Povežite se sa nama

OKO NAS

365 DANA VLASTI  DPS, GG I SD U KOLAŠINU: Obećanja svima, korist kako kome

Objavljeno prije

na

Iz vlasti kažu da su benefiti vidljivi za građane,  a iz opozicije da su ih osjetili samo partijski kadrovi

 

Na kraju prve godine od kako su, nakon četvorogodišnje pauze, osvojile vlast Demokratska partija socijalista (DPS), tradicionalni im koalicioni parntner Grupa građana (GG) i Socijaldemokrate (SD)  jedino su oni zadovljni učinjenim. Koristi  za građane Kolašina, kažu za Monitor iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bulatovića je mnogo.

Iz perspektive opozcije, kaže šef odborničkog kluba Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković ,kolašinsku vlast ne zaslužuju ni oni koji su za nju glasali.  Prema ocjeni Vladimira Martinovića iz Demokrata,  ova  vlast nije uradila baš ništa od onoga što su obećavali uoči lokalnih izbora prošle godine. Građani su, tvrdi on, mogli da se uvjere jedino u  neodgovornost, neznavenost i raspiništvo.

Iz Bulatovićevog kabineta podsjećaju da su napravili  tek “prve korake realizacije četvorogodišnjeg povjerenja dobijenog od građana”.   U svoje uspjehe,  kao i mnogo puta prije, ubrajaju i neke državne projekte, čija je realizacija počela prije nego su došli na vlast.

“Otvoren je Ski centar Kolašin 1600 koji je uz nastavak valorizacije planine Bjelasice omogućio  nova radna mjesta. U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede nastavljeni su radovi na rekonstrukciji i modernizaciji puta ka Liješnju i Veljem Dubokom. U saradnji sa Vojskom Crne Gore rekonstruisan je put od Lipovske Bistrice  do katuna na planini Sinjiavini…. Lisnati sir kao tradcionalni proizvod kolašinske poljoprivrede je zvanično proglašen za brend…”. To su, tvrde u Bulatovićevom kabinetu, projekti, kojima je vlast,  tokom protekle godine, učinila kvalitetnijim život sugrađana.

Kažu da im nije bilo lako, jer su zatekli “uspavanu lokalnu upravu” Koliko god “buđenje” opštinske adminsitracije blo upitno, nema dileme da je ona sada daleko glomaznija nego prije godinu. Nova vlast je već u prvim mjesecima, udvostručila broj sekretarijta, ali i potpredsjednika, savjetnika… Iskoristila zakonski maksimum za boj funkcionera.

“Sprovodeći politiku ‘jedan zaposleni četiri glasa’ lap-topove koje je opština poklanjala svim maturantima ‘pojeli’su  duplirani funkcioneri, seoske puteve novozaposleni partijski aktivisti, a čitav kapitalni budžet je manji od troška za partijske uhljebe. “- objašnjava Zeković.

Gomilanje opštinske administracije, nezakonita zapošljavnja i imenovanja, ugovori o djelu, trošenje dnevnica, i Martinović zamjera koaliciji na vlasti.

U koaliciji DPS-GG- SD, ocjenjuju da je povećanje broja zaposlenih u Opštini za dobro građana, to jest, “za efikasniju lokalnu administraciju”. Tvrde i da je riječ o, uglavnom, ekspertskom kadru. Činjenica je da su skoro trećina zaposlenih u Opštini samo sa završenom srednjom školom.

“ Kao rezultat povoljnog poslovnog ambijenta koji smo pokrenuli, Kolašin je dobio  prvi projekat ‘ekonomskog državljanstva’ u Crnoj Gori. Značajno su povećana budžetska izdvajanja za poljoprivredu, sport i kulturu. U saradnji sa Upravom za javne radove priprema se tender za modernizaciju gradskih ulica..  “- to je dio spiska, koji je stigao kao odgovor na pitanja Monitora, o učincima vladajuće kolašinske koalicije.

Navedeno je i da je asfaltiran put Breza – Klačine kao i saobraćajnica u naselju Gornji Pažanj,  rekonstrisanji asfaltirani putevi  u Donjem i Gornjem Lipovu.   Pohvalili su se donošenjem planskih dokumenta, pobratimstvom sa bugarskim  gradom Loveč i Čavle iz Hrvatske , kao i namjerom da grade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda…

“Volio bih lično čuti gospodina Bulatovića, šta je vlast na čijem je čelu uradila za prethodnih godinu dana, a što je bila nadležnost lokalne samouprave. Koje su to projekte realizovali, a da se ne radi o državnim projektima”- komentariše Martinović način na koji se vlast odnosi prema obećanjima datim pred izbore.

Da vlast nije ispunila ni jedno obećanje, smatraju i u Opštinskom odboru SNP. “Građanin je zanemaren, lokalna  infrastruktura zapostavljena, saobraćajnice su   u rangu srednjovjekovnih puteva…” kažu u toj stranci. Primjećuju:       “Predsjednik opštine ostaje nijem i bespomoćan na devastaciju Tare i pokušaja devastacije Sinjajevine. Očigledno je da čeka uputstva iz centrale zanemarujući mišljenje sugrađanai ono što je dobro za grad Kolašin. “- tvrde u OO SNP.

Vladajućoj koaliciji, objašnjava Bojan Zeković, fali  vizije razvoja grada.

“Kao što je ista garnitura neznanjem i zloupotrebama nakon stotina miliona eura koje su ušle u Kolašin tokom ‘investicionog buma’ učinila da nijesmo dobili nijedno novo radno mjesto, već ostali dužni i bez imovine koju smo imali, tako i danas upropaštavaju šansu koju investicije sa državnog nivoa objektivno nose.”- kaže šef odborničkog kluba SDP.

On primjećuje , da jedino pozitivno što može biti pripisano aktuelnoj kolašinskoj vlasti je solidna higijena u gradu, za šta je zaslužno Komunalno preduzeće. To preduzeće zavrijedilo je pohvale i tokom zimskog održavanja grada.

Da Bulatović prikriva porazne učinke tokom prve godine vlasti, “otvarajući” svakodnevno auto put i ski centar, tvrde i Demokrate. Kolašinsku svakodnevicu kaže Martinović karakterišu “krateri na ulicama , političkih taktiziranja, ucjena i borbe za prevlast, svakodnevno iseljavanje mladih i nastavak prakse, koja je prekinuta 2014. godine.

Prvu godinu zajedničke vladavine DPS, GG i SD, obilježili su  i ne baš idilični odnosi unutar koalicije. Iako se njihovi sukobi odvijaju daleko od očiju javnosti, više puta se pokazalo,  da Bulatović nema odriješene ruke u vođenju izvršne vlasti. Navodno, nijesu mu naklonjeni čelnici GG, a ni dio DPS. Prema mišljenju upućenih, činjenica da ga je na čelu OO te stranke zamijenila Marta Šćepanović, dokaz je za to.

“Odnosi unutar koalicije  su veoma loši i zavise od toga čiji će se lični i partijski interes zadovoljiti, pa smo ne tako rijetko prisustvovali iznenadnim promjenama odluka, donošenju nezakonitih rešenja, pa i naprasnom otkazivanju sjednica lokalnog parlamenta. Građani opravdano komentarišu da se ne zna ko u opštini drži konce u rukama.” – kaže Martinović.

On ne bi bio izmenađen da “Bulatović završi kao njegov doskorašnji kolega Mirko Đačić iz Pljevalja.”

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo