Povežite se sa nama

Izdvojeno

VENECIJANSKA KOMISIJA I STARA I NOVA VLAST: Selektivno čitanje i sprovođenje

Objavljeno prije

na

DPS i njihovi „tradicionalni koalicioni partneri“ su pozdravili mišljenje Venecijanske komisije o spornim prijedlozima dva tužilačka zakona kao svoj trijumf. Zaboravljajući kako se DPS-ova vlast oglušavala o mišljenja „Venecijanaca“ kad im nisu bila po volji

 

I prije nego je Venecijanska komisija (VK) zvanično objavila mišljenje o spornim prijedlozima dva tužilačka zakona, tumačenje pomenutog mišljenja se slavodobitno pojavilo na „patriotskim“ portalima pod kontrolom DPS-a. Navodno je tekst podobnim medijima dostavljen odmah nakon sjednice VK od strane bivšeg DPS-ovog sudije i kasnijeg ministra pravde Zorana Pažina i/ili člana Tužilačkog savjeta Anete Spaić, koji su članovi Venecijanske komisije iz Crne Gore. Medijske objave i tumačenja (bez objavljivanja originalnog teksta VK) su pratile  reakcije DPS i njihovih „tradicionalnih koalicionih partnera“ koji su pozdravili mišljenje kao svoj trijumf.

Predloženim zakonima je nova vlast namjeravala razbiti kontrolu DPS-a nad državnim tužilaštvima. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je izrazio zadovoljstvo stavom VK i poručio ministru pravde Vladimiru Leposaviću da ne pritiska sudove već „da pročita mišljenje VK“.

Mnogi iz Đukanovićevog bloka zaboravljaju da se DPS-ova vlast oglušavala o  mišljenja Venecijanaca kad im nisu bila po volji. Najpoznatiji primjer je sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti donesen u noćnom zasijedanju Skupštine krajem decembra 2019. kojim je raskinuto višedecenijsko partnerstvo između predsjednika Đukanovića i Srpske Pravoslavne Crkve (SPC) u Crnoj Gori. Premijer Duško Marković, suočen sa najvećim protestima u istoriji Crne Gore u vidu crkvenih litija, nekoliko puta je obmanuo javnost govoreći da sporni zakon ima podršku Venecijanaca. U stvarnosti, Vlada Markovića, u kojoj je bio ministar pravde i sadašnji član VK Zoran Pažin, nije ispunila skoro nijednu preporuku VK kada je bio u pitanju sporni zakon.

U mišljenju objavljenom prije pet dana, VK izričito kaže na 10. strani da ranija DPS vlast nije ispunila njene preporuke iz 2012. godine, koje su se ticale sastava i nadležnosti Tužilačkog savjeta i da se isti inkorporiraju u Ustav Crne Gore. Bilo je i puno kritika od strane VK, pogotovo onih za politički uticaja DPS-a na pravosuđe. Tadašnja vlast je, kao i sadašnja parlamentarna većina, isticala da VK daje samo savjetodavno mišljenje koje nije pravno obavezujuće.

Zadnji izvještaj VK navodi da je stanje u tužilaštvu i sudovima loše, citirajući izvještaj EU da je i pored reformi u tužilaštvu kojima je osnovano i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije „ograničen“.

Na kraju izvještaja se priznaje da „u Crnoj Gori postoji snažan zahtjev za sveobuhvatnom reformom tužilaštva“ kao i da su „mnoge nevladine organizacije nezadovoljne radom tužilaštva i da ih brinu bliske veze tužilaca sa prethodnom vlašću“. Međutim, VK smatra da reforme ne smiju rezultirati jednostavnom zamjenom vrha tužilaštva sa novim ljudima kao i zamjenom stare većine novom u potencijalno opasnom vršenju političke kontrole nad tužilaštvom. Na sličnu kontrolu tužilaštva od strane vladajućeg DPS-a „Venecijanci“ su i ranije upozoravali sličnim mišljenjima, što nije puno brinulo tadašnji režim, osim ako nije bilo praćeno i pritiscima od strane Evropske komisije.

Opšte je mišljenje stručne javnosti i nevladinog sektora da su nacrti tužilačkih zakona doneseni brzopleto, neoprezno i da idu naruku DPS-u i zadržavanju sadašnjeg lošeg stanja. Prijedloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu kao i prijedlog Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju skupštinska većina je donijela po ubrzanom postupku bez konsultacija sa Evropskom komisijom, Tužilačkim savjetom i stručnom javnošću. Nije organizovana nijedna javna rasprava. Takav pristup skupštinske većine je izazvao čuđenje i negodovanje EU i SAD jer su dosadašnje promjene i reforme rađene u bliskoj koordinaciji sa zapadnim partnerima.

Predloženim Zakonom o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju (TOKK) predviđeno je da se sadašnje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) preimenuje u gorepomenuto. Rukovodilac TOKK-a bi i dalje bio biran od Tužilačkog savjeta s tim da se ubuduće ne bi birao na osnovu prijedloga Vrhovnog državnog tužioca. Struktura TOKK-a, funkcije i status tužilaca su trebali ostati nepromijenjeni kao kod sadašnjeg SDT-a. Velika novina je to što bi usvajanjem zakona sadašnji tužioci u SDT-u dobili status neraspoređenih, uključujući i Glavnog specijalnog tužioca. Tužilački savjet bi imao 90 dana da odluči koliko će tužilaca raditi u novoformiranom TOKK-u, zatim 15 dana da se objavi oglas za poziciju rukovodioca, i nakon toga još 60 dana da se usvoji akt o internoj organizaciji novog tužilaštva. U roku od 6 mjeseci bi Tužilački savjet ponovo rasporedio neraspoređene specijalne tužioce, koji bi u međuvremenu primali i dalje pune plate, dok bi trenutni predmeti do izbora novog šefa TOKK-a bili prebačeni Višem državnom tužilaštvu.

Venecijanska komisija, kao i veliki dio nezavisne stručne javnosti, smatra da je ovakav nacrt zakona „ad hominem“ i „nenormativan“, tj. da je napravljen u svrhu uklanjanja određene osobe sa funkcije kroz formu zakona. Ranije je opozicija često optuživala vladajući DPS da donosi zakone po mjeri Đukanovića i uskog kruga oko njega. VK traži, uz pozivanje na Ustav, da se državnom tužiocu, u ovom slučaju Milivoju Katniću, garantuje mandat i da se zaštiti od samovoljnog smjenjivanja „kroz zloupotrebu zakonodavne vlasti“. VK smatra (kao i EU) da se trebaju koristiti disciplinske mjere protiv tužilaca koji krše zakon i zloupotrebljavaju funkciju u privatne ili političke svrhe. VK smatra da samo premještenje predmeta iz SDT-a u Više tužilaštvo i vraćanje istih po formiranju novog bi izazvalo nepotrebni zastoj u postupanju po predmetima i organizacioni haos.

Ostaje nedorečeno kako „Venecijanci“ i međunarodna zajednica vide da je pod sadašnjim mehanizmima moguće pokrenuti disciplinski postupak protiv ijednog tužioca a kamoli protiv Glavnog specijalnog tužioca koga vladajuća većina u Skupštini i nevladin sektor optužuju za teške zloupotrebe funkcije i spregu sa organizovanim kriminalom. Sadašnjim tužilačkim savjetom predsjedava vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivica Stanković. On je optuživan za korupciju i potčinjenost DPS-u, dok je njegov sin Aleksa često viđan u društvu klana Šarić, označenog kao jedan od najvećih narko kartela na Balkanu. Članovi klana u Crnoj Gori su sudski oslobođeni optužbi koje je zastupalo Specijalno tužilaštvo pod Katnićem. Članovi Savjeta iz redova „eminentnih pravnika“ su Ranka Čarapić, Milan Filipović, Aneta Spaić i Velimir Rakočević. Čarapićka je bivša Vrhovna državna tužiteljka koja u svom mandatu nije pokrenula nijedan disciplinski postupak protiv bilo kog tužioca, i koja je vjerovatno prvak u odbacivanju krivičnih prijava nevladinog sektora koje su se kasnije ispostavljale tačnim i naknadno procesuirane. Milan Filipović je bivši ministar unutrašnjih poslova pod Đukanovićem čiji rezultati u borbi protiv kriminala i korupcije su u ravni sa Stankovićem i Čarapićkom. Spaićka je supruga bivšeg Đukanovićevog ministra vanjskih poslova i provjereni DPS kadrovik kao i njezin kolega Rakočević. Iz redova tužilaca članovi Savjeta su Hasan Lukač, Ljubinka Bašović, Veljko Rutović i Sonja Bošković. Lukač je vodio optužnicu protiv drugog velikog narko klana Kalić, čiji šef je pravosnažno osuđen zbog trgovine narkoticima u Njemačkoj. U Crnoj Gori Kalići su oslobođeni optužbi i država im je, isto kao i Šarićima, dosudila milionske odštete zbog pogrešno vođenih postupaka od strane tužioca koji su nakon toga napredovali u karijeri.

Predložena reforma Tužilačkog savjeta, kao najvišeg organa državnih tužilaštava, sveobuhvatnija je od reforme SDT-a. Vladajuća koalicija je predložila da broj eminentnih pravnika, koje bira Skupština u Tužilački savjet prostom većinom, bude povećam sa 4 na 5, dok bi broj tužilaca bio smanjen sa 5 na 4. Time bi predstavnici tužilačke struke bili u manjini. Još jedna velika novina bi bila da reformisani Tužilački savjet može postaviti vršioca dužnosti Vrhovnog tužioca i da on ne bi morao biti izabran iz redova tužioca već samo da odgovara drugim kriterijima izbora. Vršilac dužnosti VDT-a bi bio biran za period od 6 mjeseci maksimalno dva puta. Venecijanska komisija zaključuje da ovaj prijedlog nije suprotan evropskim standardima ali i da sadašnja kompozicija Tužilačkog savjeta takođe nije u nesaglasju sa tim istim evropskim standardima. Međutim, ako bi se eminentni pravnici i dalje birali prostom većinom u parlamentu onda bi time porastao i politički uticaj nad tužilaštvom. No, VK upozorava na opasnost od „korporatizma“ u sadašnjem slučaju kada tužioci imaju većinu u Savjetu i zbog činjenica da je tužilaštvo stroga hijerarhijska organizacija „koja rezultira da nosioci tužilačke funkcije u takvim savjetima glasaju kao blok zajedno sa VDT-om“. U ovom dijelu VK daje nekoliko alternativa kako da se ostvari balans kroz skupštinsku super većinu za izbor ili proporcionalnu zastupljenost političkih faktora u redovima eminentnih pravnika. VK se istovremeno ograđuje od mogućih negativnih posljedica svake predložene opcije i izbjegava da zauzme jasan stav.

Crnogorski ustav ne definiše sastav i način izbora Tužilačkog savjeta što nije slučaj i sa Sudskim savjetom. Kako se crnogorski ustav nalazi u kategoriji „tvrdih ustava“ za čije izmjene je potrebna dvotrećinska većina i složena procedura, predlagači zakona su se samo fokusirali na tužilaštvo.

Nejasno je i kako je skupštinska većina krenula u priču bez konsultacija i podrške međunarodnog faktora. U razgovoru za Monitor jedan od predlagača, koji je želio da ostane anoniman, je rekao da su razmatrali predlaganje zakona kakvi postoje u Njemačkoj, Holandiji, Poljskoj i još nekim zemljama EU, gdje su tužilaštva pod ingerencijom ministra pravde i njemu odgovaraju za svoje postupke. Međutim, poslanicima je rečeno da EU ne bi prihvatila takav model jer su Holandija i Njemačka demokratske zemlje za razliku od Crne Gore. Iz diplomatskih krugova u Briselu je rečeno Monitoru da EU ima velikih problema sa Poljskom i Mađarskom oko potčinjavanja tužilaštava i sudova političkoj kontroli u tim zemljama i da EU ne želi nikako da se ta priča ponovi bilo gdje u zemljama kandidatima.

Predstavnici Demokratskog fronta su nedavno izjavili da neće glasati ni za jedan drugi zakon Vlade, uključujući i budžet dok se ne vrate tužilački zakoni u parlament na izglasavanje kao i da ih „ne zanima mišljenje VK“.

 Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo