Povežite se sa nama

OKO NAS

MEDITERANSKI URAGANI I NA NAŠEM PRIMORJU: Priroda uzvraća udarac   

Objavljeno prije

na

Tokom jula Crna Gora se dva puta morala suočiti sa velikim nevremenom. Žrtava, na sreću, nije bilo, a šteta nije ni izračunata. Narednih godina uragani će biti još silovitiji

 

“I ranije je bilo nevremena, ali ovako nešto  ne pamtim. A imam punih 76 godina. Padala bi kiša, no ne sa olujnim vjetrom. Uvjeren sam da nam se priroda sveti, odnosno da ona uzvraća udarac svima onima koji joj čine zlo”, kaže poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.

On ističe da je već sada izvjesno da će narednih godina ovakvih pojava biti više i da će biti još razornije. “Moraćemo se naučiti da živimo sa prirodnim hazardima”, kaže  Hodžić.

Samo u julu Crnu Goru, odnosno Crnogorsko primorje čak dva puta su pogodili tzv. mediteranski uragani. Vjetar je bio ogromne moći, lomio je masline, borove i ostalo drveće, bile su poplavljene ulice, zgrade i bašte restorana u svim primorskim gradovima. Kupači su zbog velikih talasa panično ćerani sa kupališta, vjetar je lomio suncobrane na plažama kao šibice, otkazane su manifestacije koje su se planirale održati na otvorenom.

I građani i turisti bili su u čudu. U Herceg-Novom je, na primjer, krajem jula zbog nevremena došlo do miješanja kišnih i fekalnih voda. “Palo je 60 litara kiše po metru kvadratnom u veoma kratkom roku. Pljusak je napravio i hidraulični udar na sistem, jer se formirao veliki poplavni talas, nekoliko puta jači nego u normalnim prilikama”, rekla je direktorka preduzeća “Vodovod i kanalizacija“ u najvećem bokeškom gradu Olivera Doklestić.

Procjena štete koja je pričinjena od nevremena tokom prošlog mjeseca saopštena je samo iz Opštine Ulcinj. I to za udar koji se desio u noći između 9. i 10. jula. Sekretar Sekretarijata za ekonomiju i ekonomski razvoj u lokalnoj samoupravi dr Agron Ibrahimi kaže da je ukupna šteta na teritoriji ulcinjske opštine iznosila preko 1,2 miliona eura.

On ističe da su najveću štetu pretrpjeli zakupci kupališta na Velikoj plaži, pa je iz tog razloga predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić uputio prijedlog Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, sa sjedišem u Budvi, da im se naredne godine cijena zakupa smanji za petinu, odnosno za 20 odsto.

Prava je sreća što u ovim nepogodama nije bilo žrtava. Jedna osoba koja jestradala na plaži na Adi Bojani, ipak, je umrla od posljedica infrakta u vodi. Za nepunih sat vremena službenici Uprave pomorske bezbjednosti i pogranične policije u Baru iz morskih talasa su spasili sedam osoba.

“Gotovo svaku sezonu, pa čak i svaki mjesec imamo neki novi ekstrem, novi rekord. Vrlo vjerovatno je da se sve ove ekstremne vremenske pojave događaju baš zbog globalnog zagrijavanja, klimatskih promjena i varijacija“, smatra Hodžić.

Posljedice sve toga su povećanje rizika u različitim ekonomskim i društvenim situacijama i sistemima, poput rizika od požara, poplava, širenja novih ili virusnih bolesti. Naravno, na duži rok i infrastruktura je veoma osjetljiva na te mediteranske uragane (medicane).

U novembru 2017. godine takav uragan u Grčkoj je napravio nešto nalik na smak svijeta: poplavama, orkanskim vjetrom i klizištima tla pobio je 20 ljudi i oštetio ili porušio oko hiljadu domova. Uragan “Qendesa” je tri godine ranije poharao Maltu sa stalnim vjetrom od 112 kilometara na sat, na udare i 153 km/sat, što odgovara kategoriji 2 uragana.

Računarski modeli pokazuju da će u budućnosti usljed klimatskih promjena “medicanea” biti mnogo silovitiji. Brzine vjetrova često će prelaziti 150 km/sat, pa će utisak razornosti značiti i da će stanovnici cijelog južnog dijela Evrope to sve skupa vidjeti kao sve češću pojavu razornih uragana.

Podaci zvaničnih institucija pokazuju takođe da je jasan trend porasta temperature vazduha i morske vode, te da raste nivo mora. „Jadran raste, ugrubo oko 3 milimetra u godini, procjene su do kraja 21. stoljeća, znači nije upitno hoće li nivo našeg mora rasti, pitanje je samo hoće li to biti 30 centimetara ili jedan metar“, upozoravaju iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita.

Kako se navodi, u periodu od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stepeni, a taj trend ubrzanog zagrijavanja ne prestaje. Naglašava se i da plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske promjene od okeana, jer je tromost okeana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.

Stoga je sve veća mogućnost da uragani na Sredozemnom moru ubuduće prerastu u prave tropske oluje. Kao što sada svjedočimo talasima od devet metara, što se ranije nije moglo ni zamisliti.

Naučnici su izračunali da bi nas u narednih 100 godina mogao zapljusnuti i talas od čak 14 metara. Sama pomisao na tako nešto i posljedice koje bi takav val izazvao na Velikoj plaži i Adi Bojani, izazivaju nelagodu i jezu kod svakog čovjeka koji poznaje geografiju ovog prostora.

“Izvjesno jeste da će prirodni hazardi imati izuzetno veliki uticaj na živi svijet, ljude na Primorju i na njihove aktivnosti. I povrh toga naše Vlada ohrabruje istražne radove naftnih kompanija i najavljuje bušenje Jadranskog mora!?”, zaključuje Hodžić.  To je samo jedan od primjera, kako halapljivošču, odmažemo sebi.

                                                                                                                 Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo