Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŠVERC I PROIZVODNJA MARIHUANE U CRNOJ GORI: Stabljika po stabljika, plantaža

Objavljeno prije

na

Osim što krijumčare marihuanu, crnogorski državljani se sve češće odlučuju i da je sami proizvode. Od početka godine otkriveno je devet, što manjih što većih ilegalnih zasada te biljke. Na najvećoj plantaži pronađeno je skoro četiri hiljade biljaka

 

Crnogorska policija je od početka ove godine otkrila čak devet zasada marihuane koji su se kretali od nekoliko desetina do nekoliko hiljada stabljika. To jasno govori da ovaj vid proizvodnje i krijumčarenja narkotika u Crnoj Gori nije incident, ali još uvijek nije tako rasprostranjen kao u nekim susjednim državama.

Tako je podgorička policija krajem prošlog mjeseca u mjestu Rvaši kod Cetinja otkrila plantažu sa 3.700 stabljika, što je do sada najveći (otkriveni) zasad marihuane u Crnoj Gori. Tom prilikom uhapšen je Podgoričanin M.G. (34) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo neovlaštena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Pronalazak ove plantaže je, kako je saopšteno iz policije, rezultat višenedjeljne akcije podgoričke policije izvedene pod nazivom Dvogled.

Osumnjičeni bi od zaplijenjene marihuane, da je stigao do jeseni da je obradi i proda, dobio višemilionski iznos novca, a zapljenom je spriječeno da droga bude krijumčarena kako na teritoriji Crne Gore, tako i prema zemljama regiona.

Slučaj iz Rvaša nije usamljen, jer su službenici Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga Uprave policije u protekla dva mjeseca sa kolegama iz ostalih organizacionih jedinica UP otkrili još osam plantaža marihuane sa manjim brojem sadnica kanabisa.

Plantaže kanabisa otkrivene su u Plužinama (18 stabljika), Goliji (132 stabljike), Gusinju (30 stabljika), selu Rudine kod Tuzi (180 stabljika), selu Popratnica kod Rvaša (85 stabljika), selu Mrke kod Skadarskog jezera (20 stabljika), pograničnom mjestu Cijevna Zatrijebačka (222 stabljike), a potom još dva veća zasada u Rvašima.

Gordana Milutinović, iz Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge, izjavila je da je nešto od te droge namijenjeno domaćem tržištu ali da, u slučaju zasada od tri ili četiri hiljade stabljika, sve govori da je ta droga namijenjena za dalju preradu i šverc prema susjednim zemljama i Zapadnoj Evropi. „Pojačali smo kontrolu od početka godine, da se ne bi dogodilo da ovaj vid krijumčarenja uzme maha kao u susjednoj Albaniji, gdje se suočavaju sa masovnom proizvodnjom marihuane na cijeloj teritoriji zemlje, na otvorenom”, kazala je Milutinović.

U tom odsjeku smatraju da dosadašnji podaci policije ukazuju da otkrivene mini plantaže u Crnoj Gori nijesu dio organizovane šeme neke od kriminalnih grupa koja se bavi krijumčarenjem droga.

Odavno je poznata činjenica da Albanija važi za najvećeg proizvođača marihuane u Evropi i drugog u svijetu, dok je Crna Gora u švercerskom i kriminalnom lancu jedna od najznačajnijih država za tranzit ove droge.

Droga je do sada uglavnom preko Luke Bar švercovana do Italije, i dalje prema tršištima u Evropi, sve do Skandinavije, gdje je njena cijena dostizala najveće iznose. Prema Monitorovom izvoru, u oblasti Lazaret, poznatoj pod nazivom albanska Kolumbija, godišnje se proizvodilo više stotina tona marihuane, poznate kao albanka, kao i modifikovane verzije kanabisa skanka.

Droga iz Lazareta obično ide u nekoliko standardnih i ustaljenih švercerskih pravaca. Jedan od njih je od Drača i Valone gliserima do Italije. Drugi pravac je od Valone do hrvatskog grada Šibenika, odakle brodovima produžava za Veneciju. Naš sagovornik objašnjava: „Treći put je preko Crne Gore. Droga je obično prenošena putničkim automobilima. Vrijedni tovari ulaze preko Božaja, odnosno Sukobina, a zatim, ako tu prođe, ide na Debeli brijeg. Prilikom prenosa droge većinom se koriste automobili sa prepravljenim dnom, ili se ilegalni teret krije u krovnom tapacirungu, kao i u instrumental tabli. Većina kurira su mladi albanski bračni parovi, mada je bilo slučajeva da i stariji ljudi za dobru naknadu prenose skank.”

Mada su lokalne vlasti u Albaniji tvrdile da svake godine unište između sedamdeset i sto hiljada biljki kanabisa, među upućenima postoje sumnje da u ovoj zemlji ima oblasti koje su u potpunosti izvan kontrole vlasti. „Poslije rata koji se više od godinu u Lazaretu vodio između policijskih snaga i paravojske narkodilera, velika polja marihuane preseljena su na područja koja su za policiju nepristupačnija. Tako je uzgoj marihuane nastavljen bez ikakvih problema i u gotovo istim količinama”, navodi naš izvor.

O razmjerama proizvodnje i šverca droge govore i podaci koje je objavila američka agencija AP. Prema njihovim podacima albansko selo Lazarat nosi epitet „fabrike za marihuana” sa godišnjom proizvodnjom od oko 900 tona kanabisa i „izvozom” narkotika u tržišnoj vrijednosti od nevjerovatnih četiri i po milijarde eura.

To je približno polovina bruto društvenog proizvoda Albanije. Agencija AP podsjeća da je stanovnicima u Lazaratu, selu na jugu Albanije, uzgajanje marihuane najvažnija privredna djelatnost. Tako je Albanija samo korak iza Meksika, koji je najveći proizvođač marihuane, namijenjene tržištu Sjedinjenih Američkih Država. O razmjerama tog posla svjedoče i namjenski, švercerski tuneli na granici ove dvije države. Posljednji otkriveni tunel bio je dužine 400 metara, spajao je dva ilegalna magacina sa jedne i druge strane granice, i tada je odjednom zaplijenjeno 17 tona marihuane.

U 2020. godini crnogorski policajci su zaplijenili marihuanu vrijednu tri miliona eura. U toku 2020. godine, UP je učestvovala u 15 akcija u kojima su presječene rute šverca marihuane od Albanije, preko Crne Gore do zemalja EU. „Na teritoriji Crne Gore zaplijenjeno je dvije tone i 550 kilograma marihuane, tipa skank, a po informaciji dobijenoj od kolega, na teritoriji Hrvatske još oko 50 kilograma”, prenijeli su mediji podatke dobijene od Uprave policije.

U prvih sedam mjeseci 2021. godine, aktivnostima Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge na presijecanju krijumčarskih ruta marihuane iz pravca Albanije, preko teritorije Crne Gore, zaplijenjeno je više od jedne tone i 200 kilograma. „Samo u akciji Zamka, Specijalnom državnom tužilaštvu su procesuirana 24 lica, pripadnika OKG koja je djelovala na području Ulcinja i Nikšića, a koja se sumnjiče za organizovano krijumčarenje velikih količina marihuane rutom Albanija–Crna Gora ka BiH i dalje ka EU”, saopšteno je iz sektora sa borbu protiv krijumčarenja droge.

Prema podacima Ujedinjenih nacija globalna vrijednost ilegalne trgovine marihuane je 140 milijardi dolara. Koliko od toga novca otpada na marihuanu koja  je u tranzitu kroz Crnu Goru i zemlje okruženja, nije lako sračunati. Ali, kao što se može vidjeti, osim što je krijumčare u tranzitu, crnogorski državljani se sve češće odlučuju i da je sami proizvode u našoj državi. Koliko je još zasada koji će biti otkriveni u policijskim akcijama u kojima se koriste i dronovi, znaće se za koji mjesec. Ostaće i neotkrivenih, sasvim sigurno, i teško da će šverc u potpunosti stati.

Dok završavamo ovaj tekst, iz Pljevalja stiže vijest o novoj plantaži marihuane sa ukupno 230 stabljika, koju je otkrila policija. Uhapšene su dvije osobe.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo