Povežite se sa nama

OKO NAS

GLAVNI GRAD I CRNE TAČKE ZA BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Igra sa životima

Objavljeno prije

na

Vrijeme vladavine gradonačelnika Miomira Mugoše krase mnogi građevinski spektakli. Među najzanimljivije i najnefunkcionalnije svakako spadaju pasarele na Zabjelu i Zlatici, kao i pješački prolaz ispod Bulevara Sv. Petra Cetinjskog. Ova tri projekta su Glavni grad koštala oko milion i po eura. Osim što se tu odlažu otpaci, kažu naši sagovornici, ova mjesta ne služe ničemu. Dakle, kante za smeće. Velike, i veoma skupe.

Ali, na stranu namješteni i besmisleni projekti, navikli smo. Problem je što su ti projekti, koji su trebali biti izgrađeni radi bezbjednosti u saobraćaju, upravo suprotno – crne tačke bezbjednosti. U neposrednoj blizini pasarele na Zabjelu, koja je navodno napravljena da osigura bezbjednost i olakša prolaz djeci pri odlasku u školu, prije desetak dana je život izgubila četrnaestogodišnja djevojčica. Zbog toga su roditelji i predstavnici civilnih organizacija ove sedmice organizovali protest, zahtjevajući da se pasarela na Zabjelu učini bezbjednom.

Danijela Knežević iz NVO Udruženje roditelja istakla je da se pasarela ne koristi zbog nepraktičnosti, odnosno zbog lošeg pozicioniranja, navodeći da, kada se siđe sa pasarele djeca direktno izlaze na ulicu.

Svi koji su prošli pored ove pasarele, vrijedne 230 hiljada eura, uvjerili su se u njenu funkcionalnost. Pored toga što prelaz preko nje oduzima mnogostruko više vremena, zbog prevelikog nagiba je i fizički posao. Napravljen je čak i dio za invalide, koji zbog strmine više liči na stazu za neki ekstremni sport. Ne postoji ni adekvatan prilaz ovoj građevini.

Predrag Nikolić, inženjer građevinske struke, za Monitor kaže da projekti koji se izgrade moraju zadovoljiti sve standarde, a da to ovdje nije bio slučaj. „Pasarele se grade zbog sigurnosti pješaka, što podrazumjeva da na tom mjestu ne postoje alternativni prelazi ulice, već se zabranjuju – pored njih ne smije postojati pješački prelaz, već pješaci samo i jedino mogu koristiti pasarelu. U tom dijelu svakako treba izvršiti reviziju takvih projekata u Podgorici”, kazao je on. Nikolić smatra da pasarele koje su sagrađene u Podgorici apsolutno nijesu u funkciji, ne održavaju se, i nema potrebe za njihovim korišćenjem, jer su alternativni prelazi dozvoljeni.

Naš sagovornik, koji živi blizu pasarele na Zabjelu, kaže da je niko ne koristi. „Nagib je katastrofalan, zbog čega je posebno djeci sa punim torbama jako teško da se na nju pentraju. Tu jedino dolaze huligani koji su polomili osvjetljenje i svu je išarali grafitima”. On kaže i da na pješačke prelaze ispod nje, gotovo nijedan vozač ne staje. „S obzirom na to da je riječ o veoma prometnoj ulici, gdje je stalno gužva, malo ko obraća pažnju na pješake. Ulica Vojislavljevića je prije par mjeseci obnovljena, a još uvijek na asfaltu nijesu napisana upozorenja da je u blizini škola. Pretpostavljam da nesrećni vozač, koji je iz Bijelog Polja, nije to znao”.

U (ne)funkcionalnosti, pasarela na Zlatici ne zaostaje. Mještani ovog podgoričkog naselja kažu da većina djece prelazi ulicu na semaforima ispod nje. U rekonstrukciju ove građevine, na zahtjev građana, prošle godine je uloženo oko 70 hiljada eura.

Naša sagovornica kaže da je prije rekonstrukcije, ova pasarela bila u potpunosti demolirana. Godinu dana nakon obnove, stakla su opet polomljena, a grafiti su svugdje. Ona kaže da se na tom mjestu jedino okupljaju zavisnici.

A šampion promašenih investicija, svakako je podzemni prolaz ispod Bulevara Sv. Petra Cetinjskog, vrijedan magičnih 1,2 miliona eura. Nije teško shvatiti zbog čega ovaj prolaz niko ne koristi – nalazi se u neposrednoj blizini pješačkih prelaza i semafora.

Upućeni kažu da je prolaz trebao biti napravljen u Bulevaru Džordža Vašingtona, kod kružnog toka, gdje se svakodnevno prave gužve zbog velikog broja pješaka. Ali, očigledno je od funkcionalnosti bilo važnije povezati kafiće na Rimskom trgu i u Maksim zgradi.

Ovaj prolaz, izgrađen 2008. godine, četiri godine kasnije je već bio ruiniran. Tada je na pet godina besplatno dat na korištenje Ženskom košarkaškom klubu Budućnost, uz obavezu održavanja.

Nikola Bajčetić, odbornik Demokratskog fronta, nedavno je u Skupštini glavnog grada ocijenio podzemni prolaz kao jednu od najgorih i najpromašenijih investicija u posljednje dvije decenije. ,,Naime, iako je Ženski košarkaški klub Budućnost pokušao da taj prostor učini življim, i da mu da neku namjenu, to je jednostavno ostalo bez rezultata, pa umjesto gradskog prostora koji ima svoju svrhu i namjenu, imamo najskuplji javni wc u ovom dijelu Evrope”, kazao je Bajčetić. On je tada kazao i da su posao oko podzemnog prolaza dobile privilegovane firme usko povezane s DPS-om, i pozvao tužilaštvo da provjeri ugovore vezane za ovu investiciju.

Predrag Nikolić ukazuje na logično – da li projekti ove vrste jesu u cilju opšteg dobra, ili su pranje novca. „Podzemni prolaz je koštao 1,2 miliona eura, a ne služi ničemu. To navodi na pitanje kuda ide novac građana, i koji su to projekti sprovedeni iz ugla struke. Očigledno nijedan, kada se podzemni prolaz ispod Bulevara Sv. Petra Cetinjskog, koji je koštao toliko, koristi kao kafić. Kada su izgrađene pasarele na Zabjelu i Zlatici, koje se ne koriste.”

Nikolić smatra da je Podgorica i više nego pogodna za dobru organizaciju i sigurnost u saobraćaju. „Samo tu temu treba prepustiti profesionalcima, da preurede grad u tom dijelu i obezbijede sigurnost na ulicama, kako tragični slučajevi više ne bi morali biti povod za preispitivanje”, zaključuje on.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo