Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OTPADNE VODE ISPRED BEČIĆKIH HOTELA: Kanalizacija opet prijeti sezoni

Objavljeno prije

na

Postrojenje za preradu opadnih voda projektovano je za određeni broj stanovnika Budve i Bečića. Šta će se dogoditi ako se realizuju svi kapaciteti planirani detaljnim urbanističkim planovima.  Zastrašujuće brojke iz planova DUP-Budva centar i DUP-Bečići govore da je u ponudi za gradnju novih 3,3 miliona kvadrata

 

Početkom poslednje julske sedmice, najveći hotelski kompleks na Crnogorskom primorju zadesila je ekološka katastrofa kakva se ne pamti. Došlo je do izlivanja fekalnih voda ispred hotela Montenegro, Belvi, Iberostar i hotela Tara, kada se kanalizacija iz šahti izlila po štetalištu duž bečićke plaže, po obližnjim plažnim barovima ipoput rijeke se slivala direktno u more. Gosti luksuznih bečićkih hotela bili su u šoku, primorani da ne izlaze iz hotela dok se nesnosan smrad  širio poznatim ljetovalištem, u kome je u tom trenutku odmaraloviše hiljada inostranih turista. Do izlivanja kanalizacije došlo je ponovo, narednog jutra. Ogorčenje hotelijera je ogromno jer su suočeni sa žalbama gostiju i regovanjima vodećih turoperatora u čijem su aranžmanu doputovali u Crnu Goru. Putničke agencije TUI, Nekerman i Tomas Kuk prijete tužbama za nadoknadu štete, dok se tužbe budvanskih hotelijera podnose u rekordnom roku, protiv odgovorne budvanske firme WTE Otpadne vode, doo, koja rukovodi postrojenjem za preradu otpadnih voda u naselju Vještice u Bečićima.

Vlasnici hotela Iberostar Belvi podnijeli su u srijedu tužbu protiv preduzeća WTE, sa odštetnim zahtjevom od  milion eura. Najavljena je  zajednička tužba hotelskih kompanija,  Montenegro Stars, Tara , Harmonija i hotelske grupe Belvi. Problem je nastao zbog blokade pumpne stanice u Bečićima kojom se otpadna voda ubacuje u sistem i vodi ka postrojenju za prečišćavanje.

Bilo je pitanje vremena kada će tako nešto da se dogodi na budvanskoj rivijeri na kojoj funkcioniše komunalna infrasturktura iz prošlog vijeka a broj komercijalnih kvadrata u novom, 21. vijeku, uvećan je do pucanja. Gavni krivac za skandal u špicu turističke sezone, zbog kojeg mnogi gosti otkazuju e rezervacije, je njemačka firma WTE Wassertechnik  koja je izgradila postrojenje za preradu otpadnih voda za odvođenje čiste, prerađene kanalizacione tečnosti u more. I čiji ljudi vode brigu o sistemu otpadnih voda preko budvanske firme WTE Otpadne vode.

Riječ je o najvećoj investiciji Opštine Budva  koja je ujedno i najveća korupcionašku afera, značajnija od svih do sada procesuiranih u vezi budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG), koja je u vrijeme vladavine DPS-a, oštetila budžet najpoznatije turističke opštine za više od 100 miliona eura. Novoizgrađeni sistem sa postrojenjem u zaleđu Bečića koštaće Opštinu Budva oko 100 miliona eura, a već par godina nakon puštanja u rad pokazuje velike nedostatke.

Nečisto more na budvanskim plažama svakodnevna je pojava. Turisti se žale da se svakoga dana u moru može vidjeti pjena na površini sa muljem od kanalizacije. Na svim budvanskim plažama od Jaza do Svetog Stefana, kao po komandi, u određeno doba dana, pojavi se mutna pjena, koju morski talasi raznose po obali. Odakle masne fleke po budvanskim plažama stižu i da li  ta pojava ima veze sa postrojenjem, niko ne zna.

Prema podacima iz izvještaja Revizorske institucije obaveze Opštine po osnovu otplate kredita koji je uzela kompanija WTE za finansiranje izgradnje postrojenja za prečišćavanje iznosile su 97,6 miliona eura u julu 2014. Na ime glavnice duga 65,5 miliona i na ime kamate 32 miliona eura.  Opština će kredit otplaćivati  do 2034 godine. Za iznos od 29 miliona garancije njemačkoj firmi potpisala je Vlada dok je lokalna uprava Opštine u vrijeme mandata predsjednika Lazara Rađenovića, dala garancije na 66 miliona eura bez saglasnosti Vlade.

Nova lokalna uprava na čelu sa Demokratama pokušala je dug umanjiti angažovanjem konsultantske kuće Dr. Duhovnik, za procjenu izvedenih radova. Superrevizija je pokazala da su Njemci u izgradnju postrojenja u Vješticama uložili 39 miliona eura. Međutim, ugovor između Opštine i kompanije WTE bio je predmet analize Specijalnog tužilaštva, kada je ustanovljeno da je projekat poslužio budvanskom rukovodstvu za naduvavanje cijena i izvlačenje novca iz ove visoko rangirane investicije. Za korupciju je odgovarao bivši direktor WTE za Crnu Goru, Ginter Faust koji je prihvatio status svjedoka saradnika i priznao da je učestvovao u prevari u iznosu od 3 milona eura. Faust je uskoro napustio Crnu Goru,  a iznos duga Opštine prema WTE umanjen je za taj iznos.

Predsjednici Opštine iz redova DPS-a, Lazar Rađenović i Rajko Kuljača prihvatili su sve uslove finansiranja postrojenja, a nakon toga “zaboravili” da srevisiraju preuzete obaveze. Novu vlast dočekao je ogroman dug i prijetnje Njemaca da će aktivirati date garancije. Bivši predsjednik Dragan Krapović izmirio je 6,5 miliona eura duga, dok je njegov naslednik, Marko Carević uplatio dodatnih 3,5 miliona na ime dugovanja i 800 hiljada za održavanje postrojenja. I pored uloženih silnih miliona, mnogi u lokalnoj upravi ocjenjuju da postrojenje nije tehnološki doraslo zadatku koji je trebalo da obavlja. To se nedavno i pokazalo. Poseban problem predstavlja odlaganje otpada od prerade kanalizacije, koji se privremeno deponuje na istoj lokaciji, zbog čega stanovnici tog naselja u Bečićima trpe nesnosan smrad i trajno zagađenje svoje životne sredine. Projektom nije bilo riješeno pitanje odlaganja otpada, koji se sada odvozi za Albaniju.

Postrojenje u Bečićima služi za samo prečišćavanja otpadnih voda Budve i Bečića. Na njega je priključen gradski kanalizacioni sistem od brda Topliš u Budvi pa do kraja Rafailovića. Turističko naselje Pržno koje je lani ispred elitnog hotela Maestral zadesila ista katastrofa, nije u sistemu. Nije ni Sveti Stefan, ni Petrovac sa Buljaricom. O plaži Jaz da se i ne govori, tamo se hiljade ljudi odmara i kupa u potpuno nehigijenskim i krajnje neprikladnim uslovima koji ne služe na čast ni Opštini a ni Crnoj Gori kao turističkoj zemlji.  Od zagađenog mora najčešće stradaju djeca koja po pravilu na ljetovanju u Budvi dobijaju razna trovanja. O čemu bi, kad bi smjele, mogle posvjedočiti zdravstvene službe u Domu zdravlja u Budvi. Ili JP Morsko dobro koje, patritotski,  objavljuje lažne izvještaje o vanredno čistoj, plavoj morskoj vodi na plažama našeg dijela Jadrana.

Raniji kanalizacioni sistem u Budvi imao je cjevovod  u moru na potezu od vrha Rta Zavala do vrha ostrva Sv.Nikola, sa krajnjim ispustom na udaljenosti od 800 metara od ostrva prema pučini. Novi je preuzeo isti cjevovod, sa tom razlikom što treba da ispušta čistu vodu, u šta mnogi građani Budve sumnjaju zbog zagađenja mora na plažama koje je ove turističke sezone izraženije nego ranije. Oni koji su ljetovali u Turskoj ili Grčkoj, tvrde kako je situacija sa zagađenim morem  tamo nezamisliva. Dok u Ministarstvu turizma pričaju bajke o elitnom turizmu, ne rješava se pitanje kanalizacione mreže koje je prije svega civilizacijsko  pitanje. Ekološke katastrofe sa izlivanjem kanalizacije u more gotovo su svakodnevnica tokom turističke sezone. Pogubnije negativne propagande neke turističke destinacije od ove nema.

Loše priče periodično stižu sa svih strana, zagađeno more u Ulcinju, u Petrovcu na glavnoj plaži. Slično je u Tivtu, u kotorskom zalivu, u Herceg Novom. Problemi sa zagađenjem mora redovna su pojava i u elitnim ljetovalištima Sveti Stefan i Miločer. O tome se godinama ćuti. Objavljivanje izvještaja o smrdljivom moru u kome plivaju svakakve stvari, o protestima mještana, smatra se izdajom državnih interesa i potkopavanjem turističke sezone.

Postrojenje za preradu opadnih voda projektovano je za određeni broj stanovnika Budve i Bečića. Šta će se dogoditi ako se realizuju svi kapaciteti planirani detaljnim urbanističkim planovima.  Zastrašujuće brojke iz planova DUP-Budva centar i Dup-Bečići govore da je u ponudi za gradnju novih 3,3 miliona kvadrata.

U betonom okovanim Bečićima do sada je izgrađeno oko 800.000 kvadrata, preostalo je još 2,2 miliona koji čekaju na realizaciju. Samo do maja prošle godine pristiglo je zahtjeva na saglasnost kod Glavnog gradskog arhitekte na oko 500.000 kvadrata. Uži centar Budve uz more, od Avale do Zavale planiran je za 1,7 miliona kvadrata. Kako je već realizovano 660 hiljada u ponudi je preostao 1,1 milion m2 da se izgradi u tom ekskluzivnom pojasu. O pratećoj komunalnoj infrastrukturi niko ne razmišlja. Veliki investitori i divlji graditelji ionako ne plaćaju komunalne takse, pa se ne zna ni od kojeg novca da se grade nova postrojenja. Svi hoće da zarade od mora i turističke sezone ali svi zdušno, veliki investitori kao i oni mali, stranci i mještani, rade na uništenju turističke sredine.  Devastiraju prostor i more kao da će vječno trajati, a onda su u čudu što turisti odoše na  druga mjesta. Uređenija i kulturnija.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo