DRUŠTVO
KO JE PRIJE TRI GODINE PUCAO U POLICIJSKOG FUNKCIONERA PREDRAGA ŠUKOVIĆA: Brižljivo čuvana režimska tajna

Objavljeno prije
6 godinana
Objavio:
Monitor online
Koliko su istražitelji posvećeni rasvjetljavanju ovog slučaja, govori činjenica da ni do danas istraga nije okončana. Već tri godine izviđaju, istražuju i analiziraju da li je srpski državljanin pukovnik Radovan Aleksić muškarac koji je pucao u Šukovića, a kog je navodno, prepoznao jedan od svjedoka
Prije tri godine požurili su istražitelji da objave kako su operativnim radom i predanošću rasvijetlili ko je 11.jula 2016.godine pucao u u bivšeg šefa policijskog odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Predraga Šukovića.
Koliko predano su bili posvećeni rasvjetljavanju ovog djela možda najbolje govori činjenica da ni do danas istraga nije okončana. Već tri godine izviđaju, istražuju i analiziraju da li je srpski državljanin pukovnik Radovan Aleksić muškarac koji je pucao u Šukovića, a kog je navodno, prepoznao jedan od svjedoka.
Zbog čega istraga traje godinama precizan odgovor nije Televiziji Vijesti nije mogao dati ni vrhovni državni tužilac Ivica Stanković.
„U izvještaju o postupanju u ovom predmetu koji je iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici dostavljen Vrhovnom državnom tužiocu navedene su brojne mjere i radnje koje je Više drzavno tužilaštvo u Podgorici u fazi izviđaja i istrage preduzimalo i preduzima postupajući u ovom predmetu. U izvještaju se takođe, između ostalog navodi da se postupak i dalje nalazi u fazi istrage. Završeno je informaciono tehnološko vještačenje, čija je analiza u toku”, odgovori je Stanković.
Taman kada se pomislilo da bi se analizom mogla staviti tačka na ovaj slučaj, prošle nedjelje iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici stigao je odgovor da su zatražili dopunu vještačenja.
U krug. Ni na pitanje kada će tužilaštvo staviti tačku na ovaj slučaj prvi čovjek tužilaštva nije mogao konkretno odgovoriti.
„Donošenje odluke postupajućeg tužioca u bilo kom predmetu ne može se najavljivati, jer na donošenje odluke utiče i završetak brojnih neophodnih radnji. Brzina izvršenja tih radnji u velikom broju slučajeva ne zavisi od državnih tuzilaca”, odgovorio je Stanković Televiziji Vijesti.
Zbog sporosti se stiče utisak da u tužilaštvu nemaju čvrstih dokaza na osnovu kojih bi podigli optužnicu protiv Aleksića.
Aleksić je uhapšen tri mjeseca nakon pokušaja ubistva Šukovića ali i nakon raspisane nagrade od 30 hiljada eura i objavljene slike napadača sa nadzornih kamera u centru grada, i dalje nije raspoložen da govori javno o istrazi niti da otkriva zbog čega bi neko njega, ako nije počinilac, označio kao osobu koja je pokušala da ubije visokog policijskog funkcionera.
Kratko je za Televziju Vijesti saopštio da će istragu komentarisati tek kad kada tužilaštvo donese svoju odluku. Naš upućeni sagovornik tvrdi da postoji snimak s nadzornih kamera koje su tog dana navodno snimile Aleksića u nekoj od državnih institucija. Nepoznato je da li je taj snimak dostavljen crnogorskim istražiteljima i ako jeste zbog čega se , ukolikio je vjerodostojan, odugovlači s okočanjem istrage.
Poštop je Aleksić srpski državljanin, ambasada Srbije u Podgorici obrati nadležnim organima Crne Gore ali i matičnoj državi tražeći od njih informaciju dokle se stiglo sa isragom u ovom slučaju. Odgovor nijesu dobili.
Kao osobu koja je navodno pucala, Aleksića su prepoznale njegove bivše kolege iz vojske a koje ga po sopstvenom kazivanju nisu vidjele najmanje deset godina. Ubrzo nakon svjedočenja, jedan od njih je tražio i da mu bude isplaćen obećani novac. Poslije dva mjeseca provedenih u pritvoru Aleksić je i pored teške optužbe pušten da se brani sa slobode.
Zašto je Tužilaštvo tužilaštvo dozvolilo da se Aleksić brani sa slobode ako zaista ima čvrste dokaze da je on pokušao da ubije policijskog funkcionera? Alaksićev advokat Danilo Mićović nema dilemu zbog čega.
„ Mislim da je svima pa čak i Višem tužilaštvu jasno da do optuženja u ovoj krivično – pravnoj stvari i ne može doći i da Aleksić nije počinilac ovog krivičnog djela”, kaže advokat Mićović.
Šuković je ranjen u julu 2016.godine u Njegoševoj ulici u centru Podgorice. Utvrđeno je da je „pucač“ pretrčao kilometar ipo nakon što je ranio Šukovića, što bi Aleksić, zbog svojih godina, teško mogao.
Za ovaj slučaj zainteresovale su se pojedine međunarodne organizacije a sve zbog motiva pokušaja ubistva koji iz Tužilaštva nikada nije saopšten.
Zato je javnosti i dalje nepoznato zbog čega bi Aleksić pokušao da ubije Šukovića ali i ono najvažnije – da li je i ako jeste po čijem nalogu pucao u njega.
”Da li se taj čovjek, koji je danas na ulici ranjen, bavio nekim kriminalom? Nije. On je policajac, on se borio protiv organizovanog kriminala”, prokomentarisao je gavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nakon ranjavanja Šukovića.
Sagovornici Monitora sumnjaju da je pukovnik Radovan Aleksić kolaterala i da su njegovim hapšenjem istražitelji „jednim udarcem ubili dvije muve“ – riješili slučaj ranjavanja Šukovića i sklonili Aleksića koji mnogo zna.
„Zbog opisa posla koji je obavljao Aleksić, on je svjedok mnogih situacija koje su se prethodnih godina dešavale kako u Crnoj Gori tako i u Srbiji. U posjeduje je mnogobrojnih dokaza”, kaže naš sagovornik.
Ne odajući koje, isti sagovornik tvrdi da su svjedoci imali lične motive da Aleksića prepoznaju kao osobu koja je pucala u Šukovića.
Teško da Predrag Šuković ne zna mnogo više od tužioca i ko je naručio i ko je platio pokušaj njegove likvidacije jer se dugo nalazi na ulici i bio je šef najznačajnih opsteg i organizovanog kriminaliteta. U prilog tome ide i činjenica da se nikada nije zvanično interesovao za istragu pokrenutu protiv Aleksića.
Šuković je svojevremeno bio u žiži javnosti nakon što je optužio aktuelnog premijera Duška Markovića i direktora policije Veselina Veljovića da imaju veze sa švercom cigareta i nelegalnim poslovanjem mojkovačke fabrike cigareta.
Saznajemo da postoje brojna dokumenta i transkripti razgovora osoba povezanih sa mojkovačkom fabrikom duvana među kojima su neki od najvažnijih ljudi u drzavi. Prema tvrdnjama našeg sagovornika ti papiri nikada nijesu objelodanjeni niti ih posjeduju istrazitelji.
Vjeruje se da je ta strogo čuvana dokumentacija razlog prvog pokušaja kriminalizacije koji im nije uspio. Tada su kriminalne grupe unutar sistema pokušavale Šukovića, koji ne pripada ni jednom od “državnih” klanova, da povežu sa kriminalom kako bi ga ućutkli. Mjesecima su “kopali” a kako ništa komprimitujuće nijesu pronašli odlučili su se da ga ućutkaju hicima.
Kako saznaje Monitor, u predmetu “mojkovačke cigarete” je vidljivo da su najtajniji odjeli ANB -a sa Šukovićem obrađivali slučaj šverca, samim tim i povezanost najviših državnih funkcionera.
U istragu je bila uključena i Uprava za sprječavanje pranja novca na čijem čelu je tada bio Predrag Mitrović na koga je takođe pucano ispred porodične kuće u Podgorici. Mitrović je ranjen, na sličan način kao kasnije Šuković, hicem u nogu. Slučaj ni do danas nije rasvijetljen.
Tadašnja specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović po čijem nalogu je i radio Šuković, kod koga su se slivale sve informacije iz ANB-a i Uprave agencije za sprječavanje pranja novca je bila upoznata sa svim prikupljenim dokazima o poslovanju fabrike cigareta u Mojkovcu i tokovima pranja novca.
No i pored toga istraga nije okončana hapšenjem osumnjičenih već smjenama na raznim nivoima. Tako je tada smijenjen premijer Igor Lukšić koji je naložio istragu, direktor policije Božidar Vuksanović, šef organizovanog kriminala Predrag Šuković, specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović i direktor agencije za sprječavanje pranja novca Predrag Mitrović.
Takođe, svi oni iz ANB- a koji su sa Šukovićem obrađivali ovaj slučaj su smijenjeni ili penzionisani.
U javnosti je nakon toga sve češće pričalo o švercu cigareta i navdnim akterima. Sadašnji premijer Duško Marković tada je pozvao Specijalno tužilaštvo da reaguje, ali reakcije nije ni mkoglo biti, jer kako je to javno saopštio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić dokazi u ovom slučaju su “emigrirali” iz Tužilaštva. Nikada nikada nije objelodanjeno koji to dokazi su nestali.
Pitanje je da li je na ovaj način indirektno poslata poruka Šukoviću da ćuti.
Poznato jee da su se za slučaj mojkovačke fabrike interesovale američke diplomate koji su, dok je istraga trajala, obavili razgovor sa Šukovićem.
Možda se u tome krije i međunarodna zainteresovanost oko istrage pokrenute protiv Aleksića i motiva pucanja na Šukovića naročito pri činjenici da osumnjičeni i žrtva ni službeno ni privatno nijesu imali nikakvih dodirnih tačaka.
Šuković je prije ranjavanja pripadao raznim upravama ANB-a. Za vrijeme mandata sada pokojnog Vukašina Maraša zajedno sa još par operativaca poslat je Upravu kriminalističke policije. Nakon ubistva Slavoljuba Šćekića – šef je opšteg kriminala u Upravi policije.
Mjesec prije nego je u njega pucano, Šuković se našao pred Osnovnim sudom gdje mu je suđeno zbog komentara koje je pod pseudonimom BOS postavljao ispod tekstova na portalu Vijesti a u kojima se spominjao potredsjednik Vlade Duško Marković.
Tog prvog dana juna 2016.godine Šuković je iznoseći svoju odbranu tvrdio da komentari „ovaj još diše“, „brzo će i nekima iz delegacije ovako polagati cvijeće“ koje je postavljao ne predstavlaju prijetnju već komentarisanje zdravstvenog stanja sadašnjeg premijera.
Šuković je tada tvrdio da nema ništa lično protiv Markovića, jer ga lično i ne poznaje, ali da ima protiv njegove nestručnosti kojim je uništio ANB i policiju te da je štetan po nacionalne interse Crne Gore.
On je tada pred novinarima u sudnici Markovića označio kao tvorca klanova unutar bezbjednosnih službi ističući da policija funkcioniše pod njegovim i patronatom njegovog kuma Veselina Veljovića.
Objasnio je da je do sukoba došlo prije deset godina, kada mu je dolaskom Veljovića uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa koje je ukidano čak sedam puta. Odlaskom Veljovića, postavljen je za šefa odsjeka gdje je ispitivao slučaj fabrike cigareta u Mojkovcu i druge veoma važne slučajeve.
Šuković, koji je tada bio neraspoređen, baš kao i desetak, kako tvrdi njegovih kolega koji su radili na istim slučajevima, prijavu Markovića doživljava kao pritsak ali i poruku policajcima šta će im se desiti ako rade predmete u kojima se spominje on, Veljović ili njima bliske osobe.
Šuković je optužio Markovića i da je poslao dva policajca koji su pokušali bez znanja Specijalnog tužioca da ga ispitaju o saznanjima koja ima kada je riječ o, kako je on to nazvao, mojkovačkom klanu.
Takvu odbranu Šukovića bez komentara saslušao je Marković, s vremena na vrijeme kucnuvši o drvo pri pomeni navodne bolesti.
Položivši zakletvu objasnio je da je godinama štićena ličnost zbog mnogobrojnih direktnih prijetnji koje su upućivane njemu i članovima njegove porodice od članova organizovanih kriminalnih grupa.
Napomenuo je da prijetnje koje je Šuković ostavio ispod tekstova imaju mnoge sličnosti sa tim koje je dobijao. Dodatnu zabrinutost, kako je objasnio Marković, predstavljala je činjenica da se u komentarisao njegov životni vijek a ne bolest, što je prema njegovoj ocjeni bio jasan motiv i namjera da se kod njega i članova njegove porodice stvori osjećaj nesigurnosti. Marković je ponovio je i da nije član nikakvog klana , te da je o njegovoj umiješanosti u slučajeve koje spominje Šuković svoj sud dao i specijalni tužilac, koji mu je potvrdio da se u transkriptima ne navodi njegovo ime.
Sud je na kraju pravosnažno utvrdio da je Šuković ugrozio sigurnost Markoviću i osudio ga na uslovnu kaznu. Ranjavanje Šukovića ostaje do daljnjeg tajna režima.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
365 DANA VLASTI DPS, GG I SD U KOLAŠINU: Obećanja svima, korist kako kome
-
NALIČJE ASOCIJACIJE NAJBOLJIH NASTAVNIKA EX YU: Ministar Šehović finansira fejsbuk grupu?
-
NAŠI POSLODAVCI U POTRAZI ZA RADNOM SNAGOM: Nek je skuplje, samo da je poslušnije
-
DRAGAN ŠOĆ, ADVOKAT: Sudski sistem čine kadrovi čiji je izbor neustavan
-
BERANE, KAKO SU DIJELJENI KADROVSKI STANOVI: Migo široke ruke
-
SNEŽANA ČONGRADIN, NOVINARKA BEOGRADSKOG DNEVNIKA DANAS: Šešelj je paradigma zla ovdašnjeg društva
DRUŠTVO
TRI GODINE OD MASAKRA U MEDOVINI: Ništa osim tuge

Objavljeno prije
5 danana
16 Augusta, 2025
Uprkos obećanjima, urađeno je jako malo kako bi se preduprijedila mogućnost zloupotrebe oružja u legalnom posjedu građana Crne Gore. Isprobani i efikasni modeli i protokoli postoje, samo ih treba prilagoditi, usvojiti i primijeniti. A za to treba znanja, volje i hrabrosti
Mi ne možemo odustati niti zaboraviti, jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama, poručili su okupljeni ispred spomenika Lovčenska vila na Cetinju, na skupu kojim je obilježena treća godišnjica zločina u kome je ubijeno deset osoba. Među stradalima bila su i dva dječaka od osam i 11 godina.
Skup je nastavljen paljenjem svijeća na mjestu tragedije, u naselju Medovina, a potom i blokadom saobraćajnice na Kruševom ždrijelu. Tu je rečeno da okupljeni građani traže sistem koji će ih štiti od nečinjenja nadležnih, a ne zakone koji će onemogućiti pravo na proteste i javno iskazivanje nezadovoljstva.
Da li je neko od zvaničnika čuo vapaje unesrećenih porodica iz Medovine kojima su se, u tuzi i protestu, pridružili i srodnici 12 ubijenih (i među njima dvoje djece) u prvojanuarskom masakru na Cetinju? Državne zastave spuštene na pola koplja u Prijestonici i izjava predsjednika Jakova Milatovića da podržava hitno usvajanje Markovog i Mašanovog zakona o strožijoj procedure dodjele i pojačanoj kontroli vlasnika naoružanja u legalnom posjedu, rijetka su potvrda da se neko iz vlasti sjetio tužne godišnjice.
Još manje je urađeno da se evidentni propusti institucija koji su prethodili masovnim ubistvima na Cetinju registruju i otklone.
Ubica iz Medovine, Vuk Borilović, je na svoje komšije i rođake pucao iz lovačkog oružja koje je držao registrovano, u legalnom posjedu. Ono mu nije oduzeto, makar privremeno, ni pored toga što je ispunio više za to propisanih razloga: registovan je i osuđen kao počinilac krivičnog djela sa elementima nasilja i liječen je u psihijatrijskoj ustanovi.
Zakon o oružju propisuje uslove za privremeno/trajno oduzimanje oružja u legalnom posjedu i ukidanje dozvole za njegovo posjedovanje. Oni su ispunjeni ako, nakon izdavanja dozvole i nabavke oružja, nastupi neka od propisanih “smetnji”: krivični postupak, osuđujuća presuda, kršenje javnog reda, nasilje u porodici, alkoholizam ili neki drugi razlog (bolest) zbog kojeg se gubi zdravstvena sposobnost za posjedovanje oružja. Tu nastaje problem u četvorouglu MUP – UP – pravosuđe/tužilaštvo – zdravstveni sitem.
Pokazalo se da je dijelom sporno ko je taj ko utvrđuje nastanak “smetnji”, a još više kanali komunikacije između “nadležnih”. Policija, saznali smo, “obično” dobija signal iz krivične/prekšajne evidencije vlasnika dozvola za nošenje oružja (prijava, potvrda o pokretanju postupka, pravosnažna presuda…). Zakon, međutim, ne propisuje konkretnu i detaljnu šemu obaveznih obavještenja suda/tužilaštva ka MUP-u, odnosno Upravi policije.
Mediji su otkrili da je cetinjska policija nakon podnošenja krivične prijave protiv Borilovića zbog napada na kolegu (pola godine prije njegovog ubilačkog pohoda), poslala dopis filijali MUP-a na Cetinju da se Boriloviću oduzme oružje. Da li je taj dopis upućen na vrijeme i zašto po njemu nije postupano, do danas ne znamo.
Za tri godine imamo jedan optužni prijedlog koji je, proljetos, cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo protiv nekadašnje načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Olivere Krivokapić zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Borilovića. Istog dana Krivokapić je odgovorila kontraprijavom: “Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled”.
Postoje li protokoli o postupanju u sličnim situacijama i da li se oni poštuju – to nam niko od nadležnih iz pravosudnog i bezbjednosnog sistema nije otkrio za ove tri godine.
Stvari su jasnije, i poraznije, kada su u pitanju novootkriveni zdravstveni problemi vlasnika oružja sa dozvolom. U situaciji kada MUP na osnovu postojećih indicija (prijava porodice, registrovani incidenti…) uputi vlasnika naoružanja na vanredni zdravstveni pregled, oružje se oduzima tek ako on ne donese pozitivno ljekarsko uvjerenje u propisanom zakonskom roku (60 dana). Pod uslovom da nadležni to međusobno iskomuniciraju kako treba.
Veliki problem je činjenica da, prema važećem zakonskom okviru, ljekarima nije propisana dužnost da, automatski, proaktivno prijavljuju MUP-u svaku dijagnozu koja pregledano lice čini nesposobnim za posjedovanje i korišćenje oružja. Taj problem je registrovan i u dokumentima UN i EU (regionalne analize SALW) koje Crnoj Gori godinama preporučuju jaču razmjenu informacija i uspostavljanje preciznih protokola kojim bi se izbjegla, ovdje odomaćena, praksa da se “reaguje nakon incidenta”.
„Ministarstvo zdravlja i zdravstvena inspekcija nijesu upoznati sa činjenicom da je neka zdravstvena ustanova obavijestila MUP o promjeni stanja lica kojem su izdali uvjerenje”, saopštili su proljetos iz Ministarstva zdravlja BIRN-u. Uostalom, izabrani ljekari u Crnoj Gori ne znaju, službeno, da li je njihov pacijent vlasnik oružnog lista.
Zato imamo pojavu na koju upozorava psihološkinja Nataša Vuković: građanin koji ne dobije zdravstveno uvjerenje o sposobnosti da bude vlasnik oružja u jednoj, ode u drugu zdravstvenu ustanovu. I završi posao. Eventualno se, poput slučaja zabilježenog u Pljevljima, naoruža i vrati da se osveti neučinjenom ljekaru.
U paketu reformi najavljenih nakon januarskih ubistava na Cetinju pominjano je formiranje specijalizovane komisije i jačanje “međusistemskih” veza ali do sada, praktično, na tom planu nije urađeno gotovo ništa. Izostala je i najavljena izmjena Zakona o oružju na osnovu koje je premijer Milojko Spajić najavljivao reviziju svih izdatih dozvola za posjedovanje i nošenje oružja do 1. januara naredne godine, uz ponovne psihološke i bezbjednosne provjere.
Ni od toga, po svoj prilici, neće biti ništa, dok se broj izdatih dozvola konstantno povećava. Od avgusta 2022. do kraja prošle godine broj registrovanih dugih i kratkih cijevi porastao je sa 67,5 na 69,5 hiljada komada.
Direktiva EU (2021/555) traži da države članice imaju sistem redovnog praćenja podobnosti vlasnika oružja, uključujući „relevantne medicinske i psihološke informacije“ (član 5 stav2 Direktive). Ona, međutim, ne propisuje jedinstveni model prijave od ljekara prema nadležnim institucijama za kontrolu i oduzimanje oružja.To ostavlja državama članicama.
Finska je, nakon niza pucnjava u školama, 2011. uvela zakonsku obavezu ljekara da prijave osobu koja po njihovom mišljenju nije sposobna za posjed oružja. Istovremeno, ljekarima je obezbijeđena pravna zaštita od potencijalnih tužbi.
U Velikoj Britaniji na snazi je nešto drugačiji model. On bi mogao biti posebno interesantan nama u Crnoj Gori. Podnosilac zahtjeva za dobijanje dozvole za posjedovanje oružja daje saglasnost (kao što banci, kada tražimo kredit, dajemo saglasnost da preko CBCG izvrši uvid u naše lične finansije) da se u njegovom medicinskom dosijeu postavi trajni marker koji policiju upozorava ako se njegovo zdravstveno stanje promijeni/pogorša na način bitan za rukovanje oružjem. Signal upozorenja (crvena zastavica) šalje se policiji automatski, ali bez dijagnoze.
I na Novom Zelandu policija licencira vlasnike oružja a zdravstveni radnici su dužni da obavijeste policiju ako je pacijent s licencom “rizičan”.
Svaki od navedenih modela zasnovan je na pretpostavci da će odgovorni/nadležni u zdravstvu, pravosuđu i službama bezbjednosti znati i htjeti da rade svoj posao. Dok će im država pružiti adekvatnu obuku i, ne samo pravnu, zaštitu. Porodice žrtava dva masovna ubistva na Cetinju svjedoci su da u Crnoj Gori to nije slučaj.
Zoran RADULOVIĆ
Tekst je dio projekta koji finansira Constructive Institute, a realizuje se u okviru SoJo Europe programa, evropske inicijative koju kofinansira Evropska unija, posvećene jačanju nezavisnog i kvalitetnog novinarstva širom Evrope.
Komentari
DRUŠTVO
PRENATRPANOST ZATVORA: Čekajući Komitet za prevenciju torture

Objavljeno prije
2 sedmicena
8 Augusta, 2025
Crna Gora se prema Godišnjoj statistici o zatvorskoj populaciji Vijeća Evrope, objavljenoj sredinom jula, našla među zemljama s najvišom stopom zatvaranja. Da li će slika crnogorskih zatvora biti još gora, biće poznato nakon posjete Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT). Posljednja posjeta CPT-a pokazala je teške uslove pritvora, višemjesečnu i višegodišnju izolaciju zatvorenika, te potpuni izostanak svrshodnog režima
Prenatrpanost zatvora i dalje predstavlja ključni izazov u jednoj trećini evropskih zatvorskih uprava. To piše u Godišnjoj statistici o zatvorskoj populaciji Vijeća Evrope za 2024. godinu, koja je objavljena sredinom jula, prema kojoj se Crna Gora našla među zemljama s najvišom stopom zatvaranja.
„U zemljama sa preko 500.000 stanovnika, petnaest zatvorskih uprava prijavilo je da imaju više zatvorenika nego raspoloživih mjesta. Zemlje s najvišim stopama zatvaranja bile su Turska (356 zatvorenika na 100.000 stanovnika), Azerbejdžan (264), Gruzija (261), Republika Moldavija (235), Poljska (202), Mađarska (195), Albanija (192), Češka (180), Slovačka (179), Srbija (177), Latvija (175) i Crna Gora (164). Druge zemlje s visokim stopama zatvaranja uključivale su Litvaniju (158), Ujedinjeno Kraljevstvo (Engleska i Vels) (145) i Sjevernu Makedoniju (143)“, navodi se u Izvještaju.
Profesor Marcelo Aebi, šef istraživačkog tima SPACE sa Univerziteta u Lozani kazao je da prenatrpanost ozbiljno narušava životne uslove zatvorske populacije i napore zatvorskih uprava u rehabilitaciji.
„Podaci o dužini zatvora pokazuju da kraći prosječni periodi pritvora imaju tendenciju korelacije sa nižim stopama zatvorske populacije. Iako postoje izuzeci od ovog obrasca, ovaj odnos naglašava važnost trajanja kazne kao poluge za upravljanje prenatrpanošću zatvora. Pored promovisanja alternativnih sankcija zatvoru, smanjenje dužine kazni, posebno za nenasilne i niskorizične prestupnike, može biti moćan alat za smanjenje stope zatvaranja“, rekao je on.
Da li će slika crnogorskih zatvora biti još gora biće poznato nakon što ih posjete predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT). Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.
„CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe, da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Zaključili su i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom, mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja“ – kaže u razgovoru za Monitor predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović. On kaže da je stanje u istražnim zatvorima znatno gore sada, i da će upravo novo mišljenje CPT znatno uticati i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.
Mićović ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što bi po njegovom mišljenju donekle riješilo problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica.
„Svjedoci smo da se od strane crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na Zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. Država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora“, objašnjava Mićović.
Prenatrpanost zatvorskih jedinica je jedan od razloga što pritvorenici najavjuju štrajk glađu.
U pismu koje su početkom nedjelje dostavili medijima ističu da su se na taj potez odlučili nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja od prije nekoliko mjeseci, između ostalog i bolje uslove boravka.
„Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat – sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svježem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava“, istakli su oni.
Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni.
„Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno“, naveli su.
Ukazali su i na druge probleme. Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi.
Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore. „Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska“, zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.
Priča o novom zatvoru u Mojkovcu, koji bi bio namijenjen za sjevernu regiju i imao prijemni kapacitet za 200 lica ostala je samo još jedno u nizu neispunjenih obećanja.
Krajem prošle godine Vlada je odlučila da razmotri ponovo opravdanost izgradnje zatvora u tom gradu s obzirom na činjenicu da bi ta investicija koštala 40 milona eura. Da se predomisle i dodatno razmisle, našli su mnogo razloga.
“Procijenjena vrijednost radova, koja trenutno aproksimativno iznosi 38,5 miliona za realizaciju svih projektnih komponenti, u ovom trenutku je više nego duplo veća u odnosu na početno procijenjenu cijenu izgradnje zatvora (15.000.000 eura), a u navedeni iznos nijesu uključeni dodatni troškovi za eksproprijaciju za potrebe izgradnje pristupnog puta. Imajući u vidu činjenicu da borba protiv organizovanog kriminala predstavlja značajan izazov za crnogorsko pravosuđe i Vladu, da je na dan 18.12.2024. godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija boravilo ukupno 1.176 lica, od čega 642 pritvorena lica, postavlja se pitanje opravdanosti realizacije navedenog projekta čiji su smještajni kapaciteti za 200 lica lišenih slobode i 120 zaposlenih, što predstavlja nesrazmjerno mali broj u odnosu na ukupnu zatvorsku populaciju u Crnoj Gori“, saopšteno je iz Vlade. „Postavlja se i pitanje obezbjeđivanja stručnog kadra za poslove koje iziskuje ovakav kompleks, imajući u vidu ogromne probleme i izazove sa kojima se Uprava za izvršenje krivičnih sankcija susrijeće i u Spužu i u Bijelom Polju. S obzirom na navedeno, potrebno je dodatno sagledati opravdanost izgradnje zatvora u Mojkovcu”, konstatovali su, podsjećajući da je projektna prijava Ministarstva pravde za projekat „Izgradnja zatvora za sjevernu regiju Crne Gore u Mojkovcu“ usvojena, te da su dobijena bespovratna sredstva u iznosu od 100 odsto u okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF), u iznosu od 1.200.000 eura TA granta.
Novac je, naravno, potrošen.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
DRUŠTVO
NOVA SEZONA POŽARA I STARE BOLJKE: Gledanje u nebo

Objavljeno prije
3 sedmicena
1 Augusta, 2025
I u ovu požarnu sezonu ušli smo sa tek dva vazduhoplova – jednim avionom i jednim helikopterom. Što je nedovoljno za zemlju koja je među najšumovitijim u Evropi, sa preko 60 odsto teritorije. Samo u Podgorici, od početka juna do kraja jula, zabilježeno je skoro trećinu više požara nego u istom periodu prošle godine. Srećom, pala je kiša
Nakon burne požarne sedmice i vikenda, vatrogasci, mještani i turisti diljem Crne Gore mogli su da odahnu. Pala je kiša.
Podgorica, Luštica, Lovćen i većina crnogorskih opština bili su u većem ili manjem plamenu. U toku noći između subote i nedjelje, buknuo je požar na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, u zaleđu uvale Oblatno, a iz predostrožnosti zatvorene su i pojedine plaže. Požar ogromnih razmjera danima je aktivan i na Lovćenu. U pljevaljskoj opštini požar se iz Crne Gore proširio i na teritoriju Srbije, pa su u njegovom gašenju pomagali helikopteri tamošnje službe zaštite.
Najdramatičnija situacija bila je u Podgorici, gdje je, prema prvim procjenama izgorjela trećina Ćemovskog polja. Park šuma koja je nastala prije pola vijeka nestala je za par sati.
,,Prije više od 50 godina prethodne generacije su uspjele da stvore šumu, a mi danas nijesmo u stanju da je sačuvamo od požara koji se podmeću i ponavljaju jer kaznene mjere se ne primjenjuju”, izjavio je biolog Vuk Iković.
Tridesetak pripadnika Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, sa 15 kamiona, skoro pet sati je gasilo požaro ogromnih razmjera na Ćemovskom polju, uz petrovačku magistralu. U gašenju vatrene stihije koja se, potpomognuta jakim vjetrom, raširila u pojasu od oko kilometar i po, pomagao im je helikopter Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore, kao i kolege iz Bara i gradskih preduzeća Vodovod i kanalizacija, Čistoća i Zelenilo. Uspjeli su da spriječe da se vatra proširi na trafostanicu ,,Podgorica 5“, te na krug preduzeća Čistoća, kompanije ,,Štrabag“, skladišta Zetatransa, pogone Plantaža i novo gradsko groblje…
U prvim izjavama nakon požara, pojedini mještani sumnjaju da je on namjerno podmetnut da bi se ova površina mogla prenamijeniti i betonirati zgradama i ostalim u Podgorici poželjnim objektima.
Sumnju u podmetanje požara iskazao je i gradonačelnik Podgorica Saša Mujović koji je apelovao na ,,organe pravosuđa da ovakve poteze i ovakva djelovanja najstrožije kazne”.
Nakon što je požar ugašen, u utorak u podne, poslije 12 sati, neko je opet podmetnuo požar na Ćemovskom polju u blizini mjesta gdje je počelo da gori u nedjelju. Vatrogasci su ovog puta brzo intervenisali i ugasili požar.
Za sada je detektovano da se u slučaju velikog požara na Luštici radilo o višoj sili – udaru groma. Za ostale se sumnja u ljudsku nepažnju ili namjeru.
Građani se oslonili na najavljenu kišu i počeli da pale imanja – izjavio je Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
,,Na Luštici smo definisali da je udar groma prouzrokovao taj požar, ali za sve ostale požare na teritoriji Crne Gore uzrok su paljenja tokom čišćenja imanja. Kao što vidimo neki građani ne poštuju naredbu i apele koje izdajemo i mi, koji se izdaju i na lokalnom nivou i tako dovode u rizik sebe i svoju imovinu, a naravno i ljude koji se bave gašenjem požara, kako sa zemlje, tako i iz vazduha”, kazao je Bešović.
Na sjeveru je kao posljedica požara izgorjelo nekoliko objekata, na primorju su bili ugroženi i turistički objekti. Svake godine usljed požara izgori šume u vrijednosti nekoliko desetina miliona eura. U nedjelju je član Dobrovoljnog vatrogasnog društva ,,Krtoli“ iz Radovića prilikom gašenja vatre,zadobio teške tjelesne povrede, prema riječima komandira tog DVD Stefana Kostića, ima trostruki prelom noge zbog čega će biti operisan.
,,Svjedoci smo da naročito u posljednjih nekoliko dana u Nikšiću je bilo dosta vatrometa i od tih vatrometa je na nekim mjestima izbijalo dosta požara. Molim ovim putem da se zaborave pirotehnička sredstva, jer ako bi se striktno poštovao zakon neki od njih bi debelo platili kaznu”, apelovao je pomoćnik komandira Službe za zaštitu i spašavanje Nikšić Goran Tripković.
Apeli su uzaludni, a svake godine se ponavlja da je za preko 90 odsto požara kriv ljudski faktor. Nedavni snimak sa Kakaricke gore u Podgorici pokazuje da je nekima lakše zapaliti travu nego je pokositi.
Stručnjaci upozoravaju da je većina požara uzrokovana nepažnjom građana, ali ima i onih koji su namjerno podmetnuti sa različitim motivima, od ekonomsko-kriminalnih, do patološko-piromanskih.
Uz bahatost i nebrigu dijela stanovništva koja pogoduje požarima imamo i nebrigu institucija. Iz nevladinog sektora upozoravaju da ,,iako dnevno vidimo na desetine, pa čak i stotine nekad požara, nismo baš čuli da je neko priveden ili da je platio neku značajnu kaznu zbog izazivanja opasnosti”.
U utorak je uhapšen Danilovgrađanin B.M. (34)zbog sumnje da je 25. jula izazvao požar u mjestu Bare Šumanovića, koji je bio zahvatio travnatu površinu i nisko rastinje na više lokacija površine od preko 2.000 metara kvadratnih.
Protekle sedmice u Herceg Novom je uhapšen 22-godišnji mladić. ,,Priznao je da je, kao i 2022. godine, izazvao požar u Njivicama 18. jula. Kazao je da je to jače od njega, da ne može da se odupre toj ideji, ali da nije htio nikoga da povrijedi. Očigledno ima veliki problem i opsjednut je time, kao svaki piroman. Kada zapali vatru onda je to za njega olakšanje. Trebalo bi ga liječiti. Zadržao sam ga do 72 sata”, ističe za Novski portal, Osnovni državni tužilac u Herceg Novom, Nikola Samardžić.
Mladić je ranije osuđen presudom Osnovnog suda u Herceg Novom zbog istog krivičnog djela u produženom trajanju na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, jer je utvrđeno da je izazvao požar na 12 lokacija u periodu od 24. jula do 08. avgusta 2022.godine.
Ostali piromani, kao i onaj koji je zapalio Ćemovsko polje, još uvijek su na slobodi.
U susjednoj Albaniji, u kojoj su takođe buktali požari, zbog sumnje da su podmetnuli požare uhapšeno je 18 osoba. Za namjerno izazivanje požara prijeti im kazna zatvora od pet godina, ali ako je požar izazvao znatnu štetu ili ozbiljne posljedice za život i zdravlje ljudi krivični zakon predviđa zatvorsku kaznu od 10 do 15 godina.
Kada je prošle godine sedam dana buktio požar u Paštrovićima uz prijetnju da vatra pređe Jadransku magistralu i ugrozi kuće i druge objekte, oglasio se i premijer Milojko Spajić.
,,Kanader (ili slični modeli) jesu najefikasnije sredstvo za gašenje i zato se kupuju kako bi riješili problem jednom za svagda, a ne svako ljeto analize i filozofije – i na kraju nema ni pomaka ni rješenja! Vlada će iznaći mogućnost i modalitet plaćanja iz budžeta koji će biti održiv (kao i sve što radimo). MUP radi sjajan posao! Air traktori se popravljaju – ali nijesu dovoljni za ono što se svakog ljeta dešava u Crnoj Gori”, istakao je Spajić.
Kao i mnoga druga, ni ovo obećanje nije ispunjeno. Kanadera nema, ali će zato biti kupovine državnog aviona za funkcionere. Air traktori nijesu popravljeni, pa smo i u ovu požarnu sezonu ušli sa samo dva vazduhoplova – jednim avionom i jednim helikopterom. Što je nedovoljno za zemlju koja je jedna među najšumovitijim u Evropi, sa preko 60 odsto teritorije pod šumom.
Kao i prethodnih godina, najavljuje se da će se možda, u naredne dvije godine, nabaviti višenamjenski helikopter i jedan avion za gašenje požara koji su predviđeni u okviru Strategije za smanjenje rizika od katastrofa.
Pomoć od komšija i Evropske unije kao da se ustručavamo da tražimo, tek kad se vatrogasci iscrpe do krajnjih granica.
,,Od Luštice, preko Lovćena i Ćemovskog polja, Kuča i Bratonožića do Pive i Durmitora, naši vatrogasci i pripadnici Vojske Crne Gore vode nadljudsku borbu sa vatrenom stihijom… Uprkos ranijim obećanjima Vlade neophodna podrška iz vazduha i dalje nedostaje”, kazao je predsjednik države Jakov Milatović i pozvao nadležne institucije da zatraže međunarodnu podršku, ,,kroz EU mehanizme i bilateralnu saradnju sa susjedima”.
Stručnjaci upozoravaju da je u borbi protiv požara ključna prevencija, koja podrazumijeva sistem za zaštitu šuma od požara, ranu detekciju, brzu reakciju i kasnije sanaciju opožarene površine. Nekad smo imali. U park šumi Ćemovsko polje decenijama unazad napravljeni su široki prolazi za vozila za gašenje požara. U međuvremenu su, iako je Ćemovsko na domak grada, putevi zarasli.
Da je svake godine teže govori i podatak da su pripadnici Službe zaštite i spašavanja Podgorica od 1. juna do 25. jula ugasili 675 požara, što je skoro trećinu više nego u istom periodu prošle godine, kada su intervenisali na gašenju 470 požara.
Još malo, pa će se požarna sezona završiti. A dok piromani i ,,domaćini” što pale livade opet izađu na teren zaboraviće se i prevencija, i zaštita, i kanaderi.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 5 dana
Vatra i mržnja
Zoran Radulović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Tehno-manija
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Uskrsla metamorfoza Hirošime
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Testiranje
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 3 sedmice
Multipolarizam na ivici apokalipse
Milan Popović

Novi broj


GRENELL’S (UN)OFFICIAL VISIT TO WESTERN BALKANS: Backroom Deals in Montenegro Again

CRNA GORA U PLAMENU: Skupa neispunjena obećanja

VUČIĆEVI JURIŠNICI U ZAOSTRU: Disciplinovnje srpskog sveta za još jače udare na Crnu Goru
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
ZAKLJUČANI SVETI STEFAN ČEKA PRESUDU: U petak završne riječi arbitraže u Londonu
-
DRUŠTVO4 sedmice
PRVA PRESUDA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA ZA RATNO SEKSUALNO NASILJE: Jedna presuda ne znači suočavanje
-
Izdvojeno4 sedmice
MISTERIJA POSJETE NIKA ĐELJOŠAJA SAD: Traži li zaštitu FBI
-
DRUŠTVO3 sedmice
NOVA SEZONA POŽARA I STARE BOLJKE: Gledanje u nebo
-
FOKUS5 dana
CRNA GORA U PLAMENU: Skupa neispunjena obećanja
-
DRUŠTVO3 sedmice
TALAS NASILJA SE NASTAVLJA: Alarm nema ko da čuje
-
HORIZONTI5 dana
GRENELOVA (NE)SLUŽBENA POSJETA REGIONU: Ponovno pazarenje u Crnoj Gori
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Multipolarizam na ivici apokalipse