Povežite se sa nama

OKO NAS

OPET BITKA ZA VALDANOS: Samo Vujice nema

Objavljeno prije

na

Tri godine nakon propadanja dva tendera za davanje u dugoročni zakup Valdanosa, crnogorska Vlada opet juriša na tu prekrasnu uvalu. Naime, Nacrtom Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Ulcinja, koji je izradila (što nije slučaj s nijednom drugom opštinom u zemlji), ona je „velikodušno” predvidjela da se hoteli (ukupne površine od preko 110 hiljada kvadratnih metara), kao u ranije donijetoj Studiji lokacije, ne projektuju u srcu Valdanosa, odnosno u maslinjaku, već na obodima uvale, tačnije na poluostrvu Mendra. Čak su i neki raniji čelnici Ulcinja izrazili zadovoljstvo takvim prijedlogom Ministarstva održivog razvoja i turizma, te namjerom da umjesto 1.600, u Valdanosu bude 900 kreveta. Vile za prodaju još se ne spominju.

No, tako nešto nemoguće je u okviru postojeće legislative. „Naime, Prostornim planom morskog dobra koji je plan višeg reda od Studije lokacije, definisano je da se ovaj prostor može koristiti tek za rekreativne namjene (pješačke i biciklističke staze), kao i da je na njemu predviđena samo zelena površina”, navodi se u Izvještaju Tenderske komisije za realizaciju projekta turističke valorizacije Valdanosa i Ostrva cvijeća o rezultatima tendera za izdavanje u dugoročni zakup kompleksa Valdanos u opštini Ulcinj od 23. novembra 2010. godine. A koje je potpisao predsjednik te komisije i ondašnji i sadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović, osoba protiv koje je zbog skandaloznog vođenja tenderskog procesa MANS pokrenuo krivičnu prijavu. Zaista, način na koji je vicepremijer godinama vodio postupak za izdavanje u zakup Valdanosa jednoj potpuno nereferentnoj firmi predstavlja školski primjer kršenja predviđenih procedura, a što je kasnije nastavljeno prikrivanjem dokumentacije o tom skandalu.

Naime, prvorangirana na Vladinom tenderu, britanska kompanija Cubus lux je od svog osnivanja 2003. godine poslovala s gubicima. U godinama kada je crnogorska Vlada htjela da im izruči Valdanos (2010. i 2011) imala je ukupni gubitak od gotovo 40 miliona funti. Ukupne obaveze bile su veće od vrijednosti imovine firme. No, ta je mala britanska kompanija bila samo istureni igrač, a posao je, kao i u nizu drugih privatizacija, trebalo da pripadne domaćim Englezima. Oni s boljim pamćenjem sjetiće se da je jedan crnogorski biznismen najavljivao da će se „2013. u Valdanosu održavati bokserski spektakli”. Duša ga je boljela, kako je govorio, što je ta investicija od nekoliko stotina miliona eura propala.

Boli je nakon pada tendera imao i Lazović. On je i dalje bestidno poručivao da je Cubus lux ispunila sve uslove tendera, čak navodio da će se ta firma ponovo javiti kada se raspiše sljedeći oglas za Valdanos.

Ne pamtim da je poslije toga iko više pominjao famozni Cubus lux, iako su nam naši zvaničnici prijetili da će oni silne pare uložiti neđe drugo, a ne kod nas. Ali, nijesu stigli daleko. Cubus lux je većinu poslova imao u susjednoj Hrvatskoj i gotovo sve kompanije koje su poslovale u njegovom okviru završile su u stečaju. Imao je, pored ostalog, marinu na Ugljanu, kod Zadra, i bio je to prvi nautički objekat na Jadranu koji je završio u stečajnom postupku. Čak je ostao bez kazina u hotelu Histria u Puli, jer mu je Vlada Hrvatske u maju 2011. godine oduzela pravo da priređuje igre na sreću pošto u propisanom roku nije mogao da pribavi garanciju banke u iznosu od 208 hiljada funti. Kao posljedica katastrofalnih poslovnih pokazatelja, odnosno nedostavljanja polugodišnjeg finansijskog izvještaja, Londonska berza je u aprilu 2012. godine ukinula dozvolu za trgovanje akcijama Cubus luxa.

Ali, nije ovđe riječ o toj gubitničkoj kompaniji, nego o sistematskom, katastrofalnom ponašanju crnogorskih vlasti prema najljepšoj uvali na Jadranu, sa 18 hiljada stabala stoljetnih maslina i plažom koja je spomenik prirode, a koja upravo zbog ovakvih opasnih namjera vlasti i njoj bliskih tajkuna pred našim očima propada. Zato je Vlada premijera Igora Lukšića da bi prikrila tu blamažu pokušala da za propast tendera okrivi MANS, ulcinjski civilni sektor i udruženja maslinara. „Sada bih volio da neko ko je doprinio da se pojavi sumnja u Cubus Lux i da dođemo do ovakvog nesretnog završetka, objasni ljudima zbog čega nijesmo stvorili uslove da se 600 ili 700 ljudi zaposli”, grmio je Lukšić.

Kao da mu u svakoj prilici Ulcinjani nijesu govorili: u Valdanosu ne treba da se gradi. Taj predivan prostor treba valorizovati po međunarodnim ekološkim standardina, da to bude oaza bez betona, a stvarnim vlasnicima moraju se vratiti nasilno oduzete masline, jer ih samo oni mogu ravitalizovati. Hotele treba graditi u Ulcinju na onim lokacijama đe su nekada i bili. Vlada tek treba da privoli nove vlasnike da poštuju potpisano. I tada će se zaposliti ne 600 ili 700 ljudi, već tri puta više.

Taj će proces u Ulcinju neminovno krenuti, kao što je ovih dana počela javna rasprava o PUP-u. U Pozitivnoj, koja je dio opštinske vlasti, kažu da zbog predloženog rješenja za Valdanos taj dokument neće podržati. “Zaštita te uvale je, na naše insistiranje, ušla i u koalicioni sporazum, pa smatram da je obaveza naših partnera da zajednički pokušamo da ubijedimo Vladu Crne Gore, koja radi ovaj planski dokument, da prihvati ovaj stav”, kaže predsjednik Opštinskog odbora te stranke Dritan Abazović.

Kada bi ovu poruku razumjeli u Vladi Crne Gore, iskupili bi se za skandal koji su cijeloj zemlji priredili prije tri godine. Mir bi se vratio u Valdanos i proširio čitavim Ulcinjem.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo