Povežite se sa nama

OKO NAS

KO I KAKO BRINE O CRNOGORSKOM ETNOMUZIKOLOŠKOM NASLJEĐU: A na sceni plejbek

Objavljeno prije

na

O muzičkom i plesnom nasljeđu Crne Gore brine brinu rijetki. Ta oblast je površno i oskudno zastupljena u formalnom obrazovanju

 

Etnomuzikologija se, osim što postoji kao jedan od  predmeta  na Muzičkoj akademiji, ne izučava nigdje više u okviru formalnog obrazovanja u Crnoj Gori. U srednjim školama i na fakultetima ne postoje ni etnomuzikološki ni etnokoreološki smjerovi. Rijetki koji izučavaju i na scenu postavljaju naše muzičko nasljeđe kažu da se više od sedam decenija pravi otklon od onog što je  autentična crnogorska igra i pjesma. Toliko dugo, tvrde, traje i „stig što je naše muzičko nasljeđe“. Svemu tome doprinosi kontinuirana pasivnost institucija i ćutanje struke.

Svega pet-šest ljudi u Crnoj Gori, samoincijativno,  kroz Etno-kamp Kolašin i Etno-lab Petrovac „vode računa“ o crnogorskom muzičkom nasljeđu. Među  njima je i Davor Sedlarević,  umjetnički rukovodilac kolašinskog KUD-a Mijat Mašković i  organizator Etno kampa.

„Nemamo etnomuzikološku kulturu i poštovanje, tradiciju izučavanja i dovoljan broj stručnjaka. Oni koji bi se možda i bavili tim bivaju obeshrabreni kada vide indolentnost institucija i medija prema očiglednoj devastaciji nasljeđa koja se sprovodi u većini (ne svim) KUD-ova koji se smatraju nekim reperom tradicije“, kaže Sedlarević za Monitor. „Decenijama je pravljen otklon od tradicionalne muzike/plesa,  pod tvrdnjom da je ona primitivna i stvorena je neka vrsta stida od nje“.

Naš sagovornik ističe: „Tako se čitava potencijalna struka u Crnoj Gori preselila u sferu amaterizma ili laicizma, što se, nažalost, održalo sve do danas. Dovoljno je pogledati pokušaje oponašanja folkloraških „sletova“ na određenim državnim praznicima. Tim prilikama, veliki broj folkloraša igra na plejbek, različitim stilovima, često nevješto izmišljene plesove za potrebe scene. Nigdje se ne vidi igranje i pjevanje kakvo je zapravo bilo u Crnoj Gori u kontekstu sa svitnom nošnjom – bez instrumentalne pratnje“, kaže sagovornik Monitora.

„Izvornim“ ansamblima su, tvrdi, vrata tih manfiestacija zatvorena „iako su neuporedivo kvalitetniji i bliži onom „istinitom nasljeđu“. Sedlarević kaže da „muzički pedagozi ćute na falš, prizemnost obrada i nonsense kojima nas zasipaju koreografi“. U praksi se pokazalo da  većina „folkloraša“ koji imaju dobru volju,  nemaju dovoljno kvalitetno znanje o crnogorskom plesno-muzičkom nasljeđu. Zbog toga, kako se može čuti na rijetkim naučnim skupovima posvećenim toj oblasti,  „djeci se prenosi  koreografija diskutabilnog kvaliteta“. I mediji, tvrde u kolašinskom KUD-u, olako „svako pojavljivanje u nošnji etiketiraju kao očuvanje tradicije“.

Sedlarević zaključuje: „U takvom kontekstu bilo koje odstupanje od estradnog i površnog folklorizma poima se kao atak na državu i naciju, a zapravo bi trebalo da je suprotno. Da je struke – ovoga ne bi bilo“.

Etnomuzikoloških zapisa ne fali, sakupili su ih dr Slobodan Jerkov, dr Zlata Marjanović i stariji istraživači poput Miodraga Vasiljevića. Problem je što se oni niti dublje proučavaju, niti primjenjuju na scenama. Ukoliko se prelistaju udžbenici iz te oblasti, uglavnom, nailazi se na vrlo površno i „usputno“ obrađeno sve što se odnosi na naše  muzičko nasljeđe.

„Plesovima se, takođe, gotovo niko ne bavi sa naučnog diskursa. Jednostavno, kao da ne govorimo istim jezicima, objašnjava sagovornik Monitora. On tvrdi da „državu ne može  predstavljati, kao „reprezent nasljeđa“, plejbek crnogorskih igara sa električnim bubnjevima, auto-tjunom i gomilom čudnih obrazaca koraka“. U kolašinskom KUD-u su začuđeni što to niko od nadležnih ne primjećuje. Zabrinjavajuće je, kažu, da je na pozornici preko 50 izvođača koji ne mogu da otpjevaju pratnju igri, već to radi plejbek.

Podrška države istraživačima muzičkog nasljeđa Crne Gore je odvajkada rijetka i neizdašna. A bez osnivanja stručne institucije,  koja će uvesti savremene metodološke prakse, ne može biti ni boljitka. „Ne može se isto tretirati istraživačka stanica Etno-kamp Kolašin i turneja nekog KUD-a po egzotičnim zemljama. Uz sve uvažavanje, nije isto kada igru i pjesmu predaju ljudi koji su se za to školovali, koji su prošli terenska istraživanja, koji su muzički pismeni, i oni koji su spletom političkih okolnosti dobili priliku da nekog „podučavaju“. Još gore, oni koji to rade na krilima kvazinauke“, zaključuje Sedlarević.

„Amaterizmu je potrebno osvješćenje od višedecenijskog pogrešnog pristupa. Da, za početak, prihvate da pjevanje „u sekundama“ nije falš i da je to jedan od najtežih i najatraktivnijih vidova muzičkog ispoljavanja. I da naziv oro nije nastao od orla. Ako se pročita prvi plesni „bukvar“ na svim školama ti podaci se nalaze u prvih desetak stranica. U tome je početni korak ka promjeni“,  objašnjava on.

Oni koji s ljubavlju sate provode po crnogorskim selima tražeći posljednje kazivače, kažu da se u revitalizaciju onoga što nam je muzička tradicionalna vrijednost mora poći redom. Nijesu za razdvajanje plesa i pjesme u Crnoj Gori, „jer je pjesma dominantna pratnja igri“.

Iz kolašinskog KUD-a objašnjavaju i da naše plesno nasljeđe nije isto kao neka druga u regionu, pa je, objašnjavaju, i drugačiji pristup. Smatraju da bi samo dvije školovane generacije napravile pomak.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo