Povežite se sa nama

OKO NAS

MARATONSKO ISTJERIVANJE PRAVDE: Sve (ni)je u novcu

Objavljeno prije

na

Da se u životu često događa i ono što ne uspiju da izrežiraju ni najtalentovaniji režiseri uvjerava se punih sedamnaest godina književnica i slikarka iz Cetinja Mrijana Aleksandrova Rajković. Ona ni poslije toliko vremena ne može od Montenegrobanke da naplati 18.000 eura na ime 24 lična dohotka koji je banka odobrila nakon što joj je majku Nadeždu, dugogodišnju službenicu Montenegrobanke – filijala Cetinje, proglasila za tehnološki višak.

Banka je o tome donijela propisanu odluku, a čak je u blagajnu pristigao i novac da se isplati za 18 radnika koji su proglašeni za tehnološki višak, među kojima je bila i Mirjanina majka. I šta se dešava?

Pošto su te 1997. godine plate isplaćivane na blagajni a ne preko žiroračuna kao danas, blagajnica je 21. jula (pet dana poslije donošenja odluke o isplati) prispjeli novac uspjela da isplati dvanaestorici radnika. Ostalih šestoro trebalo je da budu isplaćeni sjutradan. Mirjanina majka je bila među tih ”šest radnika za ujutro”.

„Međutim, ona je uveče umrla, a Montenegrobanka je zadržala pare. Šta se desilo sa tim novcem ostalo je tajna, ali on familiji pokojnice nije isplaćen do današnjeg dana, jer NLB Montenegrobanka, kako se sada nakon privatizacije zove, izbjegava da izvrši obavezu iako je i Osnovni sud u Cetinju donio rješenje na ostavinskom postupku o pravu na nasljeđivanje pomenutog novca. Obraćala sam se zbog toga i tadašnjem direktoru banke više puta. On me upućivao na ekonomistu Branislava Žarića, koji je danima ponavljao da ‘nema pravnog osnova za isplatu, s obzirom na to da je službenica umrla'”, objašnjava u razgovoru za Monitor Mirjana Aleksandrova Rajković.

Ona kaže da je bila iznenađena objašnjenjem zašto banka neće da joj isplati novac. Nakon nekoliko mjeseci poslije majčine smrti pokrenula je ostavinski postupak pred Osnovnim sudom u Cetinju.

„Sud je donio rješenje da smo mi, članovi njene porodice, nasljednici zaostavštine iza smrti pokojne majke Nadežde Rajković, kako u sudskom rješenju piše, na novčana sredstva o kojima je riječ, odnosno ‘na pravo po Odluci o prestanku potrebe za radom radnika koji je tehnološki višak od 16. jula 1997. godine’. To rješenje sam više puta dostavljala direktoru Montenegrobanke u Cetinju, a kako je nedugo poslije toga banka privatizovana, dostavljala sam ga i direktorima NLB Montenegobanke. Posljednji put sam se obratila i pisanim i usmenim putem Antonu Ribnikaru, generalnom direktoru NLB Montenegrobanke, 2. aprila 2012. godine i rekla mu da ću se, ako ne isprave tu nepravdu, obratiti sudu u Strazburu. Ništa nisu preduzeli, a sva majčina dokumenta su – kako je njihova pravnica izjavila na sudu – ‘izgubljena u seljenju’. Ja ih, naravno, imam”, objašnjava Mirjana Rajković.

Radna knjižica Nadežde Rajković nije bila zaključena i ostala je u banci, koja je, kako kaže Mirjana, odbila da je vrati. Odlukom banke bilo je određeno da joj radni odnos prestaje 31. avgusta 1997. godine, dakle 40 dana nakon što je umrla.

Mirjana je protiv Montenegrobanke podnijela tužbu Osnovnom sudu u Cetinju. Sutkinja tog suda Vojislavka Vuković, nakon glavne javne rasprave održane 18. decembra prošle godine, donijela je presudu kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev Mirjane Aleksandrove Rajković, kojim je tražila da joj Montenegrobanka konačno isplati zaostali dug.

Montenegrobanka, kako stoji u presudi, „u odgovoru na tužbu, pisanim podnescima i riječi na raspravi” navodi „da je predmetno potraživanje zastarjelo”, pozivajući se na Zakon o obligacionim odnosima. Preciznije – ovakva potraživanja zastarijevaju za deset godina.

„Osnovni sud je predmet razmatrao kao da se radi o potraživanju iz radnog odnosa, a zapravo radi se o pravu nasljeđivanja zaostavštine u novcu nakon smrti roditelja. Dakle, sutkinja Osnovnog suda u Cetinju Vojislavka Vuković bitno je povrijedila odredbe parničnog postupka i pogrešno primijenila materijalno pravo”, kaže Aleksandrova Rajković.

Mirjana je odlučila da i dalje istjeruje pravdu, pa je podnijela žalbu na tu presudu Višem sudu u Podgorici. Opet nije imala sreće.

Početkom ove godine, tačnije 12. februara, Viši sud u Podgorici donosi presudu „kojom se odbija žalba kao neosnovana i potvrđuje prošlogodišnja presuda Osnovnog suda u Cetinju”. Rješnje je potpisala sutkinja Natalija Filipović.

U odgovoru na žalbu navedeno je da je žalba neosnovana, jer je prvostepeni sud pravilno zaključio da se radi o zastarjelom potraživanju: „Kako je potraživanje kojim se tužbom zahtijeva dospjelo 1997. godine, a tužba u ovom sporu podnijeta 13. 06. 2012. godine, to je zaključak prvostepenog suda da je potraživanje zastarjelo, jer je protekao opšti rok (10 godina) zastarjelosti potraživanja iz člana 371 Zakona o obligacionim odnosima, koji je bio u primjeni u vrijeme nastanka spornog odnosa”.

Protiv presude Višeg suda Mirjana je 8. aprila ove godine izjavila Vrhovnom sudu reviziju „zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava”.

Čak i da – hipotetički govoreći – prihvatimo da ovakva prava i zahtjevi mogu zastarati, sud je morao imati u vidu i pravilo nasljednog prava koje ovdje ima primat u odnosu na obligaciono pravo, po kojem pravo na zahtjev za zaostavštinu zastarijeva u roku od 20 godina od smrti ostavioca, navodi Aleksandrova Rajković u izjavi za reviziju.

Povodom ovog maratonskog spora obratili smo se NLB Montenegrobanci. Portparol banke, koji je, kako se moglo zaključiti iz razgovara sa njim, detaljno upućen u ovaj slučaj i koji nije želio da se predstavi, kazao nam je da Centralna banka Crne Gore zabranjuje komentarisanje sporova sa klijentima banke.

Mirjana Aleksandrova Rajković čeka odluku Vrhovnog suda i za svaki slučaj priprema predstavku Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo