Povežite se sa nama

OKO NAS

KO JE RUS KOJI JE KUPIO HOTEL „JELOVICA“  I KAKO JE HOTEL PREŠAO U RUKE „OSMANAGIĆ CO“: Šehovcov, Kozlov i druge tajne

Objavljeno prije

na

Iako se vjerovalo da je Hotel Jelovica kod Berana vlasništvo ruskog državljanina Nikolaja Vasilijeviča Šehovcova, koji je bio pod međunarodnom potjernicom i koji je nestao još 2009. godine, Monitor je uvidom u katastar saznao da se hotel do 2019. godine vodio na ime drugog državljanina Rusije Nikolaja Vasilijeviča Kozlova, te da je iste godine prešao u ruke nikšićke kompanije  Osmanagić CO

 

Hotel Jelovica na istoimenoj planini kod Berana kupila je kompanija Osmanagić krajem 2019. godine od državljanina Rusije Nikolaja Vasilijeviča Kozlova, odnosno njegovog ovlašćenog zastupnika u Crnoj Gori Zorana Turkovića kao izvršnog direktora d.o.o. Jelovica banja.

To se može vidjeti iz dokumentacije o kupoprodaji, notarskog zapisa i upisa u katastar, u koje je Monitor ostvario uvid na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama i predusretljivosti službenica andrijevičkog katastra.

Iako se vjerovalo da je Hotel Jelovica kod Berana vlasništvo ruskog državljanina Nikolaja Vasilijeviča Šehovcova, koji je bio pod međunarodnom potjernicom i koji je nestao još 2009. godine, Monitor je uvidom u katastar saznao da se hotel do 2019. godine vodio na ime drugog državljanina Rusije Nikolaja Vasilijeviča Kozlova, te da je iste godine prešao u ruke nikšićke kompanije  Osmanagić CO.

Kupoprodajni ugovor između d.o.o. Jelovica banja i Osmanagić CO potpisali su Beranama 18. decembra 2019. godine Zoran Turković kao izvršni direktor Jelovica banja i Damir Osmanagić kao izvršni direktor Osmanagić CO, d.o.o. iz Nikšića. U to vrijeme mediji su uveliko pisali da je za Šehovcovim raspisana međunarodna potjernica.

Kompletna imovina Jelovica banja, hotel i zemljište na planini Jelovici, koja postaje sve atraktivnija prolaskom, odnosno izgradnjom novog puta od Berana do Kolašina, uz sami hotel, prodata je za samo – 158.200 eura.

Ruski državljanin Nikolaj Vasilijevič Kozlov, kao osnivač i jedini stopostotni vlasnik d.o.o. Jelovica banja, ovlašćenje za prodaju nekretnina u Crnoj Gori, izvršnom direktoru Zoranu Turkoviću iz Plava, dao je petnaest dana ranije.

„Prodavac garantuje da su predmetne nepokretnosti slobodne od upisanih i neupisanih prava i ograničenja, kao i da je ne terete nikava potraživanja, osigurana neuknjiženom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi“ – piše u Ugovoru o prodaji.

Na osnovu tog notarskog zapisa, novom vlasniku je mjesec kasnije, 21. 1. 2020, Uprava za nekretnine, PJ Andrijevica donijela rješenje o upisu promjene prava svojine (1/1) sa Jelovica banja d.o.o. Berane, na Osmanagić CO d.o.o. Nikšić.

Pored hotela izgrađenog 1965. godine, Osmanagić CO je postao stopostotni vlasnik zemljišta površine 40.138 metara kvadratnih.

Time je okončana dugogodišnja „odiseja“ o tome gdje je nestao ruski državljanin Nikolaj Šehovcov, koji je 2006. godine kupio Hotel Jelovica kod Berana.

Priča, zapravo, time nije završena, ali se više vjerovatno niko neće interesovati za pitanja kako je Šehovcov stigao čudnim putevima u Crnu Goru i kako se od međunarodne potjere skoro tri godine skrivao u ovom tada usamljenom hotelu.

Rus je bio pod međunarodnom potjernicom izdatom u Kazahstanu, pod oznakom „arest“.

Informacija o tome da za Šehovcovim postoji međunarodna potjernica, mogla se pronaći na „Kazahstanskom infarmacionom portalu“.

Taj portal je, naime, svojevremeno objavio priču o velikoj korupcionaškoj aferi u koju su bili upleteni najviši zvaničnici te države. Šehovcov se, navodno, nalazio na čelu firme Bonita inžinjering, koja je važila za kompaniju čiji je nezvanični vlasnik bila supruga jednog tamošnjeg političara.

Prema tom portalu rukovodstvo kompanije Bonita inženjering razbježalo se iz Kazahstana još 2006. godine. Tada se Šehovcov i pojavio u Beranama.

Hotel je kupio od nekada poznatog crnogorskog preduzimača Radomira Raičevića.

Raičević je tvrdio da mu ovaj „strateški investitor“ i partner tadašnje crnogorske vlade, osim kapare, nikada nije dao ostatak novca, i zato je vodio sudski postupak za poništenje kupoprodajnog ugovora.

„Ja uporno pokušavam da uđem u trag tom čovjeku“ – kazao je tada Raičević.

Za Nikolajem su tragali i desetine drugih Beranaca koji su u poslovanju sa njim, dok je vršena popravka zgrade hotela, ostali „kratkih rukava“.

„Radomir Raičević je bio poznati preduzimač i biznismen, koji je imao veliku imovinu u Rusiji. Mnogi su od njega otimali kako su stigli. Od sve imovine, na kraju mu je ostao samo Hotel Jelovica. Kada je shvatio da je izvaran, od pokušaja da počini samoubistvo spriječili su ga prijatelji. Živi negdje u Beogradu“ – ispričao je sagovornik Monitora, dobro informisan i upućen u čitav slučaj.

Ostaće tajna ko je bio Nikolaj Vasilijevič Šehovcov? Njegovo ime se ne provlači nigdje ni kroz Centralni registar privrednih subjekata. Tajna je takođe i otkuda se pojavio Nikolaj Vasilijevič Kozlov, i kako se on vodi kao bivši vlasnik Hotela Jelovica. Njega u Beranama niko nikada nije vidio, za razliku od Šehovcova kojeg su u vidjeli i upamtili mnogi Beranci.

Dok su se u vrijeme takozvane „navalice“ Rusa na nekretnine u Crnoj Gori pominjali milioni, Hotel Jelovica na kraju je prodat za svega 158.200 eura.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. S druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa.

Tada će se o vrijednosti Hotela Jelovica i 40.000 metara kvadratnih zemljišta sigurno govoriti u brojkama sa više nula.

Novi put od Berana do Kolašina već prolazi odmah pored njega, i sa skijalištem u Kolašinu biće spojen vrlo blizu, tunelom Vranjak u izgradnji.

Cijene nekretnina na Jelovici vrtoglavu rastu. Prije četiri, pet godina, kada je hotel kupljen i zvanično prešao u vlasništvo Osmanagića, neko je sve to nabacio na papir i dobro sračunao.

                                                                                                                                Tufik SOFTIĆ  

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo