Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO SE SKRIVA SAFET KALIĆ: Sigurna kuća u Turskoj

Objavljeno prije

na

Posljednji bjegunac među balkanskim narkodilerima Safet Kalić izbjegao je hapšenje u Njemačkoj, tako što je najvjerovatnije imao dojavu o tome da mu je njemačka obavještajna služba ušla u trag. To se dogodilo početkom ove godine, a Monitorov dobro obaviješteni izvor nije mogao reći kako se Kalić poslije toga vratio u Tursku, gdje se nalazi praktično čitavo vrijeme od kada je u bijegu.

On kaže da Kalić ima više lažnih pasoša, od kojih su neki već otkriveni, kao što su hrvatski i kosovski.

„Pored ovih, Safet Kalić ima još češki i litvanski pasoš, tako da vjerovatno za putovanja koristi neki od njih. U Njemačkoj je koristio veze starijeg brata Mersudina. Bio je u Frankfurtu kada mu je njemačka obavještajna služba ušla u trag. Tu je, otkako je u bjekstvu, bio najbliže hapšenju, ali ga je nekako izbjegao”, kaže naš izvor.

Prema Monitorovim pouzdanim informacijama, Kalić se od početka bjekstva krio u jednoj privatnoj kući u Istanbulu, zaštićen lažnim identitetom i falsifikovanim ličnim dokumentima. Kuća u kojoj se krio bila je u njegovom vlasništvu, na lažno ime. Izlazio je u jedan kafić čija je vlasnica, s njegovim prezimenom, porijeklom iz Rožaja.

„Precizno se zna gdje se nalazi ta kuća. Kada je informacija stigla do javnosti, kao i ona o kafiću gdje ispija jutarnju kafu, on se povukao u unutrašnjost Turske, u neki od manjih gradova, gdje se nalazi i sada”, kaže izvor iz crnogorske policije.

Safet Kalić je, podsjetimo, u Tursku otišao samo dva mjeseca prije nego što su uhapšeni njegovi brat i supruga. Naš izvor dodaje da Kaliću u skrivanju pomažu kriminalne grupe iz Istanbula, ali da se pouzdano ne zna o kojim grupama se radi.„ Izvjesno je da u Turskoj ima jaku zaštitu među ljudima koji su mu bili dobavljači dok je radio sa drogom na avganistanskoj transverzali”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima, Kalić uspijeva da se skriva i zahvaljujući velikom bogatstvu koje ima u gotovom novcu. Taj novac nalazi se na raznim računima u Turskoj, naravno na druga imena, ali i u Turkiš bank na Kosovu. Preko te banke je, kako naš izvor tvrdi, teklo i njegovo poslovanje i pranje para zarađenih prodajom narkotika.

Safet Kalić u Turskoj ima ugodan život, normalno se kreće s lažnim dokumentima, vozi automobile turskih oznaka, ali sa svojom porodicom u Rožajama, kako kaže izvor iz crnogorske policije, ne ostavaruje direktne kontakte.

„To nije moguće, jer bi ti tragovi odavno lako doveli do njega. Za kontakt s porodicom ne koristi telefon i elektronsku komunikaciju. To čini isključivo preko ljudi koji su provjereni partneri i saučesnici u skrivanju”, kaže izvor iz policije.

Specijalno tužilaštvo Safeta, njegovog brata Mersudina i suprugu Aminu tereti da su u periodu od 2006. do 2011. godine kroz finansijske transakcije u Crnoj Gori legalizovali veliku količinu novca sumnjivog porijekla. Navodno su samo preko Crnogorske komercijalne banke u Rožajama oprali više od sedam miliona eura gotovine. Tim novcem Kalići su plaćali rate za kredite koje su od te banke podigli preko svojih preduzeća, ali i dobavljače prebacujući novac na privatne račune. To je vjerovatno samo djelić novca koji je legalizovan. Veći dio je ubačen u sistem preko privatizacije, kupovine nekretnina, trgovinom naftom i drugim robama.

Prema ranijim istraživanjima Monitora, Safet Kalić je pored stotina hiljada kvadratnih metara u nekretninama, s rodbinom poslovao preko razgranate mreže preduzeća. U registru Privrednog suda na njegovo se ime vode tri preduzeća – Daut&Daut, Eye Security i Tajson, na čijem je čelu njegova supruga Amina. Safet je povezan i s rožajskim preduzećem M petrol, koje su osnovali njegova sestra Mersada i zet Ernest Šabotić. Preko te firme privatizovano je rožajsko hotelsko preduzeće Turjak, nekada u državnom vlasništvu.

Monitor je takođe pisao da je Kalić, u Rožajima, a i šire, razvijao biznis, iako su ga policije iz susjednih zemalja označile kao jednog od glavnih narkobosova u regionu. Tako ga je označio srpski MUP još 2003. godine, tokom akcije Sablja, kada su se tamošnje vlasti nakon ubistva Zorana Đinđića obračunavale s organizovanim kriminalom.

Safeta Kalića i u Bosni i Hercegovini povezuje s trgovinom narkotika. U projektu Organizovani kriminal, koji su udruženo radili novinari istraživači iz regiona, Kalić se, i to je već objavljeno, uz Nasera Keljmendija, označava i kao jedan od partnera Darka Šarića.

U Crnoj Gori Kalić se pominjao kao bezbjednosno interesantna osoba, kako ga je vidjela i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). Ona ga je prije nekoliko godina u jednom od svojih izvještaja, koji je procurio u javnost, tretirala kao pripadnika takozvanog rožajskog klana.

Kako je u jednom procesu protiv Monitora tvrdio, početni kapital od 160.000 maraka zaradio je baveći se statistikom u Njemačkoj. To je, navodno, uložio u hotelijerstvo na opustošenom sjeveru Crne Gore i postao milioner. Kalić je preuzeo u posjed cijeli jedan grad i okolinu. Zaposlio stotine ljudi.

Porodičnu imperiju u Rožajama počeo je da pravi izgradnjom velelepne benzinske pumpe M petrol, sa svim pratećim sadržajima, i kancelarijom-kabinetom, dostojnom predsjedničkih rezidencija. Nekoliko godina je ostalo na tome, a onda su velika ulaganja krenula kupovinom HTP Turjak, upravo posredstvom firme M petrol. Ova firma, koja je do tog trenutka imala 36 radnika, počela je naglo da se širi, a Kalići da obilatije ulažu novac u svoj rodni grad. Do tada su uglavnom dijelili pomoć. I za crkvu i za džamiju. Tako su Kalići ušli i u socijalnu sferu.

Nakon bjekstva i hapšenja brata i supruge, sva imovina mu je najprije oduzeta, a zatim je Uprava za imovinu prošle godine ustupila rožajskoj firmi R&D šped u zakup. Rožajska firma koja je zakupac imovine odbjeglog narkobosa registrovana je na njegovog bliskog prijatelja Zufera Šutkovića.

Zbog sudskog postupka koji se vodi protiv Kalića zbog pranja novca, Safetu i njegovima oduzeti su benzinska pumpa s pratećim sadržajima, ekskluzivni hotel Rožaje u centru grada, kao i kafe bar Tajson, preko puta tog hotela. Oduzet je takođe i hotelski kompleks na Turjaku, ali je ovaj ugostiteljski objekat neinteresantan, jer nije završen. Početna cijena zakupa benzinske pumpe, s restoranom, prodavnicom, kafe-barom, autoperionicom i parkingom, iznosila je četiri i po hiljade eura. Za hotel Rožaje zakupnina je blizu deset hiljada eura a za kafić Tajson dvije hiljade.

Dok se njegovi prijatelji Darko Šarić i Naser Keljmendni, koji su kao i on dugo bili u bjekstvu, nalaze na optuženičkoj klupi, Safet Kalić, prema riječima Monitorovog izvora, ne pokazuje želju da se preda pred međunarodnom potjerom.

Zašto bi? U gradu na Ibru stvari su se poslije puštanja Amine i Mersudina da se brane sa slobode, vratile ,,u normalu”. Sajova imovina u rukama je njegovih najbližih prijatelja. Evo je i bjelopoljski Viši sud umanjio Kalićima optužnicu za šverc droge za 700.000 eura. Safet će, vjerovatno, sačekati da vidi šta će biti s kompanjonima Darkom i Naserom. Sve su to pošteni momci, nego im dušmani smještaju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo