Povežite se sa nama

OKO NAS

GRADNJA HOTELA NA OBALI BIOGRADSKOG JEZERA: Valorizacija prašume ili vandalizam

Objavljeno prije

na

Najave izgradnje hotela sa dvadesetak soba tik pored Biogradskog jezera, a u srcu čuvene prašume, nije značajnije uznemirila crnogorsku javnost. Tek su rijetki digli glas protiv tog projekta. Iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) i Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, na početku ljetnje sezone obećali su da će gradnja početi do kraja ove godine i pojasnili da je riječ o” nadogradnji, to jest rekostrukciji hotela, koji je nestao u požaru prije nekoliko decenija”.

Kako kažu u NP dobijeni su urbanističko – tehnički uslovi, i građevinska dozvola, a od nadležnih se spremaju da zatraže procjenu uticaja na životnu sredinu. Direktor NP Saša Jeknić ne očekuje nikave probleme i tvdi da gradnjom neće biti nauđeno ničemu što je za čuvanje u prostoru, koji je zaštićen još od 1878. godine.

“Izgradanja hotela je planirana kapitalnim budžetom, ispoštovan je zakon do detalja. Ne mislite, valjda, da bi država stala iza devastacije tog prostora i bilo čime ugrozila jezero ili prašumu. Posebna pažnja posvećena je tretmanu otpadnih voda, tako da one neće ugroziti biodiverzitet prašume. Grijanje će biti na pelet a hotel će raditi tokom cijele godine. Novi hotel daće novu dimenziju originalnoj turističkoj ponudi Biogradske prašume”- kaže Jeknić.

Njegove izjave, kao i ono što je, najavljujući gradnju, kazao direktor JP NPCG Zoran Mrdak, nekadašnji direktor “Biogradske gore” Dragiša Dožić okarakterisao je kao proizvoljne. Prema njegovim riječima, podizanje hotela značiće korak nazd, a možda i zatvorena vrata za upis Biogradske gore na svejetsku listu kulturne i prirodne baštine.

„Najava gradnje hotela i restorana na Biogradskom jezeru, u srcu prašume, od najodgovrnijih u JP Nacionalni parkovi Crne Gore, upravo onih koji su najpozvaniji da se bore za svaki pedalj prašume je zabrinjavajuća „ kaže Dožić. „Prvi put u dugoj istoriji tog parka dešava se da prirodni dragulj treba braniti od onih kojim je ovo dobro povjereno na upravljanje. Izjave i deklarisanje odgovrnih da će Biogradska gora postati dio svjetske prirodne baštine, a graditi objekte u središtu jedinstvene prašume, devastirajući najočuvanije prostore koje imamo, suprotno zakonu i prostorno planskim opredjeljenjima i UNESKO-ovim standardima, cinizam je i lakrdija”.

Dožić napominje: „Posao direktora NP nije da broji turiste i dnevni pazar, već, prevashodno, da koordinira i organizuje poslove zaštite.” Bivši direktor „Biogradske gore” tvrdi da stari hotel, na čijim temeljima se planira novi, nije uništen požarom, već srušen, shodno odluci rukovodilaca OOUR-A Bjelasica. Rušenje objekta tadašnja uprava NP iskoristila je da ne dozvoli građenje novog objekta na toj lokaciji.

„Time su se stekli uslovi da se postupno počnu sprovoditi mjere stroge zaštite na ovom lokalitetu u prašumskom rezervatu, shodno zakonskim propisima i Prostornom planu NP, usvojenom odlukom Skupštine Crne Gore iz decembra 1998. godine”.

Prema Dožićevim riječima, planskim dokumentima zona razvoja turizma ne zalazi u prostor sliva Biogradske rijeke i Jezerštice i na taj način ne ugrožava prašumski rezervat. Naime, na Kraljevom kolu, na ulazu u NP predviđeni su objekti visoke kategorije do 100 ležajeva, uz prateće servise.

„Tokom izrade Prostornog plana vodila se veoma stručna rasprava o lokaciji Kraljevo kolo i postojećim ugostiteljskim objektima na Biogradskom jezeru. Konačno je dogovoreno da se postojeći ugostiteljski kapaciteti na Biogradskom jezeru zadržavaju, s tim da se objekti mogu prevesti u višu kategoriju, samo na postojećim gabaritima. Ova se klauzula odnosila isključivo na postojeći restoran i sedam kamp- kućića. Gradnja hotela i restorana na Biogradskom jezeru je najgrublji oblik narušavanja izvornih univerzalnih prirodnih vrijednosti, ravan vandalizmu- smatra Dožić.

Prema njegovim riječima, s obzirom da je idejnim projektom predviđen objekt sa 25 soba, proširenjem parkinga i rekonstrukcijom vodovoda sa Ganovače do hotela neminovno bi došlo do sječe stoljetnih stabala, što bi u potpunosti izmijenilo postojeći ambijent. Veliki je problem i kako riješiti odvod otpadnih voda sa parkinga i fekalija iz postojećih objekata.

Dožić podsjeća i na dugu uspješnu tradiciju odbrane prašumskog rezervata od, kako je kazao, “drvosječa i drugih profitera”, koja je počela još daleke 1934. godine. Ta godina bila vrijeme velikih iskušenja u očuvanju Biogradske gore od ambicija rukovodilaca privrednog giganta ŠIPAD-a, koji su namjravali da iskorištavaju stoljetnu drvnu masu. Nekoliko godina kasnije, Zetska banska uprava podnijela je Direkciji šuma iz Skoplja, zahtjev za podizanje objekata na Biogradskom jezeru. Zahtjev je odbijen. Potom, 1958. godine Savezna komisija za fizičku kulturu SFRJ uradila je projekat za izgradnju Zimskog sportskog centra na području sadašnjeg nacionalnog parka.

„Posle duže rasprave ekspertska komisija za pregled projekta, sa akademikom Vilotijem Blačićem na čelu, podržana naučnim institucijama, uglednim javnim i

Dožić uz gleš Dožić Uz fleškulturnim radnicima i državnim organima za zaštitu prirode, odbacila je projekat u cjelini. Sekreterijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo 1965.godine naručio je Elaborat o mogućnostima korišćenja Biogradske gore I ta ideja je osujećena, jer je u odbranu prašume ustala struka i nauka iz Evrope i tadašnje Jugoslavije” – sjeća se Dožić.

Direktor Centra za razvoj Durmitora Darko Stijepović, takođe je otro osudio ideju o gradnji hotela na obali Biogradskog jezera, nazivajući taj projekat „najprostačkijom eksploatacijom prirodnog dragulja”. I on tvrdi da se gradnja hotela relaizuje suprotno Prostornom planu područja Biogradske gore, koji to najstrožije zabranjuje. ” Prije deset godina pokušali su iskoristiti pare Evropske agencije za rekonstrukciju za izgradnju bungalova na vodi, bolje rečeno, sojenica u samom jezeru. Srećom, uz pomoć medija i razumijevanja tadašnjeg direktora Agencije za zaštitu životne sredine, bataljena je ideja o sojenicama u jezeru. Sad su došli na još luđu ideju, hotel na obali jezera . Nekadašnji rezervat sa jelenima i muflonima dogurao je do jeftine eko krčevine i vododerine, do jeftine budvanske Guče i Ade Ciganlije”

Stijepović zaključuje: „To je podcjenjivanje eko morala i svijesti građana, a predlaganje UNESCO-u da prihvati kao mjesto svjetske baštine jezero sa hotelima, bungalovima, parkinzima u prašumama i roštiljima, svetogrđe i javna bruka države”.

Ova upozorenja zaslužuju argumentovan javan odgovor. Dok ne bude kasno.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo