Povežite se sa nama

FOKUS

NAŠI POSLODAVCI U POTRAZI ZA RADNOM SNAGOM: Nek je skuplje, samo da je poslušnije

Objavljeno prije

na

Domaći radnici, kojih je prema zvaničnim podacima preko 35.000 na birou rada, ne zadovoljavaju stroge kriterijume ovdašnjih poslodavaca. Ima i onih radnika koji neće da rade za mizerne plate. Doskočiće poslodavci tome uvozom iz Filipina, kad budu spremni da odriješe kesu

 

Pored ,,rekordnog’’ broja turista, glavna vijest u CG turizmu, postala je ona o manjku radne snage. Svaku sezonu poslodavci kukaju kako je radnika sve manje, a domaći neće da rade za male plate.

Biznis i partijski poslenik Žarko Radulović još u agustu prošle godine propisao je recept za spas: ,, Zakon o strancima i dalje je katastrofalno loš i štetan za državu i privredu. Već sada Vlada treba da razmišija za iduću godinu da uvozimo radnu snagu sa Filipina i Tajlanda, zato što tamo jedino možemo da je nađemo. Ovdje ne možemo, kada je turizam u pitanju.  A za građevinu i poljoprivredu da je uvozimo iz Pakistana i Indije. To ozbiljno kažem, jer nećemo više imati radnika iz regiona, naročito dok je ovaj ’ludi’ zakon na snazi i način kako se stiče radna dozvola’’.

Izmjene Zakona o strancima usvojene su prije početka ljetnje turističke sezone.,,Kroz najnovije izmjene Zakona o strancima, između ostalog, skraćen je rok za izdavanje radne dozvole, pojednostavljena procedura, propisano da se uz zahtjev za izdavanje radne dozvole ne podnosi izvod iz akta o sistematizaciji, a sve sa ciljem da odgovorimo zahtjevima i potrebama prvenstveno turističke privrede”, kažu iz Vlade za Monitor.

Nezadovoljan, valjda, što Filipinaca još nema, a domaći radnik se sve više joguni, Radulović je na početku ove sezone opet prozvao na akciju. ,,Vlada i Ministarstva vanjskih poslova, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova vizni režim da omekšaju, kako bi mogli da dovodimo radnu snagu iz Indonezije, Filipina za turizam, za poljoprivredu i građevinu Pakistan i Indiju. To je jedini način. Jer, stanje je teško, haotično’’. Bremenitost je začinio, sada već antologijskom pričom, da radnici u Crnoj Gori nijesu spremni da rade i zarade dobru platu. Objasnio je da je čak 15 čistača u Splendidu, čija je startna plata 299 eura, odbilo da radi u dvije smjene, 16 sati, za znatno veću platu. A onda  gorko prmijetio  da to što on nudi, nema u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, pa ni u SAD.

Iz Vlade su Monitor precizirali: „Iako nam je ,značajno da se zapošljava domaća radna snaga, svjesni smo da, kvantitativno, a za određena radna mjesta ni kvalitativno, ne možemo zadovoljiti potrebe privrede, zbog čega je i godišnja kvota za zapošljavanje stranaca visoka – za 2019. godinu utvrđena je kvota od 20.454 radna mjesta za zapošljavanje stranaca”.

Prema podacima koje smo dobili od mr Gorana Bubanje, pomoćnika direktora u Sektoru za plan, analizu i statistiku Zavoda za zapošljavanje, za  Usluge smještaja i ishrane od početka ove godine do 18. jula izdato je 2.260 dozvola za sezonsko zapošljavanje stranaca. Cijele prošle godine izdato je za istu stavku 1.938 sezonskih dozvola za strance, a 2017. – 2.178. Najviše sezonaca, tokom ove tri godine, došlo je iz: Srbije, BiH, Turske, Kine, Albanije…

Kako naši radnici, skupa s onima iz Srbije i BiH, hitaju u Hrvatsku, gdje su plate i u turizmu duplo veće, institucije su počele da u djelo sprovode Radulovićevu ideju. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović nedavno je imala sastanak sa najvećim udruženjem filipinskih licenciranih agencija za zapošljavanje (PASEI). Iz filipinskog udruženja su saopšteni uslovi – ugovori od šest mjeseci do dvije godine, a prije zapošljavanja poslodavac je dužan da pošalje podatke o kompaniji i poslovne izvještaje Ambasadi Filipina. Znači dosta ozbiljan odnos, posve neobičan za ovdašnje prilike, pa se može slutiti da su ga poslodavci doživjeli kao čuvenu ,,biznis barijeru”.

Uz to  Filipnci  traže pristojnu platu. Za niskokvalifikovane radnike, kao što su sobarice, od 600 do 650 američkih dolara (oko 530 do 580 eura), plus povratne avio karte. Prosječna povratna karta od Podgorice do Manile, glavnog grada Filipina je oko 1.000 eura.

Zbog odlaska njihovih radnika u Njemačku i Irsku, Hrvatska privredna komora je, iako je tamo otišlo puno sezonaca iz regiona, najavila  angažovanje 10.000 radnika iz Filipina

Davor Štern, hrvatski biznismen i bivši ministar, počasni konzul Filipina, je nedavno za Večernji list govorio o ovoj zemlji koja ima 100 miliona stanovnika: ,,Ljudi su skromni, obrazovani, imaju radne navike, govore engleski i španjolski jezik, a spremni su za relativno mali novac ići na rad u inozemstvo”, kaže Štern i napominje da u ovom trenutku oko pet miliona Filipinaca radi u inostranstvu, što znatno doprinosi prilivu novca u ovu zemlju – godišnje putem doznaka od tih ljudi u Filipine stiže 27 milijardi dolara.

,,Predlažem Filipince po uzoru na mnoge europske države, kod kojih je veliki dio radnika u ugostiteljstvu, turizmu i medicinskim djelatnostima, naročito kad su medicinske sestre u pitanju, alimentiran preko Filipinaca’’, izjavio je Štern.

Na pitanja koja smo poslali Crnogorskom turističkom udruženju, na čijem je čelu Radulović, nijesmo dobili odgovore.

Ljubica Nikolić, iz Saveza sindikata Crne Gore, smatra da nije u pitanju nedostatak radne snage, jer je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje  mnogo nezaposlenih. ,,S obzirom na to da imamo obrazovne ustanove srednjoškolskog i visokoškolskog nivoa, koje produkuju kadrove koji posjeduju znanja i vještine, smatramo da je osnovni problem visina zarada i uslovi rada, jer je mnogo mladih ljudi otišlo da radi u Hrvatsku i druge zemlje, zbog znatno većih zarada”.

Zvanične statistike koliko je ljudi iz Crne Gore otišlo u inostranstvo nema. Samo u posljednje tri godine Njemačka je crnogorskim građanima izdala oko tri hiljade radnih dozvola. Demograf, profesor na Filozofskom fakultetu, Miroslav Doderović je za Evropski puls objasnio kako  je došao do računice od oko 150 hiljada ljudi, koji su od 1993. do 2018. godine napustili Crnu Goru. „Sabere se broj onih koji se doselili i onih koji su rođeni, odnosno umrli i ispada da ih se iselilo oko 145 hiljada“, kaže on. „To vam je kao kad se u porodici koja ima pet članova iselio jedan član, a drugi se priprema za iseljeljavanje“, rekao je on.

Vesna Milonjić-Aleksić, predsjednica Sindikata radnika trgovine Crne Gore iz Unije slobodnih sindikata, za Monitor kaže: ,,Mlada radna snaga odlazi zbog nemogućnosti normalnog, pristojnog života,  dostojnog čovjeka. Ne prihvataju da rade u nepristojnim uslovima, cjelodnevni rad bez odmora, koji najčešće nije plaćen, bez slobodnih dana, kolektivni smještaj koji je najčešće bezuslovan sa lošom hranom (često udaljen od mjesta rada), bez zaštite na radu, bez socijalnog i zdravstvenog osiguranja ili uz minimalnu naknadu od 193€”.

Ona ističe i da je plata od 300 do 350€ nekorektna u odnosu na dobit. ,,Od ovog primanja je nemoguće plaćati stanarinu i zadovoljiti osnovne životne potrebe. U ovakvim uslovima mladi čovjek ne može da planira budućnost i stvara porodicu, kao ni da koristi mogućnost kreditnog zaduženja. Naši ljudi koji su angažovani na radu u inostranstvu su cijenjeni i pokazuju zavidne radne sposobnosti”.

Ona postavlja pitanje odgovornosti države za ovakvo stanje: ,,Razvijati turizam, granu koja je od strateškog značaja za Crnu Goru, sa stranim radnicima je neozbiljno i ima dugoročne posljedice”.

Na to je u nedavnom intervjuu Portalu Analitika upozorio i turistički ekspert i dekan Fakulteta za biznis i turizam, profesor dr Rade Ratković, kazavši da bez domaće radne snage nema razvoja turizma: ,,Neki kao izlaz predlažu uvoz, kako ste rekli, radnika iz Indonezije i Filipina!? Naš komentar je da turizam koji ne počiva na domaćoj radnoj snazi, nema smisla i nije održiv. Potrebne su duboke reforme u turizmu, a prvi korak u tom pravcu treba da bude dekontaminacija i depolitizacija svijesti većine upravljača u sadašnjem crnogorskom turizmu, neumornih propagatora naših rekordnih turističkih godina. Ko se ne slaže, taj kleveće i laže i  nije patriota!’’.

Iz Saveza sindikata smatraju, da se ovaj problem može riješiti samo korodiniranom akcijom. ,,Potrebno je zajedničkim zalaganjem države, poslodavaca i sindikata naći način da naša radna snaga ostaje u svojoj državi i da želi da  radi poslove za koje je  školovana, a da pri tome bude zadovoljna i ostvarenom zaradom”.

Jedan pokušaj desio se prije par godina. Tadašnja ministarka rada i socijalnog staranja, a sadašnja gradonačelnica Danilovgrada  Zorica Kovačević je maja 2015.  pozvala građane sa sjevera da ne odlaze u inostranstvo, već da dođu na Plantaže, gdje mogu da zarade i do 15 eura dnevno. Na poziv se odazvalo 250 ljudi, od čega 20 odsto korisnika socijalnog davanja (MOP). ,,Razumljivo je da ovaj posao odbijaju korisnici MOP-a koji imaju izražene zdravstvene probleme”, rekli su iz Ministarstva. Nakon samo dva dana preko 150 osoba napustilo je posao zbog, kako su rekli, mizerne zarade. Iz Ministarstva je potom objašnjeno, kako nijesu pravili pritisak na njih da se zaposle i da im nijesu obećali startnu platu od 400 eura i dnevnice od 15 do 20 eura. Mediji su pisali da je ministarka rada i socijalnog staranja za manje od sat ubrala deset gajbi bresaka: ,,Saznala sam da je 18 centi gajba i ja ipak mislim da se može zaraditi’’, izjavila je.

I ove godine dnevnica je ista, a skoro niko od domaćih neće da radi za te pare. Posebno su neće  mladi. Takve ponude vrijeđaju, pa sve više odlaze ili planiraju odlazak preko granice.

Poslodavcima će zaista kao alternativa jedino ostati radnici iz inostranstva. Kada budu mogli da ih plate. Za sada to sebi može priuštiti  Hrvatska, u čijoj se štampi kao ,,lojalni, kvalitetni, dobri i pošteni’’ karakterišu radnici iz Filipina. Zašto se većim platama i boljim odnosom ne pokušaju stimulisati domaći radnici, kojih je prema zvaničnim podacima preko 35.000 na birou rada, to je pitanje na koje do sada od poslodavaca niko nije valjano odgovorio. I bez odgovora  znamo da jesu oni za ekonomski i svaki drugi patriotizam. Samo da im niko ne dira u profit.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, KORONA, GRAĐANI: Delegiranje odgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mi smo sve uradili, sada je na građanima – uporno ponavljaju nadležni prebacujući odgovornost. Jeste vrijeme da se podijeli teret, ali i vrijeme obaveze da se javnost informiše na valjan način. Načelni motivacioni govori  nijesu ono što uliva povjerenje građanima

 

Sve je sada na nama, građanima, poručuju nadležni. I ističu da je država učinila sve što je u njenoj moći da suzbije širenje korona virusa. ,,Mi smo spremni, ali nam treba pomoć građana”, izjavio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Očito je – nadležni sve više prebaciju odgovornost na pleća građana: ,,Jedino što može da nas spasi jeste da budemo disciplinovani. Ako je to toliki problem nemojte imputirati krivicu i prebacivati je u dvorište zdravstvenih radnika, u dvorište Vlade hoće li nabaviti 350, 1.350 ili 2.000 respiratora, ne znam koliko će biti potrebno. Zavisi od vaše disciplinovanosti. Ako ne budete disciplinovani, ne postoji ta Vlada na svijetu koja vam to može omogućiti”, kazala je pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.

Građani, zatvoreni u  stanovim i kućama, pod tenzijama i strahom,   očekuju od Vlade da im predoči valjane i pravovremene informacije o onome šta se zbiva. Optimizam opšte prakse direktora KCCG Jevta Erakovića, koji kao mantru ponavlja da je naš zdravstveni sistem spreman da se suoči sa virusom, ne pomaže.

Rukovodilac Kriznog medicinskog tima Ranko Lazović je prekinuo ovu praksu motivacionih priča, i na konferenciji za medije u srijedu upoznao javnost sa nekim relevantnim činjenicama. Crna  Gora ima  506 kreveta određenih za korona pacijente. U Podgorici 180, Baru 100, Pljevljima 30, Beranama 84, Nikšiću 52, Brezoviku 60. U izradi je pet privremenih bolnica kapaciteta oko 600 postelja. Crnogorsko zdravstvo raspolaže trenutno sa 106 respiratora – 61 u KCCG i 45 u ostalim zdravstvenim ustanovama, uskoro stiže još pet, do kraja sedmice još 20.

Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti je odlučilo da se od 31. marta konferencije za medije organizuju dva puta dnevno. Ujutro,  na pitanja novinara odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje, popodne,  ljekari KCCG.

Odluka je donijeta nakon što je Vlada 30. marta na Tviteru objavila zabranu kretanja, radnim danima od 19:00 do 5:00 sati, a tokom vikenda kretanje je zabranjeno od subote u 13:00 do ponedeljka u 5:00.

Objavljivanje novih restriktivnih mjera putem Tvitera, bez obraćanja zvaničnika, kritikovali su aktivisti za ljudska prava, mediji koji nisu pod kontrolom vlasti i opozicione partije.

Iz Vlade su odgovorili da nije uvedeno vanredno stanje, da nema policijskog časa,  a da je ograničenje slobode kretanja sprovedeno u skladu sa ustavom i zakonom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ANATOMIJA EPIDEMIJE: Korona testira nas

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, četvrtak u 13 h, u Crnoj Gori je osam opsoba inficirano korona virusom. Nadležni najavljuju novu fazu borbe – u pripremi je otvaranje još dva karantina, veći broj respiratora i nabavka zaštitne opreme. Dio medicinskih radnika je još bez adekvatne zaštitne opreme, a građani nemaju gdje da kupe maske i rukavice

 

Crna Gora je u utorak prestala da bude posljednja država u Evropi u kojoj zvanično nije registrovan slučaj oboljelih od korona virusa. Neposredno nakon što su testovi potvrdili da su dvije građanke Crne Gore zaražene virusom to je na konferenciji za štampu saopšteno javnosti. Premijer Duško Marković kazao je da Crna Gora ulazi u novu fazu borbe protiv koronavirusa i apelovao je na odgovornost i solidarnost.

Onda se strah, brži od virusa, razlio društvenim mrežama – ko su, odakle su, gdje su bile, zašto su putovale, koga su sve zarazile, koje su nacije, koje su vjerske skupove posjećivale, razglabalo se, uz poneko upozorenje da je potrebno zaštititi privatnost oboljelih, i paničarima reći da na to nemaju pravo.

„Mala smo sredina i molimo vas da ne nasjedate na mnoge lažne poruke i informacije koje se šire društvenim mrežama. Takođe, zamolili bismo vas da, koliko god je moguće, poštujete privatnost porodice, jer njima u ovom trenutku sigurno nije lako“, poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje epidemiolog Senad Begić.

Vlada je 15. marta zatvorila sve granice za strance i uvela obaveznu samoizolaciju za crnogorske državljane i strance koji dolaze iz inostranstva. Upoređujući iskustvo zemalja u regionu i Evropi, koja je trenutno epicenter koronavirusa, Vladi se nema što zamjeriti u preduzimanju oštrih mjera za suzbijanje virusa. I prije nego što se virus pojavio, donijet je niz preventivnih mjera – zabrana rada kafićima, tržnim centrima, zabrana ulaska kruzera, zabrana javnih okupljanja i manifestacija, prekid rada vrtića, škola i univerziteta… Onda su te mjere jeoš poštrene.

Iz Instiuta za javno zdravlje  poručuju da su prventivne mjere ključne.  ,,Cijelo vrijeme insistiramo na socijalnoj distanci. Što više budu poštovali te mjere, građani će biti u manjoj opasnosti od širenja epidemije. Svi koji su je olako shvatili, debelo su platili ceh”, kazao  je direktor Instituta Boban Mugoša.

Nakon objave prvih registrvoanih slučajeva korona virusa, primjetno je da građani u redovima ispred supermarketa i apoteka ozbiljnije shavataju preporuku  distance od dva metra. Veliki trgovački lanci obezbijedili su maske i rukavice za zaposlene.

Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković izjavio je da se medicinsko osoblje stručno i sa adekvatnom opremom spremalo za pojavu koronavirusa u Crnoj Gori: ,,Slijede teški dani za zdravstvene radnike, puni odricanja i rizika, ali smo spremni da uspješno uđemo u borbu sa koronavirusom. Imamo zaštitnu opremu, trenutno imamo 44 respiratora u KC, a u narednim danima će se taj broj povećavati na 57”, optimistički je zvučao Eraković.

Monitorovi izvori kažu da su se i nakon registrovanja virusa dešavale situacije da doktori nemaju maske i rukavice a  da primaju pacijente koji im dolaze sa maskama i rukavicama. Iz Sindikata doktora medicine su dva puta u posljednjih par dana apelovali na Vladu da se hitno zdravstvenim radnicima dostavi dovoljna količina maski, jednokratnih mantila, vizira, rukavica, dezinfekcionih sredstava, zaštitnih naočara i kaljača sa nogavicama. ,,Zdravstveni radnici su u ovoj situaciji prva linija odbrane i najvažniji resurs u državi, pa bi se njihovim razbolijevanjem u ranoj fazi ugrozili kapaciteti zdravstvenog sistema i onemogućilo stavljanje pod kontrolu nadolazeće epidemije COVID-19’’, istakli su iz Sindikata.

Preko 2.000 ljekara, 40 epidemiologa i ostalo medicinsko osoblje biće na najačem udaru. jviše na udaru pojavom virusa. ,,Povećati plate u zdravstvu jedan je od predloga u Paketu realnih socio-ekonomskih i lako sprovodljivih mjera težak 300 miliona eura koji mora da bude dostupan odmah građanima i privredi Crne Gore, predložili su Vladi iz Fidelity consulting.

Premijer Marković je kazao da Vlada nastoji u u više zemalja da nabavi  zaštitnu opremu za zdravstveni kadar.

Problem je što zaštitne opreme nedostaje i u ostalim evropskim zemljama pa je teško očekivati da se neko odrekne resursa koji su svima neophodni. Najavljeno je da će Kina donirati dva respiratora, po hiljadu komada medicinskih N95 maski, maski za operaciju, medicinske zaštitne odjeće, kao i po hiljadu pari rukavica za operaciju i medicinskih navlaka za cipele.

Maskama, rukavicama i dezinfekcionim sredstvima ne mogu se opskrbiti ni građani jer  nedostaju  u apotekama. Stalno se najavljuje njihovo nabavljanje.  Samo poneke apoteke besplatno dijele dezinfekciona sredstva. U većini apoteka pola litra alkohola, koji se prije pojave korona virusa prodavao po dva eura, sada prodaju i preko 12 eura. Tržišna inspekcija je obavila nadzor kod 105 apoteka, od kojih je pet uvećalo cijene dezinfekcionih sredstava –  alkohola  i Asepsol spreja. ,,I kod ovih subjekata tržišni inspektori nijesu utvrdili nepravilnost u pogledu formiranja i isticanja cijena, budući da je formiranje cijena na tržištu Crne Gore slobodno osim za lijekove koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdrastvenog osiguranja”, navode iz Tržišne inspekcije. Tako da smo i dalje prepušteni pohlepi vlasnika apoteka.

Ove nedjelje uhapšena je Podgoričanka koja je namjeravala da ilegalno proda 130 litara 96-postotnog alkohola koji je navodno nabavila na crnom tržištu.

Ima i drugačijih primjera,  – FB grupa Heroji iz komšiluka za par dana okupila ila je preko 2.000 osoba spremnih da pomognu starijim sugrađanima. Namjera je da u saradnji sa Crvenim krstom, gerantodomaćicama, Glavnim gradom, privrednim subjektima, obezbjede neophodnu pomoć i podršku ljudima u trećem dobu.  Inicijativa se širi Crnom Gorom . Iz ove organizacije su za Moniotor rekli da čekaju zaštitnu opremu za volontere da bi počeli sa radom.

Direktor KC CG Eraković je kazao da je hotel Premijer u Podgorici ustupio sve svoje kapacitete za smještaj medicinskog osoblja KCCG koji nakon posla ne žele da se vrate kući da ne bi ugrozili svoje porodice.

Kako je izvjesno kako škole i druge obrazovne institucije neće početi sa radom početkom aprila, iz Ministarstva prosvjete su za sljedeću sedmicuu najavili početak nastave na daljinu. Ministar prosvjete Damir Šehović, objasnio je da će ovaj koncept podrazumijevati učenje putem televizijskih kanala, YouTube kanala i sadržaja na e-platformama.

Pored karantina koje je Vlada već odredila u Danilovgradu i Ulcinju, na prijedlog Ministarstva zdravlja određene su još dvije lokacije za izolaciju. ,,To su Policijska akademija u Danilovgradu i privatni Studentski dom kompanije Kroling koji je potpuno ispražnjen”, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Početkom ove nedjelje za Dan su iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kako bi moguće uvođenje vanrednog stanja odložilo izbore u Tivtu zakazane za 5. april. Premijer Marković je ocijenio  da nisu željeli da uvode vanredne mjere koje bi značile manifestaciju sile na ulicama, vojske i policije, te da misli da je društvo pokazalo visok stepen odgovornosti i solidarnosti…

Suzbijanje panike, više odgovornosti, i mnogo solidarnosti trebaće nam  tokom predstojećih dana.

Do završetka ovog broja Monitora Institut je registrovao još šest slučajeva oboljelih od korona virusa.

 

Tretman na granici

Ksenija Pavićević, studentkinja hemije na Univerzitetu u Beogradu nedavno se, zbog novonastalih okolnosti i vanrednog stanja u Srbiji, vratila kući u Crnu Goru. Za Monitor priča svoje iskustvo sa crnogorsko-srpske granice Dobrakovo. ,,Fakulteti su otkazani do kraja školske godine, kao i letovi za Crnu Goru, a autobusi su krcati studentima. Moji roditelji su, za manje od osam sati stigli do Beograda po mene, bez ikakvih čekanja na granici. Bili smo upoznati sa tim da će ulazak u Crnu Goru biti dozvoljen samo državljanima, kao i to da će nakon toga biti obavezan neki vid izolacije”, kaže Pavićević. Po povratku iz Beograda, srpsku granicu su, kaže, prošli za svega nekoliko minuta. Tamo su im službenici, koji su nosili zaštitne maske i rukavice, postavili par pitanja vezano za boravak u Srbiji. ,,Nastavili smo do crnogorske granice i prošli kilometarski red kamiona, koji je počinjao skroz od srpske granice. Ispred nas je bilo oko 20 automobila, a pored traka za autobuse sa njih četiri. Nakon petnaestak minuta čekanja dali su nam formulare koje je svaki putnik bio dužan da popuni. U njemu se nalaze informacije poput imena i prezimena, kontakt telefona i pitanja o simptomima virusa. To smo popunili i potom čekali sedam sati da pređemo granicu”, objašnjava ona. Ona opisuje šta se za to vrijeme dešavalo sa ostalim putnicima koji su se zadesili na crnogorskoj granici. ,,Studenti u autobusima su sve vrijeme, vidno uznemireni, šetkali po granici i raspravljali se s policajcima. Mi smo ih pitali koliko čekaju, da bi nam rekli da su krenuli prethodnu noć u 22 sata, stigli na granicu oko 3 ujutru i čekali sve do 19. Dakle, 16 sati su proveli na granici. Za to vrijeme, dobili su flašu vode i kroasan, što su im, samoinicijativno, obezbijedila dva policajca”, prepričava Pavićević. ,,Toalet na granici je bio nešto najprljavije što sam u životu vidjela, a bili smo primorani da ga koristimo. Da li je to način suzbijanja zaraze? Da objasnim kako su oni tačno sprečavali ulazak korona virusa u našu državu: popunite formular sa nabrojanim simptomima, potom ga odnosite u prostoriju gdje je velika gužva i gdje svi dišu jedni drugima za vrat. Naravno da nam nisu bile obezbijeđene maske rukavice, niti smo imali gdje da operemo ruke. Prilikom potpisivanja rješenja dobijete hemijsku olovku koju su koristili svi prije vas, a službenici se bune ako odbijete da je koristite i hoćete da uzmete svoju”, tvrdi Pavićević. Pri samom kraju čekanja, razgovarala je sa ženom koja je, navodno, bila zadužena za organizaciju na granici. ,,Kada sam joj iznijela svoje stavove oko tretmana putnika, ona mi je samo odgovorila da im je ovo prvi put da se suočavaju sa nekom pandemijom i da su zato malo spori. Toliko čekanja da bi na kraju neko samo prekucao popunjeni formular i dao vam rješenje o kućnoj izolaciji gdje vi samo treba da popunite ime i prezime, JMBG i da se potpišete”, objašnjava za Monitor Ksenija Pavićević.

A. JELIĆ

 

 

Nespremnost zdravstvenih sistema

Suzbijanje širenja zaraze je glavni način borbe protiv korona virusa. Izolacija sumnjivih slučajeva i karantin  su norma. Kina je tako uspjela obuzdati  virus. Stručnjaci smatraju da to što nijesu sprovdene na vrijeme i sa kineskom odlučnošću slične mjere, glavni razlog eksplozije koronavirusa u Italiji i drugim evropskim zemljama.

Ugledni hrvatski naučnik Igor Rudan koji živi i radi u Škotskoj prije nekoliko dana poručio je: ,,Brojne države imaju samo 30 sati da se odluče gdje će se pozicionirati između dva krajnja pristupa: (1) onog s uvođenjem radikalnog karantina, čuvajući tako prije svega zdravlje ljudi starije dobi; (2) onoga gdje namjerno neće učiniti ništa, čuvajući tako ekonomiju i zdravlje ljudi srednje dobi, a preporučujući starijima samoizolaciju.

Birajući očito ovaj drugi model, premijer Velike Britanije Boris Džonson je kazao da život i ekonomija zbog koronavirusa u zemlji ne smiju stati. Do sadau toj zemlji nije bilo zatvaranja škola, otkazivanja koncerata. Zaustavljena je Premijer i druge lige,  na vlastitu inicijativu, pošto je nekoliko igrača oboljelo od koronavirusa.

Nakon kritika građana i stručnjaka, Džonson je, ove nedjelje, promijenio stav. Tim vladinih savjetnika došao je do zaključka da zdravstveni sistem ne može izdržati pritisak do kojega će doći ako se ne učini sve što je moguće kako bi se suzbio porast broja zaraženih. Procjene savjetnika britanske vlade govore da bi po inicijalnom planu umrlo 250.000 ljudi.

O kakvom izazovu se radi govore vijesti da bi zdravstveni sistem jedne od najbogatijih evropskih zemalja, Švajcarske, mogao da se uruši ukoliko se korona virus bude širio sadašnjom stopom. Danijel Koh, šef odeljenja za zarazne bolesti savezne kancelarije za zdravstvo, rekao je da zbog brzog porasta broja zaraženih država ne stigne da evidentira nove slučajeve u stvarnom vremenu, prenosi HINA.

Švajcarska je mobilisala do 8.000 pripadnika vojske da pomognu civilnim vlastima i medicinskom osoblju. Zemlja od 8,6 miliona stanovnika ima 1.000 do 1.200 kreveta za intenzivnu negu, rekao je Koh, ali nema dovoljno stručnih ljudi za rad na opremi za održavanje života poput respiratora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠIRENJE KORONA VIRUSA: Zakašnjela mjera izolacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od dvije osobe zaražene korona virusom, koje su se slobodno kretale nakon povratka iz inostranstva jer još nijesu bile uvedene mjere obavezne izolacije, zarazilo se, prema podacima Instituta za javno zdravlje, 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje

 

Devet dana od registrovanja prva dva slučaja oboljelih od korona virusa u Crnoj Gori, broj oboljelih se popeo na 67 (do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak, 14 sati). U Kliničkom centru CG u Podgorici u nedjelju je preminuo 65-godišnji Z. P. iz Herceg Novog, on je prva žrtva korona virusa u Crnoj Gori.

U utorak je u Tuzima otkriveno 15 oboljelih osoba. Grad je stavljen pod strogi karantin. ,,Tuzi imaju 15.000 stanovnika, ako bi se proširilo na samo 40 odsto stanovništva, što čini 6.000 stanovnika, od tih 6.000 bi oboljelo 1.200. Od tog broja 300 bi završilo na respiratorima i 150 najmanje umrlo”, upozorio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

O tome kako je došlo do ovolikog broja zaraženih u maloj opštini, javnost nije dobila informacije od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. O onome što između sebe pričaju stanovnici Tuzi, progovorio je Nikola Camaj, v.d. direktora Komunalnih djelatnosti. On je kazao da su u Tuzima bile dvije sahrane, dva dana prije proglašenja mjera, i da je u tom periodu došlo dosta ljudi iz inostranstva, iz Sjedinjenih Američkih Država: ,,Problem je u tome što nijesu imali 10, 15 dana kontrole. Ti ljudi koji su zaraženi su se slobodno kretali, zaista je dramatično i ne znamo šta nam to donosi, ali sigurno više zaraženih”.

Mjera obavezne samoizolacije za sve građane koji dolaze iz inostranstva uvedena je 15. marta, četiri dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju korona virusa. Prvi registrovani slučajevi virusa u Crnoj Gori govore da se radi o ljudima koji su se vratili iz inostranstva i koji su se, nesvjesni opasnosti, slobodni kretali, jer još nije bila uvedena mjera obavezne samoizolacije. ,,Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slučaj je započeo lanac obolijevanja kod 15, a drugi kod još 13 osoba”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i pojasnili su da je u dosadašnjem obolijevanju importovanih slučajeva 15, a iz kontakata 38. Podaci se odnose na srijedu kada je broj zaraženih bio 53. U četvrtak ujutro iz Instituta je saopšteno da je virus otkriven kod još 14 osoba i da su pozitivni slučajevi epidemiološki povezani sa prethodno potvrđenim slučajevima.

Institut za javno zdravlje saopštio je broj zaraženih građana korona virusom po gradovima u Crnoj Gori. Najviše zaraženih je u Tuzima – 26, a jedna osoba manje (25) je zaražena u Podgorici. Po četiri osobe zaražene su u Herceg Novom i Budvi, u Ulcinju i Baru po tri, u Andrijevici i Danilovgradu po jedna.

Prvi smrtni slučaj i porast broja oboljelih uozbiljio je dio građanstva. Na ulicama je primjetan manji broj građana,  bolje se poštuju propisane mjere. No, nadležni koji su, kako ističu, zbog dobrih preventivnih mjera dobili i pohvale od SZO, počeli su da prave bespotrebne greške. (Treba razgraničiti profesionalce iz Instituta za javno zdravlje, i karijerne političare.)

Najviše je otpora u stručnoj i u laičkoj javnosti izazvalo objavljivanje spiskova onih koji su u samoizolaciji, sa sve netačnim podacima o početku izolacije. Sporan je i zaknski osnov i javni interes za ovaj čin  kojim se žigošu ljudi i izlažu opasnostima od reagovanja i inače isprepadane okoline. Istovremeno poštuje se identitet osoba koje su uhapšene zbog nepoštovanja samoizolacije.

Javnost je, doduše, saznala da je među onima koji su prekršili mjere samoizolacije komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović. Nakon što je protiv njega podnijeta krivična prijava, on je podnio ostavku.

Iscrpne podatke o onima koji su u karantinu, nijesu, do skoro, pratile blagovremene informacije o tome odakle su i kakvo je stanje oboljelih. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 11 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici, kazao je u srijedu direktor KCCG Jevto Eraković: ,,Pacijenti koji se nalaze na odjeljenju intenzivne njege zahtijevaju poseban nadzor. Zadovoljni smo kako reaguju na terapiju. Stabilno je zdravstveno stanje”. U četvrtak ujutru iz KKCG je saopšteno da se kod njih liječi 15 pacijenata, te da je od pet pacijenata na Internoj klinici jedan životno ugrožen i priključen na respirator.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo