Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NALIČJE ASOCIJACIJE NAJBOLJIH NASTAVNIKA EX YU: Ministar Šehović finansira fejsbuk grupu? 

Objavljeno prije

na

Domaća registrovana udruženja nastavnika ministar Damir Šehović ignoriše, a neregistrovana udruženja stranih državljana podržava

 

Prije pola godine preko fejsbuka nastavnicima je upućen poziv da uđu u tzv. Sigurnu kuću entuzijasta, odnosno Asocijaciju najboljih nastavnika ex YU. Mnogima je to privuklo pažnju – Sigurna kuća entuzijasta! Među njima i Krstu  Vukoviću, nastavniku  iz Budve.

“ Taj on-line upitnik imao je  27 kriterijuma. Ukoliko ispunite deset, garantovano vam je učlanjenje. Sa 15 uslova, sticali ste pravo da vas pomenuto udruženje nagradi priznanjem – Najbolji nastavnik bivše Jugoslavije, a sa 20 da vas proglase Zvijezdom bivše Jugoslavije.

Čitajući te bombastične odrednice ipak mi se bunio mozak. Kao prvo, formulacija Najbolji nastavnik bivše Jugoslavije logički je i pravno neodrživa. Zamislite da neko odluči da uruči nagradu u ime bivše Austrougarske!? Nonsens”,  obašnjava za Monitor Krsto Vuković, nastavnik iz Budve i bivši član Asocijacije najboljih nastavnika ex Jugoslavije

Ipak, učlanio se  u tu asocijaciju. U direktnoj komunikaciji sa osnivačicom virtuelnog udruženja Željanom Radojičić Lukić,  a naročito sa deset članova  iz Crne Gore, od kojih su Mirsada Šabotić i Sava Kovačević suosnivači ANN.

“Prihvatio sam poziv. Priznajem, kao i ostale nastavnike, ponijela me je i značajna doza euforije. Lijepa priča o afirmaciji nastavnika, o zajedništvu, o umrežavanju, druženju…Iskreno,  omamljujuće je djelovala i glorifikacija nagrađivanja. Nadvisila mi je rezone i uspavala mukom sačuvanu kritičku svijest. Istovremeno, zahuktavala se i priča o konferenciji ANN u Skoplju i svi smo se tome posvetili”, kaže Vuković.

Prije susreta u Skoplju 1. marta, nekoliko njih se interesovalo za pravni status udruženja. Bilo je i oštrih tonova. No, tokom konferencije sve je , tvrdi Vuković, ispeglano elegantnim potezima  Željane Lukić. Na njen predlog, formirani su razni timovi, a među njima i najvažniji – sa ključnim zadatkom da se ANN registruje do sljedeće konferencije u Budvi.

“U timu za registraciju je bilo 11 ljudi, No, ispostavilo se, uzalud. Sve je bila farsa. Na pitanja niko nije odgovarao, a datum održavanja sljedeće konferencije, za koju sam lično preuzeo ulogu domaćina, bio je sve bliži. Pošto je međusobno nepovjerenje raslo, preuzeti zadaci u vezi organizacije konferencije u Budvi postajali su sve teži”, kaže Vuković.

Na otvaranju konferencije 30. maja, pitao je da li je udruženje registrovano? Željana Lukić mu je, kaže, odgovorila Asocijacija nije registrovana i neće biti registrovana. “Bio je to javni dokaz da je sva priča bez pravnog subjektiviteta zapravo fejsbuk igrarija u formi ličnog projekta učiteljice Lukić”, tvrdi Vuković.

Na naše pitanje ako Asocijacija nije registrovana zašto je finansira Ministarstvo prosvjete Crne Gore i to praktično kao fejsbuk grupu i projekat strane državljanke, Vuković je ovako odgovorio: “ANN se brani time da je u pitanju neformalno udruženje i da imaju određena prava. Imaju pravo da se druže, realizuju zajedničke programe, ali nemaju da nastupaju kao pravno lice jer to nijesu. I za neformalna udruženja postoje obavezujuće norme. Ministarstvo se mora pridržavati zakona. Ali koga briga. Važno je da lijepo zvuči i da ima uslova za propagandu. Ključne riječi su: Najbolji nastavnici, region, svijet obrazovanja, zvijezde… Zato, uslijediće  bombardovanje društvenih mreža sa sijaset fotografija ministra i srećnih učitelja. U takvoj atmosferi, zakon je nebitan.”

Vuković takođe tvrdi da je  Ministarstvo prosvjete odbilo da pomogne odlazak naših učenika i profesora na Svjetsko prvenstvo iz školskog predmeta Debata, koje je održano u Njemačkoj.

On se javno odrekao priznanja  Najbolji nastavnik bivše Jugoslavije. Evo zašto. “Kakva je to diploma bez pečata, sa skeniranim potpisima dvije učiteljice? Kome i za što možete priložiti to priznanje? Vidim, drugi ‘dobitnici’ ćute. Inače, u ANN  nijeste smjeli postavljati bolna pitanja, jer ćete biti isključeni. To je suština. Poenta je da ministar Šehović finansira bez konkursa projekat strane državljanke i bez ikakve pravne osnove. Nečuveno je da podržava fejsbuk grupu nastavnika, a mi iz Crne Gore ne možemo dobiti čak ni odgovor da neće podržati regularne zahtjeve i registrovana udruženja.

Može li se reći, pitali smo Vukovića,  da je to zloupotreba nastavnika i da se radi o projektu jedne osobe koja za to dobija novac bez mogućnosti kontrole?

“Šta ona radi u Srbiji to me ne zanima. Interesuje me odnos naše države prema nastavnicima. Uprkos lijepim iskustvima učesnika susreta ANN, moramo priznati da kompletna priča može imati svoj život sve dok nastavnici dobrovoljno na to pristaju, ali pod uslovom da niko ne smije davati novac bez pravnog legitimiteta. Ako udruženje nije registrovano, onda nema pravila. Odluke se donose kako padne na pamet pojedincima bez mogućnosti zaštite članova, lična odgovornost ne postoji, kriterijumi mogu da se mijenjaju ad hoc. To je poligon za manipulaciju. Klasična zloupotreba nastavnika od strane osnivača uz asistenciju suosnivača i svih koji znaju, a ništa ne preduzimaju,   Da  se razumijemo, nije problem da se udružuje ko želi i da se ljudi zabavljaju. To je legitimno i u našoj branši posebno poželjno s obzirom na količinu stresa kojem smo izloženi”, kaže Vuković.

Da li ministar prosvjete Damir Šehović za sve ovo zna?

Ako je znao prije  pisma kojeg sam mu poslao, onda svjesno krši zakon i  zloupotrebljava službeni položaj. Ako nije znao, a novac dao onda je pitanje kako je mislio da pravda utrošeni novac poreskih obveznika Crne Gore, kaže Vuković.

 

Ministarstvo neće da polemiše 

 

Povodom navednih tvrdnji Krsta Vukovića, od Ministarstva prosvjete zatražili smo odgovor na sljedeća pitanja:

  • Da li je tačno da crnogorska registrovana udruženja nastavnika ministar Damir Šehović ignoriše, a neregistrovane fejs grupe stranih državljana podržava?
  • Sa kakvim je ciljem osnovana Asocijacija najboljih nastavnika ex YU?
  • Da li je tačno da je prije nekoliko mjeseci bio otvoreni fb poziv nastavnicima da uđu u tzv. Sigurnu kuću entuzijasta, odnosno ANN,a sa 15 ispunjenih uslova sticalo se pravo da vas pomenuto udruženje nagradi priznanjem – Najbolji nastavnik bivše Jugoslavije?
  • Da li je osnivačica virtuelnog udruženja Željana Radojičić Lukić, a da Asocijaciju, iako nije registrovana, finansira Ministarstvo prosvjete Crne Gore i to praktično kao fejsbuk grupu i projekat strane državljanke?
  • Je Ii tačno da je Ministarstvo prosvjete odbilo da pomogne odlazak naših učenika i profesora na Svjetsko prvenstvo iz školskog predmeta Debata?
  • Da li ministar prosvjete Šehović za sve ovo zna?

Od PR službe Ministarstva prosvjete dobili smo sljedeći odgovor, koji je potpisala Milica Leković: “Ministarstvo prosvjete se ne može uključivati u prepiske i polemike koje su proizvod ličnih animoziteta i sukoba, te u neozbiljne navode koji nikakvog utemeljenja u činjenicama nemaju.

Nadamo se vašem razumijevanju”.

                                        Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

PORODILJSKO ODSUSTVO: Ćuti, radi i ne rađaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Greška je sistemska i odavno je uočena. Naime, Zakon o radu zabranjuje raskid ugovora o radu sa zaposlenom koja ostane u drugom stanju ili planira trudnoću, ali ne štiti one koje su ugovor zaključile na određeno vrijeme, što poslodavci u velikom broju slučajeva koriste da ga ne produže

 

,,Svaka tri mjeseca produžavali su mi ugovor na određeno vrijeme. Nakon godinu i po takvog rada, kada sam poslodavca obavijestila da sam trudna odmah mi je rečeno da nema više posla za mene u toj firmi”, priča za Monitor Podgoričanka kojoj dijete sada ima dvije godine i koja mjesecima ne može da nađe posao jer jedno od glavnih pitanja na tzv. intervjuima za zaposlenje je da li planira da ima još djece.

,,Šta da odgovorim na takvo pitanje? Uvijek me bude stid i njih i sebe. Prinude te da biraš između majčinstva i zaposlenja. Ne bi se odrekla materinstva, pa da mi nude platu od 3.000, a ne bijednih 300 eura. I da te mršnu kad im se prohtije”, priča.

Poslodavac je otpustio 53 odsto ispitanica zbog trudnoće, pokazalo je istraživanje Centra za ženska prava koje je obuhvatilo 143 ispitanice koje su bile trudne barem jednom od 2008. Ovo istraživanje, koje je prezentovano prije nekoliko mjeseci, pokazalo je i da svaka treća žena koja je u prethodnih deset godina bila trudna nije bila plaćena tokom porodiljskog odustva, odnosno nije primala državne beneficije.

Greška je sistemska i odavno je uočena. Naime, Zakon o radu zabranjuje raskid ugovora o radu sa zaposlenom koja ostane u drugom stanju ili planira trudnoću, ali ne štiti one koje su ugovor zaključile na određeno vrijeme, što poslodavci u velikom broju slučajeva koriste da ga ne produže.

,,Jedna od najčešćih pritužbi naših koleginica, koja je u potpunosti opravdana, odnosi na činjenicu da Zakonom o radu nije propisana apsolutna zabrana davanja otkaza zaposlenoj ženi dok je trudna, ukoliko je zaposlena na određeno vrijeme’’, kaže za Monitor  Ivana Mihajlović, savjetnica za pravna pitanja u Uniji slobodnih sindikata CG.

Objašnjava da ,,samo žena kojoj u toku trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme otpočne porodiljsko bolovanje, ima privremenu zaštitu od otkaza do povratka sa porodiljskog bolovanja, dok zaposlena žena koja otpočne trudiničko bolovanje u toku trajanja ugovora o radu ne uživa ovakav tretman. Ovaj i ovakav izuzetak govori kako o odnosu zakonodavca prema materinstvu i natalitetu, tako i o činjenici da ugovor o radu na određeno vrijeme predstavlja klasičan primjer prekarnog ugovora koji u potpunosti zaposlene stavlja u podređen i nesiuran položaj’’.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 11. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAPAD NA DUBROVNIK 28 GODINA POSLIJE: Omerta vlasti i većine opozicije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skoro tri decenije kasnije, na djelu je kolektivna amnezija vlasti, većine opozicije i medija o napadu na Dubrovnik. U udžbenicima se ovaj zločin skoro i ne pominje. Lažna istina DPS-a da su samo čuvali mir postala je zvanična

 

Da je Crna Gora postigla koncenzus u žmurenju na jednu od najsramnijih stranica  u novijoj istoriji – napad na Dubrovnik, pokazuje ovaj 1. oktobar. Ni prisjećanja, ma ni slova u crnogorskim medijima o godišnjici napada, niti saopštenja koje političke parije, nevladine organizacije…

Izuzetak je izjava Radana Nikolića, predsjednika Udruženja boraca ratova od 1990, koji za Večernje Novosti govori o terorističkom napadu hrvatske paravojske 1. oktobra 1991. O tome da su u zoru tog dana pale prve granate na grad pod Srđem, ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa sa položaja oko Trebinja, ni riječi. Nema ni opomene da je u osvajački pohod na Konavle i Dubrovnik učestvovalo sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Tokom agresije na Dubrovnik poginulo je 116 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. Ta ratna avantura života koštala je života 166 građana Crne Gore.

Ćutanje je prekrilo i zločin i žrtve. Dobar dio opozicije baštini scenario iz Večernjih Novosti, dok vlast i njihovi tribuni manipulišu i ovom nesrećom. Javni servis RTCG koji je bio u obavezi da podsjeti na godišnjicu napada na Dubrovnik, to nije učinio, ali je  dva dana ranije objavio informaciju da je prije 28 godina adrmiral JNA Vladimir Barović izvršio samoubistvo na ostrvu Vis jer nije želio da puca na hrvatske gradove. Zgodno sjećanje.  U kratkoj informaciji je bilo bitno da se istakne da je Barović bio Crnogorac. Konteksta nema, niti upozorenja na neslavnu ulogu tadašnje Crne Gore u ratovima ‘90-ih. A i kako bi bilo kada je savremeni epilog priče o časnom admiralu Baroviću taj što je admirala prije tri godine posthumno odlikovao tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Političar koji je o svojim kolegama akterima dubrovačke sramne epopeje ovako govorio: „Marović i Đukanović nijesu nosili vojnu uniformu, nijesu se ogriješili o pravila i običaje ratovanja, nijesu u bilo kojem smislu uticali na ono što je bila zbilja Dubrovačkog ratišta i stranice crnogorske istorije koju svi zajedno želimo da zatvorimo”.

Posthumni orden za admirala Barovića primio je komandant Mornarice CG, jer je njegova supruga Radmila to odbila uz obrazloženje ,,da je sve davno rečeno”. Po admiralu Baroviću se ne zove ni jedna ulica u Crnoj Gori, nema biste niti obilježja, a o njegovom činu ne uči se ni u školama.

U stvari u školama je, programom predviđeno, da se o napadu na Dubrovnik ćuti. Maturanti gimnazija iz važećeg udžbenika istorije ne mogu saznati skoro ništa o napadu na Dubrovnik. Šturo se navodi da je Dubrovnik napala JNA, i ističe se ,,da vlast u Podgorici za vrijeme oružanih sukoba u bivšoj SFRJ nije imala uticaj na politiku Slobodana Miloševića”. Kao da slušate DPS rječnik o nevoljnim saučesnicima.

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 4. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ĐUKANOVIĆ BIRA IZMEĐU OSAM KANDIDATA ZA OMBUDSMANA: Ko je rekao zaštitnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poslije konsultacija sa podnosiocima kandidatura Predsjednik će Skupštini predložiti jednog od kandidata. Očekuje sa da će taj neko, odnosno neka, imati dovoljnu podršku vladajuće koalicije. Makar se u ovom trenutke činilo kako oni još uvijek nemaju zajedničkog kandidata

 

Deset obrazloženih predloga za izbor novog kandidata za zaštitnika ljudskih prava i sloboda (ombudsmana) stiglo je do prošlog petka u kabinet Predsjednika Crne Gore. Pošto dvije kandidature nijesu razmatrana zbog, kako je saopšteno, nepotpune dokumentacije, na zvaničnoj listi mogućih zaštitnika/ca preostalo je osam imena.

Četiri žene i četiri muškarca čiji je profesionalni angažman, uglavnom, dobro poznat stručnoj pa i laičkoj javnosti u Crnoj Gori.

Neke od njih predstavili smo prije dvadesetak dana, kada su objelodanjene prve kandidature za nasljednika Šućka Bakovića. Zato o njima samo u najkraćem. Na drugoj strani, saradnici Predsjednika Mila Đukanovića nijesu našli za shodno da sadržaj prispjelih kandidatura učine javnim. Otud bojazan da kod nekih od predloženih kandidata nećemo prepoznati vrline koje znaju oni što su ih predložili.

Profesor Nebojša Vučnić bio je deset godina sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. „Pored nesporne stručnosti, njegova spremnost da javno iznese mišljenje i kritiku rada državnih organa je karakteristika koja ga posebno preporučuje za funkciju Zaštitnika”, navodi se u  inicijativi koju je podržalo više od 20 NVO.

Radenka Lacmanovića smo upoznali kao člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Na toj funkciji daje snažan doprinos razvoju ljudskih prava i sloboda. Inicijatori njegove kandidature, uz navedeno, ističu kako je Lacmanović „pozitivan primjer, a brojnima iz populacije kojoj i sam pripada motivacija da se ne osvrćući  na prepreke koje mu pored života i ljudi postavljaju, hrabro, odvažno i sigurno korača prema cilju koji sam bira, a koji je na korist mnogima“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 4. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo