Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: SPORTSKA INFRASTRUKTURA PROPADA: Nebriga na svakom koraku

Objavljeno prije

na

Skoro je pet godina otkako su kolašinska sportska hala i objekat tik uz nju Dom mladih i Gorštak vlasništvo i briga države. Opština je 2011. godine, ustupajući te objekte i zemljište oko njih, s Vladom kompezovala dug od preko tri miliona eura za poreze i doprinose zaposlenih u lokalnoj upravi. Ambiciozni planovi i državne i lokalne vlasti o sportskoj zoni više puta su saopštavani sa različitih adresa. Sve do sada, međutim, nije napravljen nijedan pomak u valorizaciji tog dijela grada, zbog čega trpi i turistička privreda, ali i mnogobrojni sportisti i rekerativci. „Imam uvjeravanja s državnih adresa da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nedavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista. Nadam se da naši reperezentativci više neće imati potrebe da se pripremaju u zemljama regiona. Naravno, u svemu tome očekujemo i podršku turističkih poslenika”, govorio je, prije pet godina, tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

Svoju viziju pretvaranja sportske zone u centar za pripreme vrhunskih sportista, uglavnom pred lokalne izbore 2014. godine, saopštavali su i iz Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Socijaldemokratske partije, konstituenata aktuelne kolašinske vlasti. Nakon toga svi su zaboravili na obećanja.

Na sportskoj hali, izgrađenoj prije petnaestak godina, nikad nijesu ni bili završeni svi građevinski radovi, pa su upotrebljavane samo teretana i četiri svlačionice. U međuvremenu, Direkcija za javne radove završila je rekonstukciju tog objekta, u okviru čega je okončana i toplifikacija. To, nažalost, nije moglo dugo da koristi sportistima, jer je zbog nagomilanih dugova struja bila godinama isključena, pa su treninzi održavani pod šterikama. Kako ništa drugo nijesu mogli da urade iz sportskih klubova su se dosjetili, pa su za grijanje zimi koristili peć bubnjaru, a sulundar izbačen kroz prozor modernog objekta bio je atrakcija za goste hotela Bjanka koji se nalazi u neposrednoj blizini.

To je, kažu, bio jedini način da se ne smrznu a, tvrde, taj staromodan način zagrijavanja prostorija, štitio je zidove i cijevi za vodu u objektu. „Ne znam šta vam je tu čudno, kada se zna da godinama nema struje, pa tako ni grijanja u dvorani. Već nekoliko puta sam s novinarima razgovarao o uslovima u kojima treniramo. Peć je bila jedino rješenje”, objasnio je tada trener KK Gorštak i predsjednik kolašinskog Sportskog saveza Željko Vukićević.

Prema njegovim riječima, od mraza su, prije nego što je u halu unesena „bubanjara”, bile popucale cijevi, pa je voda dijelom oštetila novi parket, takođe, postavljen u okviru projekta rekonstrukcije tog objekta. Da nije ložena vatra, kaže Vukićević, napravila bi se dodatna šteta.

„Čekamo konačno rješenje statusa sportske zone, pa i tog objekta. Za sada je ovako, nema druge, nego da se loži vatra. Možda je to bio dobar način da se još jednom skrene pažnja na uslove u kojima treniraju trofejni i najtelentovaniji sportisti ovog grada. Mi smo obezbijedili da im bude toplo, na jedini način na koji smo mogli”, objašnjava trener KK Gorštak. Javnost je obaviještena i da je prije dvije godine raspisan tender za projektnu dokumentaciju za adaptaciju Doma mladih i Gorštaka. Do sada adaptacija tog objekta nije ni počala, a u lokalnoj upravi ne znaju razloge za to.

U DF su prije izbora imali zanimljiv plan objedinjavanja cijele sportske infrastrukture grada. Iako do sada ništa nije urađeno, prvi čovjek tog političkog saveza Aleksandar Dožić kaže da ne odustaju od ideje. Međutim, on ne može da precizira kada bi nešto od tih planova moglo biti i ostvareno.

,,Projekat sportske zone upravo je iniciran od DF-a. Predložili smo formiranje sportsko-rekreativnog centra u čijem sastavu bi bili Dom učenika, Dom mladih Gorštak i sportska dvorana kao i sportski tereni. Takva funkcionalna cjelina dala bi novi oblik turističke ponude. Omogućili bi zaposlenje za 25 do 30 radnika a sredstva za realizaciju mogu se dobiti apliciranjem kod Fonda za razvoj”, kaže on.

Ni Dožićeve koalicione kolege ne mogu reći ništa konkretno kada je riječ o valorizaciji sportske zone, ali ni o tome šta država planira s tim objektima, to jest da li se odustalo od projekta centra za pripremu vrhunskih sportista. Bivša vlast je, prije nego što je objekte kompezovala za dug, planirala da oformi preduzeće koje bi upravljalo tim objektima. Međutim, od firme koja je postojala samo na papiru koristi je imao jedino direktor, koji je sve vrijeme primao platu, iako preduzeće nikad stvarno nije proradilo.

JP Sportski centar ugašeno je nakon godinu a imalo je za cilj, kako piše u osnivačkim aktima, da „osnaži kolašinski sport i nekoliko ugostiteljskih i sportskih objekata uvrsti u jedinstvenu ponudu”. Na to preduzeće trebalo je da bude sa lokalne uprave preneseno vlasništvo nad nekoliko najznačajnijih sportsko rekreativnih objekata, među kojima su, pored hale i Doma mladih, stadion FK Gorštak, ali i poznati nacionalni restoran Vodenica te Dom učenika sa značajnim smještajnim kapacitetima. Sportski cenatar trebalo je i da obavlja dofinansiranje kolašinskih aktivnih sportskih klubova.

Planovi UO bili su da se „ učine maksimalni napori na oživljavanju tradicionalnih sportskih manifestacija, posebno u skijaškom sportu – Bjelasički spust i Bjelasička lasica”, kao i „proširenje djelatnosti na lov i ribolov”. No, tokom dvanaest mjeseci postojanja, preduzeće nije napravilo ništa od toga, a u njemu je bio samo jedan zaposleni – direktor Srećko Medenica, bivši savjetnik predsjednika SO i bivši predsjednik OO DPS.

„Razlozi za formiranje preduzeća bili su opravdani, jer bi se na taj način ujedinili turistički i sposrtski kapaciteti. Plnairano je bilo i da se zaposli nekoliko radnika Centra za kulturu, čija su zanimanja vezana ze sport. Zbog dogovora s Vladom, prestala je i potreba za tim preduzećem”, objasnili su tada u DPS-u. Kazali su i da Medenica nije sjedio besposlen za vrijeme dok mu je trajala funkcija. Njegov posao sastojao se, kažu njegove partijske kolege, u registraciji preduzeća i „pravljenja brojnih prijedloga projekata”. Kolašinski sportisti, kako naglašavaju, jedva čekaju da neko okrene glavu na sportsku zonu. Smatraju da „vodu pije” jedino rješenje koje bi garantovalo samoodrživost budućeg preduzeća koje će gazdovati objektima. To bi, tvrde, bila šansa za Kolašin, koji ima idealne uslove za pripreme sportista. „Bilo da dolazi s državnog ili lokalnog nivoa nebriga o ovim objektima vidljiva je na svakom koraku. To je razlog za glasniji bunt sportista i rekreativaca. U tome ne treba da nas sprječava politička naklonost bilo kome. Na žalost, aktuelna vlast nije ništa odgovornija prema sportskoj hali i Domu mladih od one prothodne”, kažu u kolšinskom Sportskom savezu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo