Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MIGO STIJEPOVIĆ, NAKON SVEGA: Čovjek kome je najteže

Objavljeno prije

na

Nakon izbornog dana, 25. maja, kandidat DPS-a za gradonačelnika Podgorice i aktuelni ministar prosvjete Slavoljub Stijepović Migo ućutao se. Tri mjeseca tako je (vjerovatno su mu tako savjetovali nadređeni – bolje da ćuti) čekao rasplet postizborne predstave u izvedbi DPS-a i koalicije Evropsko lice Podgorice (SDP i Pozitivna), da bi se, konačno, sve isplatilo. Premijer Milo Đukanović i prvi čovjek SDP-a Ranko Krivokapić dogovorili su koaliciju, na čijem čelu će biti on, Migo, iako je Krivokapić govorio da je nestranačka ličnost na čelu grada condicio sine qua non (uslov bez koga se ne može). Prema pisanju medija Stijepović je tokom sjednice Opštinskog odbora DPS-a Glavnog grada za pomenuti tromjesečni period, kolegama prokomentarisao: ,,Meni je bilo najteže”.

Sada je izvjesno: Stijepović će na mjestu prvog čovjeka Podgorice zamijeniti čovjeka od afera, Miomira Mugošu, nakon 14 godina gradonačelnikovanja. Kako su saznale Dnevne novine jedna od stavki sporazuma DPS-a i SDP-a jeste i revizija poslovanja grada dok je na njegovom čelu bio Mugoša.

Imajući u vidu prirodu režima i poziciju Mugoše u hijerarhiji, ali i njegovu stečenu realnu moć na (podgoričkom) terenu – to je teško očekivati, u obimu koji Mugoša zaslužuje. No Monitorov izvor iz DPS-a kaže: ,,Stijepović će kao i uvijek, bespogovorno slijediti direktive vrha partije, ali je činjenica da bi on volio da vidi Mugošu u slobodnom političkom padu. Iako su se na završnoj konvenciji u Podgorici, pred kamerama i hiljadama ljudi, demonstrativno ljubili i grlili, javna je tajna da se oni dvojica ne mogu očima vidjeti.”

To se poklapa i sa jednim predizbornim detaljom. Mugoša je, nakon što je obznanjeno da će kandidat za njegovog nasljednika iz redova DPS-a biti Stijepović, šturo prokomentarisao da je narečena odluka donesena u saglasnosti sa rukovodstvom stranke. Izbjegao je da odgovori na pitanje da li će mu Stijepović biti dobar nasljednik.

Stijepovića – člana Glavnog odbora vladajuće partije i nekadašnjeg predsjednika podgoričkog Opštinskog odbora – za DPS-ov izbor za gradonačelnika preporučila je dugogodišnja lojalnost partiji i šefu, do kosti. Od kada je, sredinom devedesetih, tokom sankcija, zajedno sa partijskim drugovima, bio istaknuti akter posla sa cigaretama, pa do danas, u Đukanovićevim redovima prepoznat je kao jedan od najposlušnijih kadrova. Zato su stizale i funkcije, i zaduženja.

Počeo je, za vrijeme socijalizma, 1984. godine, u GRO Prvoborac Herceg Novi. Tu je odradio pripravnički, pa postaje, redom – samostalni pravni zastupnik, direktor opšte, pa pravne i samoupravne službe. Ostaje tu do Đukanovićevog ,,višestranačja”, do marta 1991. godine. Slijede partijske sinekure: od 1991. godine do kraja 1996. zatičemo ga na poziciji pomoćnika ministra rada i socijalnog staranja. Iste godine napreduje, postaje ministar bez portfelja, gdje ostaje dvije godine. Stijepović je potom, do 2001. godine, u fotelji ministra sporta. Sljedeće dvije godine sekretar je Republičkog sekretarijata za sport. Zatim se, od januara 2003. do novembra 2006. godine, vraća u Ministarstvo rada i socijalnog staranja, ali ovoga puta ne kao pomoćnik, već – ministar.

Sluša, dakle, napreduje: od novembra 2006. godine do oktobra 2007. godine Stijepović se nalazi u ulozi potpredsjednika Ustavotvorne Skupštine Crne Gore. Nakon toga je potpredsjednik Skupštine dvije godine. Pa opet – od juna 2009. godine do aprila naredne godine – na staro mjesto (pokazao se u toj ulozi): ministar bez portfelja. Prije četiri godine, počinje prvi mandat ministra prosvjete i nauke.

I tu se pokazao, pa je zaslužio milost partijskog šefa za drugi mandat na čelu tog ministarstva. Između ostalog, time što je, samo mjesec nakon preuzimanja funkcije, potpisao licencu koja je nedostajala UDG, Đukanovićevom Univerzitetu, da postane to što jeste. Potom je Stijepović inicirao i promjenu Zakona o visokom obrazovanju omogućivši tako finansiranje UDG-a novcem poreskih obveznika. Stijepović je, takođe, formalno najodgovorniji za odluku Vlade da iz budžeta izdvoji skoro 200.000 eura za finansiranje studenata koji se školuju na privatnim fakultetima, od čega najveći dio za UDG…

Bio je od 1990. do 1998. godine – što ne zabilježiti i to – generalni sekretar Fudbalskog saveza Crne Gore, pa, naredne tri godine, zamjenik predsjednika iste organizacije. Dok je Mugošin atar u podjeli crnogorskog sporta na partijeske glavešine, bila Budućnost, Stijepović je bio zadužen za FK Zetu. To je, takođe, jedno od mjesta razmimoilaženja pomenute dvojice.

Stjepović je bio i na čelu Vladine Komisije za stambena pitanja. Njen rad obilježile su brojne sumnjive odluke, kao ona kada je Stijepović potpisao odluku da se njegovom partijskom saborcu i sada već bivšem ministru kulture Branislavu Mićunoviću dodijeli u zakup, kao radni prostor, stan u Podgorici površine 75 kvadrata (Univerzitetski centar, Lamela I, broj stana je 44). U trenutku dok je Mićunović, prema podacima iz imovinskog kartona, stopostotni vlasnik stana od 187 kvadrata u glavnom gradu, ali i garsonjere u Budvi, od 22 kvadrata!

Sada će, dakle, Stijepović tolikom broju raznorodnih funkcija (član je i Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta – što god to predstavljalo) dodati još jednu – gradonačelnika glavnog crnogorskog grada. Tokom kampanje, kao nikada do sada, iscrtao je autoportret: poslušnog, na sve spremnog, ne suviše obrazovanog i pismenog kadra, koji lapsusima (recimo: Crna Gora – evropski grad, ili: DPS je građanska država) i izjavama zasmijava javnost.

Više nego dovoljno preporuka za istaknuto mjesto u Đukanovićevoj hijerarhiji.

Čovjek-biser

,,Oni će (gradske opštine Tuzi i Golubovci – prim. aut.) dakle dobiti sve ono što danas imaju građani gradske opštine na Menhetnu, Pariz Sen Žermenu, Londonu, Parizu i tako dalje.”

,,Treba sada nastaviti da se razvija grad ali mu sada treba dati jedan drugi smisao.

Da razvijamo grad sada, da mu damo tu kulturnu i duhovnu dimenziju.”

,,Svakodnevno imamo kontakte i ljudi nam prilaze…”

,,DPS je kao odgovorna stranka pokušao da uradi ono što je već uspio.”

,,Ja sam upravo zato što imam principe prihvatio principe moje stranke.”

,,Kada se priča o DPS-u mora se pričati sa velikim poštovanjem.”

,,Vlada nije ništa drugo nego jedna crnogorska porodica. Ako članovi te porodice preko mjeseca ne unesu određena sredstva i ne stvore kapital, onda ta porodica preko mjeseca nema uslova da troši ni u kafani, ni u prodavnici, ni za neke druge potrebe”.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo