Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, KAKO SU DIJELJENI KADROVSKI STANOVI: Migo široke ruke

Objavljeno prije

na

U pitanju je oko stotinu dvadeset stanova za lokalne službenike i namještenike, od čega preko pedeset takozvanih kadrovskih, i deset takozvanih besplatnih koje je u to vrijeme dodijelio ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović

 

Kako je obavljena raspodjela kadrovskih stanova u Beranama tokom vladavine Demokratske partije socijalista? Ko je i pod kojim uslovima došao do stanova? Ko ih je dobio besplatno i sa kojim obrazloženjem?

Ta i druga pitanja aktuelizovana su ovih dana kada je u Skupštini Crne Gore zatraženo da se skine oznaka tajnosti sa informacije ko je od državnih službenika dobio stan u Podgorici.

Za razliku od Podgorice, u Beranama se sve zna. Nezvanično. Zvanično još nije izašao spisak kadrova Demokratske partije socijalista iz ovog grada koji su u posljednjem naletu pred gubitak lokalne vlasti ugrabili stambene kvadrate.

Da bi se sve objelodanilo u javnosti,  čeka se odgovor Specijalnog tužioca. Ne bi, kažu, bilo u redu da on prvi  ne da  mišljenje na konstataciju iz redova sadašnje lokalne vlasti, koalicije Zdravo Berane (SNP, DF) i Demokrate, da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Materijal do kojeg su došli tokom višemjesečne provjere i interne istrage vođene unutar lokalne samouprave, Komisija za preispitivanje zakonitosti raspodjele stanova za kadrove u Opštini Berane, koju je formirala lokalna skupština, Specijalnom tužiocu je predala još prije skoro četiri godine.

U pitanju je oko stotinu dvadeset stanova za lokalne službenike i namještenike, od čega preko pedeset takozvanih kadrovskih, i deset takozvanih besplatnih koje je u to vrijeme dodijelio ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović.

Predsjednica mješovite komisije za koja je preispitivala postupak raspodjele stanova odbornica DF Vida Ivanović kaže da su iz Specijalnog tužilaštva tražili da se dokumentacija ovjeri i dopuni, ali da zvanično nemaju informaciju šta se radi u tužilaštvu u ovom predmetu.

„U jednom trenutku,  prije dvije godine, zatražili su nam da ovjerimo svu dokumentaciju i da je eventualno dopunimo, što smo i učinili. Od tada ni mau, što bi se reklo. Nemamo povratnu informaciju šta se radi i da li je u toku izviđaj, a valjda je trebalo da nas neko obavijesti“ – kazala je Ivanović.

Ona objašnjava da je je dokumentaciju bilo teško obezbijediti jer je bila zagubljena.

„Devedeset odsto dokumentacije je bilo zavedeno u Opštini, ali je nije bilo u arhivi. Kako smo mi došli do dokumentacije, to nije za priču, ali i dalje ostaje pitanje gdje je bila dokumentacija, odnosno zašto je nema u opštinskoj arhivi“ – pita Ivanović.

Ona objašnjava da je komisijadokazala sa potpunom dokumentacijom da je postupak raspodjele stanova i odluke koje su donesene u vezi sa raspodjelom bili u svakom pogledu nezakoniti. „Opština Berane je uložila oko milion i po eura, dok nemamo podatke o tome koliko će koštati sudski troškovi  u postupcima koje četiri radnika vode protiv Opštine zbog nezakonte raspodjele. Fond za stambeno solidarnu izgradnju je zaradio blizu dva miliona eura“ – kaže Ivanović.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana. U zvještaju Komisije sada je konstatovano, između ostalog, da su određene osobe u međuvremenu prodale kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama. Takođe je bilo propisano da pravo na stan ima zaposleni kadar koji nema adekvatan stan, odnosno porodičnu kuću u svojini.

„Stanove su dobijali oni koji imaju i kuće na tri sprata“ – moglo se čuti svojevremeno u lokalnom parlamentu.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to zbog subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

Nakon svega toga, stanari jedne od tih zgrada, takozvane Holandske kuće, strahuju da su njihovi stanovi još i pod hipotekom, iako redovno izmiruju kredite na osnovu kojih su ih otkupili. Komisija je, naime, precizno utvrdila da je u to vrijeme Opština Berane ugovor o hipoteci potpisala sa Holandskim investicionim  fondom (DIGH) 30. oktobra 2010. godine.

U tom ugovoru je objašnjeno da vrijednost hipoteke iznosi 539.329 eura i da će u slučaju da potraživanja ne budu izmirena u roku hipotekarni povjerilac, odnosno DIGH, pisanim putem obavijestiti dužnika da će pristupiti namirenju potraživanja iz cijene postignute vansudskom prodajom nepokretnosti.

Iz raspoložive dokumentacije se može vidjeti da je Opština Berane 9. decembra 2010. godine, odnosno tri mjeseca nakon ugovora o hipoteci, prava i obaveze iz tog ugovora prenijela na Fond za stambeno solidarnu izgradnju, sa čime su se složili i Holanđani.

Predsjednici Komisije  nije jasno zašto su pravljene takve transakcije.

„Postavlja se pitanje zašto je tadašnje opštinsko rukovodstvo svoje vlasništvo nad zgradom Holandska kuća prenijelo na Fond za stembeno solidarnu izgradnju. Zašto se Opština zaduživala kreditno za nešto sa čim ne raspolaže. U krajnjem postavlja se pitanje da li stanari koji redovno izmiruju kreditne obaveze  mogu da ostanu bez svojih stanova ako Fond ne izmiri dugovanja prema investitoru iz Holandije. Takođe se postavlja i pitanje gdje je danas Opština Berane kojoj pristižu rate kredita podignutog radi izgradnje Holandske zgrade“ – kaže Ivanović.

Komisija za preispitivanje raspodjele kadrovskih stanova, koju je formirala Skupština opštine iz redova odbornika svih partija, došla je i do saznanja da su Opština Berane i Fond za stambeno solidarni izgradnju početkom sporne 2011. godine, u vrijeme kada su stanovi dijeljeni, potpisali ugovor o novčanom zajmu po osnovu preuzimanja kredita kod DIGH.

Ivanović navodi kako nije bilo dokumentacije da bi se sve ovo dokazalo, i kako se Komisija snalazila na razne načine da dođe do validnih dokumenata.

Predsjednica Komisije tvrdi da je radeći na osjetljivom predmetu dobijala prijetnje.

„ I na posljednjem zasijedanju lokalnog parlmenta sijevale su varnice oko jednog stana koji je morao biti vraćen Opštini,  a nije vraćen. Ali mi moramo istjerati na čistac ovu stvar. Za primjer svima i u Beranama i u Crnoj Gori“ – kaže Ivanović.

Ona objašnjava da ih u principu ne zanimaju stanovi namještenika i običnih radnika i službenika, odnosno da ih zanima brojka od preko šezdeset kadrovskih stanova, podijeljenih po povoljnim uslovima ili besplatno.

„Zanima nas, recimo, kako je Migo bio široke ruke, naravno, ne iz svog džepa, onog od sakoa, već iz državnog budžeta“ – kaže Ivanović.

U lokalnoj upravi će čekati još neko vrijeme da se Specijalno tužilaštvo sjeti da im  ovaj predmet u fioci kupi prašinu. Ako se oni ne sjete, staviće na uvid javnosti spisak svih koji su stanove dobili na ovaj, kako kažu, kriminalan način, i koji su ih kasnije u određenom broju slučajeva, preprodali.

Za pet i po godina od kada je opozicija preuzela Berane, ni jedan kadar nije dobio stan.

 

                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo