Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŠVERC I PROIZVODNJA MARIHUANE U CRNOJ GORI: Stabljika po stabljika, plantaža

Objavljeno prije

na

Osim što krijumčare marihuanu, crnogorski državljani se sve češće odlučuju i da je sami proizvode. Od početka godine otkriveno je devet, što manjih što većih ilegalnih zasada te biljke. Na najvećoj plantaži pronađeno je skoro četiri hiljade biljaka

 

Crnogorska policija je od početka ove godine otkrila čak devet zasada marihuane koji su se kretali od nekoliko desetina do nekoliko hiljada stabljika. To jasno govori da ovaj vid proizvodnje i krijumčarenja narkotika u Crnoj Gori nije incident, ali još uvijek nije tako rasprostranjen kao u nekim susjednim državama.

Tako je podgorička policija krajem prošlog mjeseca u mjestu Rvaši kod Cetinja otkrila plantažu sa 3.700 stabljika, što je do sada najveći (otkriveni) zasad marihuane u Crnoj Gori. Tom prilikom uhapšen je Podgoričanin M.G. (34) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo neovlaštena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Pronalazak ove plantaže je, kako je saopšteno iz policije, rezultat višenedjeljne akcije podgoričke policije izvedene pod nazivom Dvogled.

Osumnjičeni bi od zaplijenjene marihuane, da je stigao do jeseni da je obradi i proda, dobio višemilionski iznos novca, a zapljenom je spriječeno da droga bude krijumčarena kako na teritoriji Crne Gore, tako i prema zemljama regiona.

Slučaj iz Rvaša nije usamljen, jer su službenici Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga Uprave policije u protekla dva mjeseca sa kolegama iz ostalih organizacionih jedinica UP otkrili još osam plantaža marihuane sa manjim brojem sadnica kanabisa.

Plantaže kanabisa otkrivene su u Plužinama (18 stabljika), Goliji (132 stabljike), Gusinju (30 stabljika), selu Rudine kod Tuzi (180 stabljika), selu Popratnica kod Rvaša (85 stabljika), selu Mrke kod Skadarskog jezera (20 stabljika), pograničnom mjestu Cijevna Zatrijebačka (222 stabljike), a potom još dva veća zasada u Rvašima.

Gordana Milutinović, iz Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge, izjavila je da je nešto od te droge namijenjeno domaćem tržištu ali da, u slučaju zasada od tri ili četiri hiljade stabljika, sve govori da je ta droga namijenjena za dalju preradu i šverc prema susjednim zemljama i Zapadnoj Evropi. „Pojačali smo kontrolu od početka godine, da se ne bi dogodilo da ovaj vid krijumčarenja uzme maha kao u susjednoj Albaniji, gdje se suočavaju sa masovnom proizvodnjom marihuane na cijeloj teritoriji zemlje, na otvorenom”, kazala je Milutinović.

U tom odsjeku smatraju da dosadašnji podaci policije ukazuju da otkrivene mini plantaže u Crnoj Gori nijesu dio organizovane šeme neke od kriminalnih grupa koja se bavi krijumčarenjem droga.

Odavno je poznata činjenica da Albanija važi za najvećeg proizvođača marihuane u Evropi i drugog u svijetu, dok je Crna Gora u švercerskom i kriminalnom lancu jedna od najznačajnijih država za tranzit ove droge.

Droga je do sada uglavnom preko Luke Bar švercovana do Italije, i dalje prema tršištima u Evropi, sve do Skandinavije, gdje je njena cijena dostizala najveće iznose. Prema Monitorovom izvoru, u oblasti Lazaret, poznatoj pod nazivom albanska Kolumbija, godišnje se proizvodilo više stotina tona marihuane, poznate kao albanka, kao i modifikovane verzije kanabisa skanka.

Droga iz Lazareta obično ide u nekoliko standardnih i ustaljenih švercerskih pravaca. Jedan od njih je od Drača i Valone gliserima do Italije. Drugi pravac je od Valone do hrvatskog grada Šibenika, odakle brodovima produžava za Veneciju. Naš sagovornik objašnjava: „Treći put je preko Crne Gore. Droga je obično prenošena putničkim automobilima. Vrijedni tovari ulaze preko Božaja, odnosno Sukobina, a zatim, ako tu prođe, ide na Debeli brijeg. Prilikom prenosa droge većinom se koriste automobili sa prepravljenim dnom, ili se ilegalni teret krije u krovnom tapacirungu, kao i u instrumental tabli. Većina kurira su mladi albanski bračni parovi, mada je bilo slučajeva da i stariji ljudi za dobru naknadu prenose skank.”

Mada su lokalne vlasti u Albaniji tvrdile da svake godine unište između sedamdeset i sto hiljada biljki kanabisa, među upućenima postoje sumnje da u ovoj zemlji ima oblasti koje su u potpunosti izvan kontrole vlasti. „Poslije rata koji se više od godinu u Lazaretu vodio između policijskih snaga i paravojske narkodilera, velika polja marihuane preseljena su na područja koja su za policiju nepristupačnija. Tako je uzgoj marihuane nastavljen bez ikakvih problema i u gotovo istim količinama”, navodi naš izvor.

O razmjerama proizvodnje i šverca droge govore i podaci koje je objavila američka agencija AP. Prema njihovim podacima albansko selo Lazarat nosi epitet „fabrike za marihuana” sa godišnjom proizvodnjom od oko 900 tona kanabisa i „izvozom” narkotika u tržišnoj vrijednosti od nevjerovatnih četiri i po milijarde eura.

To je približno polovina bruto društvenog proizvoda Albanije. Agencija AP podsjeća da je stanovnicima u Lazaratu, selu na jugu Albanije, uzgajanje marihuane najvažnija privredna djelatnost. Tako je Albanija samo korak iza Meksika, koji je najveći proizvođač marihuane, namijenjene tržištu Sjedinjenih Američkih Država. O razmjerama tog posla svjedoče i namjenski, švercerski tuneli na granici ove dvije države. Posljednji otkriveni tunel bio je dužine 400 metara, spajao je dva ilegalna magacina sa jedne i druge strane granice, i tada je odjednom zaplijenjeno 17 tona marihuane.

U 2020. godini crnogorski policajci su zaplijenili marihuanu vrijednu tri miliona eura. U toku 2020. godine, UP je učestvovala u 15 akcija u kojima su presječene rute šverca marihuane od Albanije, preko Crne Gore do zemalja EU. „Na teritoriji Crne Gore zaplijenjeno je dvije tone i 550 kilograma marihuane, tipa skank, a po informaciji dobijenoj od kolega, na teritoriji Hrvatske još oko 50 kilograma”, prenijeli su mediji podatke dobijene od Uprave policije.

U prvih sedam mjeseci 2021. godine, aktivnostima Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge na presijecanju krijumčarskih ruta marihuane iz pravca Albanije, preko teritorije Crne Gore, zaplijenjeno je više od jedne tone i 200 kilograma. „Samo u akciji Zamka, Specijalnom državnom tužilaštvu su procesuirana 24 lica, pripadnika OKG koja je djelovala na području Ulcinja i Nikšića, a koja se sumnjiče za organizovano krijumčarenje velikih količina marihuane rutom Albanija–Crna Gora ka BiH i dalje ka EU”, saopšteno je iz sektora sa borbu protiv krijumčarenja droge.

Prema podacima Ujedinjenih nacija globalna vrijednost ilegalne trgovine marihuane je 140 milijardi dolara. Koliko od toga novca otpada na marihuanu koja  je u tranzitu kroz Crnu Goru i zemlje okruženja, nije lako sračunati. Ali, kao što se može vidjeti, osim što je krijumčare u tranzitu, crnogorski državljani se sve češće odlučuju i da je sami proizvode u našoj državi. Koliko je još zasada koji će biti otkriveni u policijskim akcijama u kojima se koriste i dronovi, znaće se za koji mjesec. Ostaće i neotkrivenih, sasvim sigurno, i teško da će šverc u potpunosti stati.

Dok završavamo ovaj tekst, iz Pljevalja stiže vijest o novoj plantaži marihuane sa ukupno 230 stabljika, koju je otkrila policija. Uhapšene su dvije osobe.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo