OKO NAS
PROIZVODNJA I ŠVERC MARIHUANE: Lazaret, albanska Kolumbija

Albanska policija je poslije višednevnih borbi u kojima je korišćeno i teško naoružanje, uspjela da stavi pod kontrolu oblast Lazaret, poznatu pod nazivom „albanska Kolumbija”. Prema Monitorom dobro obaviještenom izvoru, ova akcija je bila rezultat zahtjeva Evropske unije, koja je od ove zemlje zatražila da prekinu proizvodnju i izvoz, odnosno šverc marihune i skanka prema zapadnoevropskom tržištu.
Albanija je do sada važila za najvećeg proizvođača ove droge u Evropi i drugog u svijetu, dok je Crna Gora u švercerskom i kriminalnom lancu bila jedna od najznačajnijih država za tranzit marihuane. Nedvano je Monitor pisao o tome da je samo u jednoj akciji crnogorska policija u saradnji sa kolegama iz Albanije spriječila šverc preko tone skanka, koji je trebalo da preko rijeke Bojane bude čamcima prošvercovan u Crnu Goru.
Zaplene skanka su u posljednje vrijeme bile sve učestalije, a droga je uglavnom preko Luke Bar švercovana do Italije, i dalje prema tršištu u zapadnoj Evropi, sve do Skandinavije, gdje je njena cijena dostizala najveće iznose.
Evropa je odlučila da tome stane na put. Podaci koje je prenio Tanjug su fascinatni. U Lazaretu, koji nosi i epitet “fabrike marihuane”, u samo prvih dva-tri dana policijske racije uništeno je 133.419 stabala i izdanaka marihuane, preko 46 tona gotovog proizvoda te droge, kao i 150.565 kilograma kanabisa.
Osim velike količine droge policija je tokom operacije u Lazaretu pronašla i znatnu količinu raznog oružja i bojeve municije. Tokom uništavanja droge na terenu policija je maksimalno oprezna pošto su zabilježeni slučajevi kada je eksploziv bio sakriven u drogi.
U drugoj kući u blizini Lazareta, prema albanskim policijskim saopštenjima, nađeno je osam paketa heroina, pet laboratorija od kojih su dvije za preradu i pakovanje marihuane i tri za preradu ulja hašiša, dva inkubatora sa 27 lampi za grijanje, koje se koriste za uzgoj rasada.
U Lazaretu je pronađena i značajna količina oružja – 236 pušaka i automata, osam pištolja, dvije snajperske puške, jedan protivavionski mitraljez, 15 mitraljeza, tri protivtenkovske granate, jedan minobacač i četiri zolje, dvije kolekcionarske puške, kao i 12 lovačkih pušaka. Takođe, zaplijenjena je i značajna količina municije: 100.993 metaka raznog kalibra, 237 kalupa trotila, 147 bombi i jednja kompletna kutija bombi, 44 zolje, 153 redenika za metke, preko 250 elektronskih upaljača.
Zaplijenjeno je i pregledano 34 vozila sa oružjem i kanabisom u kabini, dva kombija i jedan automobil sa drogom, 30 registarskih tablica, osam presa za marihuanu, devet kalupa za presu, 18 makaza za sječnje kanabisa i dvije vakum mašine za pakovanje, više kompleta raznih dokumenata, policijske uniforme, maska, multifunkcionalni policijski prsluk, termalni dvogled i velika količina metaka.
Nakon ovih preciznih brojki, koje nijesu konačne, jasnije je zašto je oblast Lazaret u Albaniji nosila epitet evropske Kolumbije. Prema Monitorovom izvoru iz crnogorske policije u ovoj oblasti se godišnje proizvodilo stotinu tona marihuane, poznate kao albanka, kao i modifikovane verzije kanabisa skanka.
“Oblast Lazaret, sa svega dvije-tri hiljade stanovnika, prihodovala je od droge na godišnjem nivou oko četiri milijarde eura. U Lazaretu i selu Renea postoje čak pet labaratorija za preradu kanabisa” – kaže naš izvor.
Prema njegovim riječima vođa narkokartela koji je kontrolisao Lazaret bio je Gate Mahmutaj, dok mu je desna ruka bio Arsen Bahaj. Osim njih. među najpoznatijim dilerima iz Lazareta koji su u posljednjoj akciji uhapšeni su Albon Aliko, Alban Aliko,Jurgen Boci, Živi Kalemi, Abbas Rabi, Emilijan Aliko, Matijaž Boci, Ali Basha, Adem Sala, Skelim Krist, Artur She, Šerif Pijukom, Sokol Skender, Florijan Šurdi, Muho Martin, Adriatik Gaba, Karcan Gaba, Haka Buci, Hamza Buci, Agim Avduli, Zirja Sinani.
“Izmir Hebovija ima nadimak Shkodran, ili Skadranin, i on je bio glavna albanska veza za Crnu Goru” – tvrdi Monitorov izvor.
Droga iz Lazareta obično je išla u nekoliko standardnih i ustaljenih švercerskih pravaca. Jedan od njih je od Drača i Valone, gliserima do Italije. Drugi pravac je išao od Valone do hrvatskog grada Šibenika, odakle je brodovima produžavala za Veneciju.
“Treći put je vodio preko Crne Gore. Droga je obično prenošena putničkim automobilima. Vrijedni tovari ulaze preko Božaja, odnosno Sukobina, a zatim, ako tu prođe, ide na Debeli brijeg. Kod prenosa droge većinom se koriste automobili sa prepravljenim dnom, u krovnom tapacirungu, kao i u instrumental tabli. Većinu kurira prestavljaju mladi albanski bračni parovi, mada je bilo slučajeva da i stariji ljudi za dobru naknadu prenose skank. Postojala je i ruta koja je preko Crne Gore i Srbije vodila do graničnog prelaza Horgoš prema Mađarskoj. Tu su uglavnom korišćeni teretni kamioni” – kaže naš dobro obaviješteni izvor.
Mada su lokalne vlasti u Albaniji i ranije tvrdile da svake godine unište između 70.000 i 100.000 biljki kanabisa, svima je bilo jasno da u ovoj susjenoj zemlji ima oblasti koje su van kontrole vlasti. Tu postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, većinom hibridne, odnosno modifikovane marihuane. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične mariuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, onda cijena jednog kilograma dostiže od tri do pet hiljade eura.
I ako ne jedina, Lazaret je bio najveća takva oblast koja je bila izvan kontrole države, odnosno pod direktnom kontrolom mafije. Samo u ovoj oblasti albanska mafija je mogla za mjesec da stavi na tržište oko dvadeset tona ove droge. Evropska unija je zahtijevala da se taj posao prekine. Policijaska akcija trajala je šest-sedam dana.
“Albanska policija je naišla na žestok otpor mafije, na minobacačku vatru. Vojska narkodilera koristila je i teške mitraljeze. Kada je bilo izvjesno da policija sigurno proditre u oblast i preuzima kontrolu, vođa narkokartela Gate Mahmutaj paljenjem je uništio ogromne količine marihunae u buradima, kao i deset hiljada sadnica. Bio je to požar kao u filmovima” – priča naš izvor.
Eleiminisanjem Lazareta u Albaniji, putevi marihuana i skanka nijesu rekinuti. Samo nekoliko dana poslije ove velike akcije u Albaniji italijanska finansijska policija zaplijenina 42,7 tona smole kanabisa u jednoj od najvećih zapljena droge u Evropi, kod obale Sicilije, u okviru istrage francuske carine. Brod koji je nosio ovaj tovar trebalo je da pristane u neku luku na istočnom Mediteranu, kao na primjer u Libiji, Grčkoj ili Albaniji i droga je zatim trebalo da bude distribuirana širom zapadne Evrope. Vjeruje se da ova droga potiče iz Maroka, koji nastavlja da snadbijeva skoro cijelu Evropu.
“Albanija jeste bila najveći proizvođač marihuana u Evropi, ali su odmah uskočili drugi proizvođači sa globalnog nivoa, kao što su Dominikanska Republika, Grčka, Maroko i Tunis. Sa proizvodnjom i švercom droge na globalnom nivou teško se izboriti. Još je mnogo Lazareta, odnosno oblasti izvan državnih kontrola, u ovim zemljama koje pominjemo” – kaže Monitorov policijski izvor.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo