DPS i njihovi „tradicionalni koalicioni partneri“ su pozdravili mišljenje Venecijanske komisije o spornim prijedlozima dva tužilačka zakona kao svoj trijumf. Zaboravljajući kako se DPS-ova vlast oglušavala o mišljenja „Venecijanaca“ kad im nisu bila po volji

I prije nego je Venecijanska komisija (VK) zvanično objavila mišljenje o spornim prijedlozima dva tužilačka zakona, tumačenje pomenutog mišljenja se slavodobitno pojavilo na „patriotskim“ portalima pod kontrolom DPS-a. Navodno je tekst podobnim medijima dostavljen odmah nakon sjednice VK od strane bivšeg DPS-ovog sudije i kasnijeg ministra pravde Zorana Pažina i/ili člana Tužilačkog savjeta Anete Spaić, koji su članovi Venecijanske komisije iz Crne Gore. Medijske objave i tumačenja (bez objavljivanja originalnog teksta VK) su pratile  reakcije DPS i njihovih „tradicionalnih koalicionih partnera“ koji su pozdravili mišljenje kao svoj trijumf.

Predloženim zakonima je nova vlast namjeravala razbiti kontrolu DPS-a nad državnim tužilaštvima. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je izrazio zadovoljstvo stavom VK i poručio ministru pravde Vladimiru Leposaviću da ne pritiska sudove već „da pročita mišljenje VK“.

Mnogi iz Đukanovićevog bloka zaboravljaju da se DPS-ova vlast oglušavala o  mišljenja Venecijanaca kad im nisu bila po volji. Najpoznatiji primjer je sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti donesen u noćnom zasijedanju Skupštine krajem decembra 2019. kojim je raskinuto višedecenijsko partnerstvo između predsjednika Đukanovića i Srpske Pravoslavne Crkve (SPC) u Crnoj Gori. Premijer Duško Marković, suočen sa najvećim protestima u istoriji Crne Gore u vidu crkvenih litija, nekoliko puta je obmanuo javnost govoreći da sporni zakon ima podršku Venecijanaca. U stvarnosti, Vlada Markovića, u kojoj je bio ministar pravde i sadašnji član VK Zoran Pažin, nije ispunila skoro nijednu preporuku VK kada je bio u pitanju sporni zakon.

U mišljenju objavljenom prije pet dana, VK izričito kaže na 10. strani da ranija DPS vlast nije ispunila njene preporuke iz 2012. godine, koje su se ticale sastava i nadležnosti Tužilačkog savjeta i da se isti inkorporiraju u Ustav Crne Gore. Bilo je i puno kritika od strane VK, pogotovo onih za politički uticaja DPS-a na pravosuđe. Tadašnja vlast je, kao i sadašnja parlamentarna većina, isticala da VK daje samo savjetodavno mišljenje koje nije pravno obavezujuće.

Zadnji izvještaj VK navodi da je stanje u tužilaštvu i sudovima loše, citirajući izvještaj EU da je i pored reformi u tužilaštvu kojima je osnovano i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije „ograničen“.

Na kraju izvještaja se priznaje da „u Crnoj Gori postoji snažan zahtjev za sveobuhvatnom reformom tužilaštva“ kao i da su „mnoge nevladine organizacije nezadovoljne radom tužilaštva i da ih brinu bliske veze tužilaca sa prethodnom vlašću“. Međutim, VK smatra da reforme ne smiju rezultirati jednostavnom zamjenom vrha tužilaštva sa novim ljudima kao i zamjenom stare većine novom u potencijalno opasnom vršenju političke kontrole nad tužilaštvom. Na sličnu kontrolu tužilaštva od strane vladajućeg DPS-a „Venecijanci“ su i ranije upozoravali sličnim mišljenjima, što nije puno brinulo tadašnji režim, osim ako nije bilo praćeno i pritiscima od strane Evropske komisije.

Opšte je mišljenje stručne javnosti i nevladinog sektora da su nacrti tužilačkih zakona doneseni brzopleto, neoprezno i da idu naruku DPS-u i zadržavanju sadašnjeg lošeg stanja. Prijedloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu kao i prijedlog Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju skupštinska većina je donijela po ubrzanom postupku bez konsultacija sa Evropskom komisijom, Tužilačkim savjetom i stručnom javnošću. Nije organizovana nijedna javna rasprava. Takav pristup skupštinske većine je izazvao čuđenje i negodovanje EU i SAD jer su dosadašnje promjene i reforme rađene u bliskoj koordinaciji sa zapadnim partnerima.

Predloženim Zakonom o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju (TOKK) predviđeno je da se sadašnje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) preimenuje u gorepomenuto. Rukovodilac TOKK-a bi i dalje bio biran od Tužilačkog savjeta s tim da se ubuduće ne bi birao na osnovu prijedloga Vrhovnog državnog tužioca. Struktura TOKK-a, funkcije i status tužilaca su trebali ostati nepromijenjeni kao kod sadašnjeg SDT-a. Velika novina je to što bi usvajanjem zakona sadašnji tužioci u SDT-u dobili status neraspoređenih, uključujući i Glavnog specijalnog tužioca. Tužilački savjet bi imao 90 dana da odluči koliko će tužilaca raditi u novoformiranom TOKK-u, zatim 15 dana da se objavi oglas za poziciju rukovodioca, i nakon toga još 60 dana da se usvoji akt o internoj organizaciji novog tužilaštva. U roku od 6 mjeseci bi Tužilački savjet ponovo rasporedio neraspoređene specijalne tužioce, koji bi u međuvremenu primali i dalje pune plate, dok bi trenutni predmeti do izbora novog šefa TOKK-a bili prebačeni Višem državnom tužilaštvu.

Venecijanska komisija, kao i veliki dio nezavisne stručne javnosti, smatra da je ovakav nacrt zakona „ad hominem“ i „nenormativan“, tj. da je napravljen u svrhu uklanjanja određene osobe sa funkcije kroz formu zakona. Ranije je opozicija često optuživala vladajući DPS da donosi zakone po mjeri Đukanovića i uskog kruga oko njega. VK traži, uz pozivanje na Ustav, da se državnom tužiocu, u ovom slučaju Milivoju Katniću, garantuje mandat i da se zaštiti od samovoljnog smjenjivanja „kroz zloupotrebu zakonodavne vlasti“. VK smatra (kao i EU) da se trebaju koristiti disciplinske mjere protiv tužilaca koji krše zakon i zloupotrebljavaju funkciju u privatne ili političke svrhe. VK smatra da samo premještenje predmeta iz SDT-a u Više tužilaštvo i vraćanje istih po formiranju novog bi izazvalo nepotrebni zastoj u postupanju po predmetima i organizacioni haos.

Ostaje nedorečeno kako „Venecijanci“ i međunarodna zajednica vide da je pod sadašnjim mehanizmima moguće pokrenuti disciplinski postupak protiv ijednog tužioca a kamoli protiv Glavnog specijalnog tužioca koga vladajuća većina u Skupštini i nevladin sektor optužuju za teške zloupotrebe funkcije i spregu sa organizovanim kriminalom. Sadašnjim tužilačkim savjetom predsjedava vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivica Stanković. On je optuživan za korupciju i potčinjenost DPS-u, dok je njegov sin Aleksa često viđan u društvu klana Šarić, označenog kao jedan od najvećih narko kartela na Balkanu. Članovi klana u Crnoj Gori su sudski oslobođeni optužbi koje je zastupalo Specijalno tužilaštvo pod Katnićem. Članovi Savjeta iz redova „eminentnih pravnika“ su Ranka Čarapić, Milan Filipović, Aneta Spaić i Velimir Rakočević. Čarapićka je bivša Vrhovna državna tužiteljka koja u svom mandatu nije pokrenula nijedan disciplinski postupak protiv bilo kog tužioca, i koja je vjerovatno prvak u odbacivanju krivičnih prijava nevladinog sektora koje su se kasnije ispostavljale tačnim i naknadno procesuirane. Milan Filipović je bivši ministar unutrašnjih poslova pod Đukanovićem čiji rezultati u borbi protiv kriminala i korupcije su u ravni sa Stankovićem i Čarapićkom. Spaićka je supruga bivšeg Đukanovićevog ministra vanjskih poslova i provjereni DPS kadrovik kao i njezin kolega Rakočević. Iz redova tužilaca članovi Savjeta su Hasan Lukač, Ljubinka Bašović, Veljko Rutović i Sonja Bošković. Lukač je vodio optužnicu protiv drugog velikog narko klana Kalić, čiji šef je pravosnažno osuđen zbog trgovine narkoticima u Njemačkoj. U Crnoj Gori Kalići su oslobođeni optužbi i država im je, isto kao i Šarićima, dosudila milionske odštete zbog pogrešno vođenih postupaka od strane tužioca koji su nakon toga napredovali u karijeri.

Predložena reforma Tužilačkog savjeta, kao najvišeg organa državnih tužilaštava, sveobuhvatnija je od reforme SDT-a. Vladajuća koalicija je predložila da broj eminentnih pravnika, koje bira Skupština u Tužilački savjet prostom većinom, bude povećam sa 4 na 5, dok bi broj tužilaca bio smanjen sa 5 na 4. Time bi predstavnici tužilačke struke bili u manjini. Još jedna velika novina bi bila da reformisani Tužilački savjet može postaviti vršioca dužnosti Vrhovnog tužioca i da on ne bi morao biti izabran iz redova tužioca već samo da odgovara drugim kriterijima izbora. Vršilac dužnosti VDT-a bi bio biran za period od 6 mjeseci maksimalno dva puta. Venecijanska komisija zaključuje da ovaj prijedlog nije suprotan evropskim standardima ali i da sadašnja kompozicija Tužilačkog savjeta takođe nije u nesaglasju sa tim istim evropskim standardima. Međutim, ako bi se eminentni pravnici i dalje birali prostom većinom u parlamentu onda bi time porastao i politički uticaj nad tužilaštvom. No, VK upozorava na opasnost od „korporatizma“ u sadašnjem slučaju kada tužioci imaju većinu u Savjetu i zbog činjenica da je tužilaštvo stroga hijerarhijska organizacija „koja rezultira da nosioci tužilačke funkcije u takvim savjetima glasaju kao blok zajedno sa VDT-om“. U ovom dijelu VK daje nekoliko alternativa kako da se ostvari balans kroz skupštinsku super većinu za izbor ili proporcionalnu zastupljenost političkih faktora u redovima eminentnih pravnika. VK se istovremeno ograđuje od mogućih negativnih posljedica svake predložene opcije i izbjegava da zauzme jasan stav.

Crnogorski ustav ne definiše sastav i način izbora Tužilačkog savjeta što nije slučaj i sa Sudskim savjetom. Kako se crnogorski ustav nalazi u kategoriji „tvrdih ustava“ za čije izmjene je potrebna dvotrećinska većina i složena procedura, predlagači zakona su se samo fokusirali na tužilaštvo.

Nejasno je i kako je skupštinska većina krenula u priču bez konsultacija i podrške međunarodnog faktora. U razgovoru za Monitor jedan od predlagača, koji je želio da ostane anoniman, je rekao da su razmatrali predlaganje zakona kakvi postoje u Njemačkoj, Holandiji, Poljskoj i još nekim zemljama EU, gdje su tužilaštva pod ingerencijom ministra pravde i njemu odgovaraju za svoje postupke. Međutim, poslanicima je rečeno da EU ne bi prihvatila takav model jer su Holandija i Njemačka demokratske zemlje za razliku od Crne Gore. Iz diplomatskih krugova u Briselu je rečeno Monitoru da EU ima velikih problema sa Poljskom i Mađarskom oko potčinjavanja tužilaštava i sudova političkoj kontroli u tim zemljama i da EU ne želi nikako da se ta priča ponovi bilo gdje u zemljama kandidatima.

Predstavnici Demokratskog fronta su nedavno izjavili da neće glasati ni za jedan drugi zakon Vlade, uključujući i budžet dok se ne vrate tužilački zakoni u parlament na izglasavanje kao i da ih „ne zanima mišljenje VK“.

 Jovo MARTINOVIĆ

Komentari