Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŠVERC I PROIZVODNJA MARIHUANE U CRNOJ GORI: Stabljika po stabljika, plantaža

Objavljeno prije

na

Osim što krijumčare marihuanu, crnogorski državljani se sve češće odlučuju i da je sami proizvode. Od početka godine otkriveno je devet, što manjih što većih ilegalnih zasada te biljke. Na najvećoj plantaži pronađeno je skoro četiri hiljade biljaka

 

Crnogorska policija je od početka ove godine otkrila čak devet zasada marihuane koji su se kretali od nekoliko desetina do nekoliko hiljada stabljika. To jasno govori da ovaj vid proizvodnje i krijumčarenja narkotika u Crnoj Gori nije incident, ali još uvijek nije tako rasprostranjen kao u nekim susjednim državama.

Tako je podgorička policija krajem prošlog mjeseca u mjestu Rvaši kod Cetinja otkrila plantažu sa 3.700 stabljika, što je do sada najveći (otkriveni) zasad marihuane u Crnoj Gori. Tom prilikom uhapšen je Podgoričanin M.G. (34) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo neovlaštena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Pronalazak ove plantaže je, kako je saopšteno iz policije, rezultat višenedjeljne akcije podgoričke policije izvedene pod nazivom Dvogled.

Osumnjičeni bi od zaplijenjene marihuane, da je stigao do jeseni da je obradi i proda, dobio višemilionski iznos novca, a zapljenom je spriječeno da droga bude krijumčarena kako na teritoriji Crne Gore, tako i prema zemljama regiona.

Slučaj iz Rvaša nije usamljen, jer su službenici Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga Uprave policije u protekla dva mjeseca sa kolegama iz ostalih organizacionih jedinica UP otkrili još osam plantaža marihuane sa manjim brojem sadnica kanabisa.

Plantaže kanabisa otkrivene su u Plužinama (18 stabljika), Goliji (132 stabljike), Gusinju (30 stabljika), selu Rudine kod Tuzi (180 stabljika), selu Popratnica kod Rvaša (85 stabljika), selu Mrke kod Skadarskog jezera (20 stabljika), pograničnom mjestu Cijevna Zatrijebačka (222 stabljike), a potom još dva veća zasada u Rvašima.

Gordana Milutinović, iz Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge, izjavila je da je nešto od te droge namijenjeno domaćem tržištu ali da, u slučaju zasada od tri ili četiri hiljade stabljika, sve govori da je ta droga namijenjena za dalju preradu i šverc prema susjednim zemljama i Zapadnoj Evropi. „Pojačali smo kontrolu od početka godine, da se ne bi dogodilo da ovaj vid krijumčarenja uzme maha kao u susjednoj Albaniji, gdje se suočavaju sa masovnom proizvodnjom marihuane na cijeloj teritoriji zemlje, na otvorenom”, kazala je Milutinović.

U tom odsjeku smatraju da dosadašnji podaci policije ukazuju da otkrivene mini plantaže u Crnoj Gori nijesu dio organizovane šeme neke od kriminalnih grupa koja se bavi krijumčarenjem droga.

Odavno je poznata činjenica da Albanija važi za najvećeg proizvođača marihuane u Evropi i drugog u svijetu, dok je Crna Gora u švercerskom i kriminalnom lancu jedna od najznačajnijih država za tranzit ove droge.

Droga je do sada uglavnom preko Luke Bar švercovana do Italije, i dalje prema tršištima u Evropi, sve do Skandinavije, gdje je njena cijena dostizala najveće iznose. Prema Monitorovom izvoru, u oblasti Lazaret, poznatoj pod nazivom albanska Kolumbija, godišnje se proizvodilo više stotina tona marihuane, poznate kao albanka, kao i modifikovane verzije kanabisa skanka.

Droga iz Lazareta obično ide u nekoliko standardnih i ustaljenih švercerskih pravaca. Jedan od njih je od Drača i Valone gliserima do Italije. Drugi pravac je od Valone do hrvatskog grada Šibenika, odakle brodovima produžava za Veneciju. Naš sagovornik objašnjava: „Treći put je preko Crne Gore. Droga je obično prenošena putničkim automobilima. Vrijedni tovari ulaze preko Božaja, odnosno Sukobina, a zatim, ako tu prođe, ide na Debeli brijeg. Prilikom prenosa droge većinom se koriste automobili sa prepravljenim dnom, ili se ilegalni teret krije u krovnom tapacirungu, kao i u instrumental tabli. Većina kurira su mladi albanski bračni parovi, mada je bilo slučajeva da i stariji ljudi za dobru naknadu prenose skank.”

Mada su lokalne vlasti u Albaniji tvrdile da svake godine unište između sedamdeset i sto hiljada biljki kanabisa, među upućenima postoje sumnje da u ovoj zemlji ima oblasti koje su u potpunosti izvan kontrole vlasti. „Poslije rata koji se više od godinu u Lazaretu vodio između policijskih snaga i paravojske narkodilera, velika polja marihuane preseljena su na područja koja su za policiju nepristupačnija. Tako je uzgoj marihuane nastavljen bez ikakvih problema i u gotovo istim količinama”, navodi naš izvor.

O razmjerama proizvodnje i šverca droge govore i podaci koje je objavila američka agencija AP. Prema njihovim podacima albansko selo Lazarat nosi epitet „fabrike za marihuana” sa godišnjom proizvodnjom od oko 900 tona kanabisa i „izvozom” narkotika u tržišnoj vrijednosti od nevjerovatnih četiri i po milijarde eura.

To je približno polovina bruto društvenog proizvoda Albanije. Agencija AP podsjeća da je stanovnicima u Lazaratu, selu na jugu Albanije, uzgajanje marihuane najvažnija privredna djelatnost. Tako je Albanija samo korak iza Meksika, koji je najveći proizvođač marihuane, namijenjene tržištu Sjedinjenih Američkih Država. O razmjerama tog posla svjedoče i namjenski, švercerski tuneli na granici ove dvije države. Posljednji otkriveni tunel bio je dužine 400 metara, spajao je dva ilegalna magacina sa jedne i druge strane granice, i tada je odjednom zaplijenjeno 17 tona marihuane.

U 2020. godini crnogorski policajci su zaplijenili marihuanu vrijednu tri miliona eura. U toku 2020. godine, UP je učestvovala u 15 akcija u kojima su presječene rute šverca marihuane od Albanije, preko Crne Gore do zemalja EU. „Na teritoriji Crne Gore zaplijenjeno je dvije tone i 550 kilograma marihuane, tipa skank, a po informaciji dobijenoj od kolega, na teritoriji Hrvatske još oko 50 kilograma”, prenijeli su mediji podatke dobijene od Uprave policije.

U prvih sedam mjeseci 2021. godine, aktivnostima Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge na presijecanju krijumčarskih ruta marihuane iz pravca Albanije, preko teritorije Crne Gore, zaplijenjeno je više od jedne tone i 200 kilograma. „Samo u akciji Zamka, Specijalnom državnom tužilaštvu su procesuirana 24 lica, pripadnika OKG koja je djelovala na području Ulcinja i Nikšića, a koja se sumnjiče za organizovano krijumčarenje velikih količina marihuane rutom Albanija–Crna Gora ka BiH i dalje ka EU”, saopšteno je iz sektora sa borbu protiv krijumčarenja droge.

Prema podacima Ujedinjenih nacija globalna vrijednost ilegalne trgovine marihuane je 140 milijardi dolara. Koliko od toga novca otpada na marihuanu koja  je u tranzitu kroz Crnu Goru i zemlje okruženja, nije lako sračunati. Ali, kao što se može vidjeti, osim što je krijumčare u tranzitu, crnogorski državljani se sve češće odlučuju i da je sami proizvode u našoj državi. Koliko je još zasada koji će biti otkriveni u policijskim akcijama u kojima se koriste i dronovi, znaće se za koji mjesec. Ostaće i neotkrivenih, sasvim sigurno, i teško da će šverc u potpunosti stati.

Dok završavamo ovaj tekst, iz Pljevalja stiže vijest o novoj plantaži marihuane sa ukupno 230 stabljika, koju je otkrila policija. Uhapšene su dvije osobe.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo