Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINKE VIŠE OD DECENIJU NASTOJE DA POŠALJU U SVIJET “LISNATI” SIR: Tehnolozi traže mane, gurmani kilo više

Objavljeno prije

na

Već 12 godina traju bezuspješni pokušaji pojedinaca i udruženja da nezvanični kolašinski brend, lisnati sir, dobije zaštićenu oznaku porijekla. Prije šest mjeseci, nekoliko stočarki i ostalih učesnica obuke „žene u preduznetištvu” odlučile su da osnuju udruženje koje će naredih mjeseci intenzivno raditi na tome da ta specifična vrsta sira konačno bude prepoznata kao i zvanično autentičan mlječni proizvod vezan za Bjelasicu i Sinjavinu.

Ta vrsta sira, izuzetno cijenjena, zbog manje masnoće i specifične strukture gotovo uvijek nedostaje na pijaci, iako je njegova cijena između 5 i 7 eura, a u restoranima je među skupljim proizvodima nacionalne kuhinje. Iako su neki evropski tehnolozi početkom vijeka preporučivali Kolašinkama da odustanu od takvog načina sirenja, popularnost „listana” sve je veća, pa se na pijaci i u prodavnicama uvijek traži kilogram više.

Advokat Zoran Rakočević je 2002. godine osnovao Udruženje proizvođača zdrave hrane i u nekoliko navrata je pokušao da za taj, ali za druge poljoprivredne proizvode, omogući međunarodne sertifikate. On tvrdi da je predstavniku njemačkog Tehnološkog fakulteta smetao upravo nedostatak masnoće u siru, koji su neke planinke s ponosom iznijele na trpezu.

-Njemački profesor, čije sam ime zaboravio, a koji je bio šef katedre za mlječne proizvode na Tehnološkom fakultetu, kada je probao lisnati sir, planinku, koja nas je njime poslužila, pitao je „a gdje je ostalo”. Ona je odmah razumjela i u posebnoj činiji donijela kajmak. On je zamjerio jer sir nije dovoljno masan, a njegova kratkotrajnost, jer može da zadrži kvalitet svega dva tri dana, je bila prepreka brendiranju”- tvrdi Rakočević.

Njemci su tada jako bili zainteresovani za otvaranje fabrike sira u selu Lipovo. No, kako kaže Rakočević, Lipovčani su ostali dosljedni navikama i nisu pokazali fleksibilnost kada im je predlagano da tradicionalan način sirenja zamijene onim koji bi omogućio konkurentan proizvod za strano tržište.

„Njemci su predlagali proizvodnju druge vrste sira, koji bi se pakovao u krugovima od po 50 kg i plasirao bi se na evropsko tržište, po vrtoglavo visokim cijenama. Ta ideja se nije dopala mještanima Lipova, pa se od projekta odustalo” – kazao je Rakočević.

Međutim, žene koje decenijama proizvode lisnati sir, tvrde da se pravilnim čuvanjem njegov kvalitet može zadržati i po dvadesetak dana. Potrebno je samo, savjetuju one, da se čuva u dobro zatvorenim posudama.

Neke Kolašinke koje prodajom „lisnatog” značajno ojačavaju porodični budžet kažu da je tu vrstu sira lako usiriti, ali da je za specifičan efekat „listanja”potrebno vještine i strpljenja.

„Za lisnati sir se koristi pola mlijeka sa kojeg je skinut kajmak, takozvane ‘grijavine’, a pola ‘cijelog’ mlijeka. Grijavina treba da odstoji 24 sata, a ono mlijeko sa kojeg nije skinut kajmak od uveče do ujutro. Kada se usiri mlijeko, sir se uvija u najlon i treba da stoji dva- tri sata. Listanje se postiže jer sir često treba ‘prekalupiti’, pa se tako stvaraju tanki slojevi, listovi, zbog čega je i zanimljiv, naročito turistima. Za razliku od sira koji se ostavlja u kacu – masnog, lisnati sir se, dok se cijedi od surutke, ne uvija u ćedilo – objašnjava Dragica Rakočević, koja je prošlog ljeta nedjeljno proizvodila po 50 kilograma te tražene vrste sira i vrlo dobro zarađivala. Da je imala, kaže, prodavala bi i po duplo više, jer je potražnja, naročito tokom ljeta, velika.

Za razliku od Dragice, neke kolašinske domaćice za proizvodnju tog sira koriste dvije trećine obranog i svega jednu trećinu punomasnog mlijeka. Tako se dobija „posniji” sir, bez mnogo masti.

U grupi žena koje će ponovo pokušati da se izbore da se taj brend ozvaniči je i Branka Golubović. Ona je svjesna da će procedura trajati godinama, ali najavljuje da su kolašinske stočarke spremne da se prihvate tog zahtjevnog posla.

„Mnogo šta treba uraditi tokom tog procesa, a između ostalog i naći dokaze u literaturi o dugom postojanju ‘lisnatog’ sira na području ove opštine. Istražujemo i istorijske podatke. Cilj nam je da dokumentujemo kada se prvi put tako počelo siriti. Istraživaćemo i u porodicama gdje se s koljena na koljeno prenose najbolji načini za dobijanje efekta ‘listanja’ na tanke slojeve, što je glavna karakteristika tog mlječnog proizvoda” – kaže Golubović.

Prema nekim izvorima najvjerovatnije je takav sir prvi put proizveden u Vasojevićima. Kasnije su umijeće sirenja usavršile Moračanke i Rovčanke i ostale žene sa prostora kolašinske opštine. Prema drugim izvorima, „listan” je prvi put usiren u Morači ili Rovcima, a kasnije se vještina prenosila i rasla popularnost tog proizvoda.

„Mnogi faktori očigledno utiču da baš u kolašinskom kraju taj sir može da se napravi na način da ga je moguće razdovojiti na skoro providne slojeve. Zbog toga ga zovu i „kartica” (tanki papir koji služi za savijenja duvana). Žene sa kojima smo razgovarale tvrde da se ni u jednom drugom kraju Crne Gore, čak iako se dosljedno primjenjuje „recept” za sirenje, ne može to postići. Vjerujemo da je riječ i o klimatskim uslovima, ali i vrsti livadskih i planinskih trava kojima se krave ovdje hrane. Sve to treba, naravno, i dokazati i uobličiti u naučne činjenice” – kaže Golubović.

Ona vjeruje da nakon pljevaljskog kolašinski može postati druga zaštićena vrsta sira u našoj državi.

Kolašinkama, koje će nastojati da „listan” pošalju u svijet, mogao bi biti od pomoći i magistarski rad sugrađanina Ivana Ivanovića. On je kroz obiman rad na ternu i istraživanja nekoliko desetina kolašinskih domaćinstava opisao jedinstvenu tradicionalnu tehnologiju, analizirao hemijsku i mikrobiološku kakvoću sira i mlijeka od kojeg se proizvodi. Sve to radi prikupljanja parametara za standardizaciju te eventualne zaštite njegove izvornosti. Pokleknuće Evropa, valjda.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo