Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KLIMATSKE PROMJENE: Proljeće pobrkalo datum

Objavljeno prije

na

micev

Ono što smo učili u školama više nije pravilo. Priroda se ubrzano mijenja i nestaje podjela na četiri godišnja doba. Iz ljeta uskačemo u zimu. To nam najbolje potvđuje ova kalendarska jesen.

Nikada više turista nije bilo u septembru, temperaturni šok u oktobru je doveo do cvjetanja šljiva, jabuka i krušaka na sjeveru Crne Gore, sezona kupanja potrajala je na Primorju do sredine novembra. Do tada su ljudi u većem dijelu naše zemlje tokom dana mogli biti u kratkim rukavima. Imao se utisak da idemo prema ljetu.

U Ulcinju je od početka godine do danas prosječna temperatura vazduha iznosila za čak dva stepena više nego što je bio uobičajeni prosjek (16,5 stepeni Celzijusovih). To znači da će ovo biti ubjedljivo najtoplija godina od kada u ovom gradu postoje mjerenja.

,,Prosječna maksimalna dnevna temperatura za prvih 10 dana novembra u Podgorici bila je 6,5 stepeni iznad klimatske normale za čitav novembar. Prosječna maksimalna dnevna temperatura za ovaj period bila je 22,1 stepen i to je najtoplija prva dekada novembra u posljednjih 70 godina”, kaže načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMSCG) Branko Micev.

U toj instituciji navode da su temperaturne promjene još izraženije na sjeveru. ,,Na Žabljaku bilježimo porast zimskih temperatura u odnosu na normal za 4,5 stepeni. To je veoma dramatičan porast koji se odražava na količinu sniježnih padavina, visinu i dužinu trajanja sniježnog pokrivača. Sve prilike idu u pravcu da će snijega biti sve manje”, kaže direktor ZHMSCG Luka Mitrović.

Poljoprivredni stručnjaci navode da se, na primjer, period zrijevanja grožđa prepolovio i da ranije počinje berba maslina, te procjenjuju da će u idućih nekoliko decenija biti dovedena u pitanje sadnja krompira na sjeveru.

Prema riječima Mitrovića, kao posljedicu klimatskih promjena imaćemo nagle promjene vremena, nagli porast ili pad temperature vazduha, vazdušnog pritiska, jake i intenzivne kišne padavine i snažne udare vjetra, olujne, pa čak i orkanske brzine. Tu spadaju svakako i sve duži periodi suše, učestali požari i poplave, ali i podrhtavanje tla. Klimatskim promjenama najizloženiji su poljoprivreda, šumarstvo, vodni resursi i obalni pojas, te posebno zdravlje ljudi.

No, čini se da sve ovo mnogo ne uznemirava donosioce odluka u ovoj državi iako je Crna Gora u oktobru prošle godine ratifikovala Pariski sporazum obavezujući se da će smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte, kao dio borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena. A krajem ove godine Crna Gora čeka da konačno otvori poglavlje 27 u pregovorima sa EU, koje se upravo odnosi na ekologiju i klimatske promjene.

Ovih dana počela su seizmička istraživanja nafte i gasa u našem podmorju, što će imati nesagledive posljedice po ekosistem u moru, čitav obalni pojas i ljude koji ga nastanjuju. ,,Nauka jasno kaže kako 80 odsto poznatih zaliha fosilnih goriva mora ostati pod zemljom ako želimo izbjeći dalje katastrofalne posljedice klimatskih promjena, poput velikih poplava koje su pogodile našu regiju u maju 2014. Takođe, broj vještački izazvanih zemljotresa se povećava i do 10 puta u zemljama koje istražuju naftu i gas i buše dno mora. Zagovornici istraživanja nemaju odgovor na pitanje do čega će dovesti ove radnje na seizmološki ekstremno osjetljivom Crnogorskom primorju. Tačno na prostoru gdje je bio epicentar katastrofalnog zemljotresa 1979. godine”, tvrde iz mreže SOS za Jadran i pozivaju crnogorsku Vladu da, kao Hrvatska, uvede moratorijum na istraživanje nafte i gasa u našem moru.

I sve to dok se u svijetu proizvodi više nafte nego što je potražnja za tim energentom, a alternativni izvori energije dnevno dobijaju na značaju. Pogrešne političke odluke, udaljavanje od prirode, korupcija i ogromna pohlepa prijete opstojnosti i kvalitetu života sadašnjih i budućih generacija i nepovratnoj devastaciji prostora.

,,Ako se ovako neozbiljan odnos prema klimatskim promjenama od strane ključnih donosilaca odluka i dalje nastavi, posljedice će biti nesagledive”, tvrdi di¬rek¬tor Eko¬lo¬škog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje na činjenicu da od 2000. ne postoji godina u Crnoj Gori u kojoj nije zabilježen neki ekstremni klimatski događaj. Uostalom, područje jugoistočne Evrope je, prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), među najranjivijima na planeti.

Ljudi na Primorju već mogu osjetiti posljedice dizanja nivoa mora, prije svega u procesima erozije najatraktivnijih plaža. Sredinom marta Ulcinjani su se uvjerili da nevrijeme pojačava snagu i doseg talasa. Tada je cijela Velika plaža bila pod vodom. A svi koji poznaju taj prostor ježe se od pomisli što bi moglo nastati kada bi, kao nedavno u Dubrovniku, Ulcinj pogodili valovi od čak devet metara. U školama se uči da su visoki talasi na Jadranu od četiri do šest metara.

,,Ljudi koji su gradili blizu mora već danas bi trebali razmišljati kolika je ranjivost njihovih objekata; neki bi već trebali početi graditi odbrambene nasipe i zidove, a naselja sisteme koji mogu prihvatiti i otkloniti velike količine vode u slučajevima čestih ekstremnih padavina”, kaže ekspert Ujedinjenih nacija za pitanja upravljanja okolinom Ivica Trumbić.

On je, inače, bio angažovan kao glavni urednik na izradi ,,Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu”.

Trumbić dodaje da klimatske promjene mogu biti i korisne za neke grane privrede. ,,Za 20, 30 godina turisti više neće u velikom broju dolaziti u sedmom i osmom mjesecu, biće im prevruće. Moraće se, dakle, primjenjivati drugačiji koncept turizma, nuditi sadržaj ne samo za pred- i postsezonu, nego za cijelu godinu”, procjenjuje on.

Svi se stručnjaci slažu da je za klimatske promjene glavni krivac čovjek, te da do promjene može doći samo promjenom svijesti političara, privrednika i svakog građanina/građanke i njihovom ponašanju na ovoj jedinoj planeti koju imamo.

,,Zemlja može da podmiri potrebu svake, ali ne i pohlepu svake osobe”, davno je poručio Mahatma Gandi.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo