Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO UNIPROM PLAĆA STRUJU: Trgovina maglom

Objavljeno prije

na

Prema Ugovoru koji je važio do 31. decembra, Uniprom je Elektroprivredi megavatsat isporučene električne energije trebalo da plati 45 eura. Zahvaljujući pratećim aneksima, ta cijena je oborena na 28,5 eura/MWh. Ostatak se kompenzuje tako što Pejović EPCG prodaje emisione kredite CO2 koje od Vlade dobija džabe. I Uniprom bude dobar oko 800 hiljada eura – mjesečno

 

Na relaciji Uniprom/KAP – zakonodavne/izvršne vlasti zavladalo je zatišje, nakon što su predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja obišli Kombinat. Dok čekamo nastavak priče, zainteresovani pokušavaju shvatiti stvarne razloge zbog kojih je Veselin Pejović, vlasnik Uniproma (i imovine nekadašnjeg Kombinata aluminijuma) početkom mjeseca zaprijetio otpuštanjem svih radnika (prema različitim izvorima njih je od 480 – 600) i gašenjem proizvodnje vrijedne, prema njegovim tvrdnjama, oko 250 miliona eura.

Pa da pomognemo. Cijena struje je nezaobilazan dio svake debate o proizvodnji aluminijuma. Tako je i period uoči i tokom stečaja u KAP-u obilježila neobična priča o isporuci električne energije bez kupoprodajnog ugovora, angažovanju državnih posrednika u tom poslu (Montenegrobonus) i višemilionskim gubicima sa kojima je on okončan.

Mnogi su zato,  sa zadovoljstvom dočekali najave da će Pejović uvoziti struju za potrebe Kombinata, nakon što je sa stečajnim upravnikom KAP-a Veselinom Perišićem potpisao Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i preuzeo proizvodnju aluminijuma. I taj uvozni aranžman je funkcionisao do marta 2017. godine kada je Uniprom završio saradnju sa slovačkom firmom Le Trading, od koje je prethodnih 12 mjeseci nabavljao struju po cijeni od 35 eura po megavatsatu (MWh).

Slijedili su višemjesečni pregovori sa Elektroprivredom. Iz EPCG su pregovore počeli tražeći 42 eura/MWh da bi, u oktobru 2017, sa Unipromom potpisali trogodišnji ugovor o isporuci električne energije za Kombinat aluminijuma, po cijeni od 38,9 eura po megavatsatu. Bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) i naknade za prenos struje.

Nezvanični podaci do kojih je Monitor došao u EPCG govore kako je tokom tog aranžmana Elektroprivreda i uvozila i izvozila struju po većoj prosječnoj cijeni od one po kojoj je električna energija isporučivana Unipromu. I ta razlika nije bila mala. EPCG je tokom 2018. i 2019. godine struju uvozila po prosječnoj cijeni od 51,5 do 53 eura/MWh, a izvozila za 55,6 do 58,6 eura/MWh, na godišnjem prosjeku.

Uglavnom, po isteku tog ugovora, početkom prošle godine, kreću novi pregovori. I stiže novi Ugovor o kupoprodaji električne energije, potpisan 28. februara 2020. godine. Potpisnici su bili Igor Noveljić, doskora izvršni direktor EPCG (Prodavac) i Nebojša Dožić, opunomoćeni zastupnik Uniproma (Kupac). Iz mnoštva bitnih detalja tog Ugovora („Kupac se obavezuje da preuzetu električnu energiju koristi isključivo za potrebe obavljanja svoje djelatnosti kao samosnabdjevač, i zabranjena je svaka dalja prodaja ili preprodaja…“, član 2) izdvojimo za ovu priču najvažniji – cijenu.

Uniprom se obavezao (član 4) da će za svaki megavatsat isporučene električne energije tokom deset mjeseci trajanja ugovora platiti iznos od 45 eura. Bez uračunatog PDV-a. U odnosu na prethodni ugovor cijena je porasla za više od šest eura, pa je izgledalo da je novi aranžman bitno nepovoljniji za Pejovićevu kompaniju. Čak i uz dogovoreni popust od pet odsto koji je kupac mogao ostvariti „ukoliko fakturu za prethodni mjesec plati do 15-og u tekućem mjesecu“.

Ali, kako ono kažu – đavo se krije u detaljima a stvarna cijena u aneksima.

Aneks I prošlogodišnjeg Ugovora o kupoprodaji električne energije potpisan je  31. marta, jedva mjesec dana nakon potpisivanja osnovnog teksta. Umjesto Nebojše Dožića, potpisao ga je izvršni direktor Uniproma Veselin Pejović. Bez mnogo okolišanja, dokument predviđa (član 1) značajne olakšice za kupca struje iz EPCG.

„Kupac se obavezuje da fakture za mjesec april, maj i jun, 2020. godine, (po cijeni  od 45 eura za MWh) plati na sljedeći način:

  • Za ukupno isporučenu električnu energiju u mjesecu aprilu 2020. godine dužan je platiti 30 eura za MWh u roku od 15 dana od dana ispostavljanja fakture, dok je 15 eura/MWh za isporučenu električnu energiju u istom mjesecu dužan platiti do 31. 12. 2020. godine.
  • Za ukupno isporučenu električnu energiju u mjesecu maju 2020. godine dužan je platiti 30 eura za MWh u roku od 15 dana od dana ispostavljanja fakture, dok je 15 eura/MWh za isporučenu električnu energiju u istom mjesecu dužan platiti do 31. 12. 2021.godine.
  • Za ukupno isporučenu električnu energiju u mjesecu junu 2020. godine dužan je platiti 30 eura za MWh u roku od 15 dana od dana ispostavljanja fakture, dok je 15 eura/MWh za isporučenu električnu energiju u istom mjesecu dužan platiti do 31. 12. 2022.godine.

Ranije ugovoreni popust za blagovoremeno plaćanje od pet odsto ostao je na snazi – sukcesivno. Što znači da je Uniprom, zapravo, trebalo da narednog mjeseca plati 28,5 eura za MWH isporučene električne energije. Dok bi drugu ratu  od 14,25 eura/MWh platio u intervalu od osam mjeseci do dvije i po godine.

Ni tu se priča nije završila. Krajem juna Noveljić i Pejović potpisuju i Aneks II istog Ugovora. Plan plaćanja aprilskog računa za isporučenu struju ostao je nepromijenjen (30 + 15 eura do kraja 2020). Zato je za struju isporučenu tokom preostalih osam mjeseci prošle godine (od maja do decembra) dogovoren novi model. I on je predvidio plaćanje 30 eura po MWh do 15-og narednog mjeseca. Uz, podrazumijeva se, već pominjani popust. Ostatak je trebalo da bude plaćen do 15. februara ove godine. Ali ne novcem već „kompenzacijom za CO2 emisije Kupca po cijeni emisionog kredita ne većoj od 22,8 eura plus PDV“.

Uniprom se, da pojasnimo, Aneksom II obavezao da će trećinu struje koju mu isporuči EPCG platiti emisionim kreditima CO2 (ugljen dioksida). Istim onim koje je prethodno dobio na poklon (besplatno) od Vlade Duška Markovića (količina: 1,02 miliona tona, iliti emisionih kredita). Dobro ste pročitali: nabavna cijena 0,00 e/toni CO2eq a prodajna „ne više od 22,8 eure“. Plus PDV.

Sva ova priča je, za eventualno neupućene, povezana sa globalnim zagrijavanjem i nastojanjima da se zagađivači ograniče u emisiji ugljen-dioksida u atmosferu, tako što će im biti propisane godišnje kvote. Otprilike: svaka država ima određenu količinu emisionih kredita CO2 koju njena industrija može da potroši tokom godine. Onda registrovani industrijski zagađivači otkupljuju te kredite kako bi stekli pravo na emisiju određene količine CO2 (u hiljadama tona). Kasnije tim pravom mogu i međusobno trgovati. Unutar države ali i na međunarodnim berzama.

Slijedeći te preporuke Crna Gora je u decembru 2019. godine, prva u regionu, donijela Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena. Nedugo zatim, u februaru prošle godine, Vlada je usvojila Uredbu o djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova. Cilj tih propisa bio je ,,ograničiti djelovanje industrijskih i energetskih pogona koje šteti životnoj sredini“.

Vlada je, međutim, u svoj toj priči prepoznala i neke izuzetke.  Kombinat aluminijuma u bankrotu, nikšićki Toščelik i pljevaljska Termoelektrana dobili su određeni broj emisionih kredita besplatno, „radi sprječavanja izmještanja energetski intenzivnih grana industrije iz Crne Gore“. Besplatni paketi su odobreni na osnovu prosjeka proizvodnje u periodu 2005- 2008. godina, pa su neki (KAP) imali višak a drugi (Termoeloktrana) manjak prava na emisiju CO2   u odnosu na trenutne potrebe. I trgovina maglom mogla je da počne.

Koliko je ova kompenzacija donijela Unipromu? Nema, još, zvaničnih podataka o količini električne energije koju je EPCG isporučila Unipromu tokom važenja prošlogodinjeg ugovora. Postoje zvanični podaci da je u 2018. godini za KAP isporučeno 604.400 MWh električne enrgije. Ili oko 50.000 MWh mjesečno. Ako na jednom MWh Pejovićev Uniprom, gore pojašnjenom kompenzacijom, uštedi 15 eura, onda je mjesečna ušteda kompanije blizu 800 hiljada. I tako osam mjeseci prošle godine.

Budućnost kupoprodajnog aranžmana između EPCG i Uniproma zavisi od (ne)spremnosti novih vlasti i njihovih predstavnika u upravi državne elektroenergetske kompanije da nastave sa naslijeđenom praksom. Ili joj stanu na put. Čini se kako Pejović  pokušava da ih, na sve moguće načine, uvjeri u neophodnost dalje saradnje. U igri je veliki novac. I interesi mnogih, malih i velikih, igrača.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo