio timom od 48 inženjera i doktora nauka i imao iza sebe niz pronalazaka i projekata”, objašnjava Ilinčić dio ujakove karijere, vezane za NASA.

Tada i nastaje njegov najinteresantniji pronalazak, koji je omogućio da se, u slučaju požara kapsula svemirskog broda zajedno s kosmonautima automatski odvoji od matičnog broda. Za Bechtel Power Corporation počeo je da radi 1970. godine na poziciji vodećeg inženjera i naučnika specijaliste, na poslovima dizajna, analize i konstrukcije nuklearnih centrala, između ostalih i na nuklearnim centralama Rancho Seco, Palo Verde i San Onofre.

Bojić je 1986. godine, tvrdi Ilinčić, napustio Bechtel Power Corporation i osnovao sopstvenu istraživačku laboratoriju „sa ciljem studiranja i razvojnih analiza gravitacionih i elektromagnetnih sila koje djeluju unutar atoma, zajedno sa silama koje djeluju u našem solarnom sistemu i univerzumu.”

Kao rezultat njegovog rada nastala je i knjiga Interakcije između gravitacionih i elktromagnetnih sila u našem univerzumu, u kojoj je dr Bojić dao preko 450 novih formula koje su pokazale da postoji ekvilibrum gravitacionih, elektromagnetnih i nuklearnih sila veze na svim nivoima u svemiru. Mnogi praktični i teorijski testovi, tvrdi Ilinčić, potvrdili su tačnost prethodnih formula.

Koristeći svoje vrhunsko znanje, Bojić je, podsjeća njegov sestrić, dizajnirao i patentirao nuklearni fuzioni reaktor, koji je još uvijek u fazi ispitivanja.

„Interesantno je da je imao vrlo široko polje interesovanja. Tako je pronašao i izmjerio magnetni fluks mozga, brzinu gravitacionih talasa galaksije, brzinu gravitacionih talasa Sunca, brzinu gravitacionih talasa Zemlje, magnetnu silu gravitona, kao i odgovorio na mnoge druge naučne nepoznanice.”

Kako kaže Ilinčić, vrlo je zanimljivo što je njegov ujak definisao i izračunao magnetna polja Zemlje i čovjekovog mozga. Navodno, shvatio je da među njima postoji vrlo precizna ravnoteža. Iz toga proizilazi, tumači Ilinčić, da čovjek sa svojim mozgom može živjeti samo na planeti Zemlji. To je, smatra on, jedno od fundamentalnih otkrića, koje današnja nauka još nije pravilno i ozbiljno shvatila.

„Ujak je, prije više od dvadeset godina, u svojoj knjizi Interakcije između gravitacionih i elektromagnetnih sila u našem univerzumu, već definisao, izračunao i prezentirao javnosti podatke o gravitacionim talasima. Nikolu Teslu je smatrao svojim idolom u nauci. Govorio je da je Tesla jedan od najvećih naučnih genija u modernom vremenu i tu knjigu posvetio je njemu. Posebno je bio zahvalan svojim profesorima iz srednje škole pa je i njima posvetio jednu svoju knjigu”, kaže Ilinčić.

Njegov čuveni ujak, naglašava on, dokaz je da se čak i siromašni emigrant sa 33 godine, bez pare u džepu, s vjerom u sebe i u svoje kvalitete, može vinuti do neslućenih visina kako u ličnom tako i u naučnom životu.

„Njegov životni primjer treba da bude pouka svima koji od života očekuju nešto posebno.U mom djetinjstvu, primjer mog ujaka dominantno je uticao na mene u izboru profesije. Sticajem životnih okolnosti bavio sam se sličnim poslovima kao i on, ali daleko od njegovog nivoa. Sjećam se jednog našeg razgovora u njegovoj kući u Kaliforniji kada mi je objašnjavao kako je izračunao masu svemira. Moram priznati da mi je tada malo toga bilo jasno”, kaže kolašinski pronalazač.

Kako naučnom radu, dr Danilo Bojić bio je posvećen i porodici, ali i sjećanjima na rodni kraj. Sa suprugom Marijom izrodio je petoro djece, koji su danas uspješni u svojim karijerama. Nikada nije zaboravio rodni kraj, sve iz Lipova bilo je za njega od izuzetnog značaja. Tako je i sahranjen sa jednim kamenom iz rodnog sela, koji je sa sobom ponio u svijet.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo