Povežite se sa nama

OKO NAS

OPET BITKA ZA VALDANOS: Samo Vujice nema

Objavljeno prije

na

Tri godine nakon propadanja dva tendera za davanje u dugoročni zakup Valdanosa, crnogorska Vlada opet juriša na tu prekrasnu uvalu. Naime, Nacrtom Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Ulcinja, koji je izradila (što nije slučaj s nijednom drugom opštinom u zemlji), ona je „velikodušno” predvidjela da se hoteli (ukupne površine od preko 110 hiljada kvadratnih metara), kao u ranije donijetoj Studiji lokacije, ne projektuju u srcu Valdanosa, odnosno u maslinjaku, već na obodima uvale, tačnije na poluostrvu Mendra. Čak su i neki raniji čelnici Ulcinja izrazili zadovoljstvo takvim prijedlogom Ministarstva održivog razvoja i turizma, te namjerom da umjesto 1.600, u Valdanosu bude 900 kreveta. Vile za prodaju još se ne spominju.

No, tako nešto nemoguće je u okviru postojeće legislative. „Naime, Prostornim planom morskog dobra koji je plan višeg reda od Studije lokacije, definisano je da se ovaj prostor može koristiti tek za rekreativne namjene (pješačke i biciklističke staze), kao i da je na njemu predviđena samo zelena površina”, navodi se u Izvještaju Tenderske komisije za realizaciju projekta turističke valorizacije Valdanosa i Ostrva cvijeća o rezultatima tendera za izdavanje u dugoročni zakup kompleksa Valdanos u opštini Ulcinj od 23. novembra 2010. godine. A koje je potpisao predsjednik te komisije i ondašnji i sadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović, osoba protiv koje je zbog skandaloznog vođenja tenderskog procesa MANS pokrenuo krivičnu prijavu. Zaista, način na koji je vicepremijer godinama vodio postupak za izdavanje u zakup Valdanosa jednoj potpuno nereferentnoj firmi predstavlja školski primjer kršenja predviđenih procedura, a što je kasnije nastavljeno prikrivanjem dokumentacije o tom skandalu.

Naime, prvorangirana na Vladinom tenderu, britanska kompanija Cubus lux je od svog osnivanja 2003. godine poslovala s gubicima. U godinama kada je crnogorska Vlada htjela da im izruči Valdanos (2010. i 2011) imala je ukupni gubitak od gotovo 40 miliona funti. Ukupne obaveze bile su veće od vrijednosti imovine firme. No, ta je mala britanska kompanija bila samo istureni igrač, a posao je, kao i u nizu drugih privatizacija, trebalo da pripadne domaćim Englezima. Oni s boljim pamćenjem sjetiće se da je jedan crnogorski biznismen najavljivao da će se „2013. u Valdanosu održavati bokserski spektakli”. Duša ga je boljela, kako je govorio, što je ta investicija od nekoliko stotina miliona eura propala.

Boli je nakon pada tendera imao i Lazović. On je i dalje bestidno poručivao da je Cubus lux ispunila sve uslove tendera, čak navodio da će se ta firma ponovo javiti kada se raspiše sljedeći oglas za Valdanos.

Ne pamtim da je poslije toga iko više pominjao famozni Cubus lux, iako su nam naši zvaničnici prijetili da će oni silne pare uložiti neđe drugo, a ne kod nas. Ali, nijesu stigli daleko. Cubus lux je većinu poslova imao u susjednoj Hrvatskoj i gotovo sve kompanije koje su poslovale u njegovom okviru završile su u stečaju. Imao je, pored ostalog, marinu na Ugljanu, kod Zadra, i bio je to prvi nautički objekat na Jadranu koji je završio u stečajnom postupku. Čak je ostao bez kazina u hotelu Histria u Puli, jer mu je Vlada Hrvatske u maju 2011. godine oduzela pravo da priređuje igre na sreću pošto u propisanom roku nije mogao da pribavi garanciju banke u iznosu od 208 hiljada funti. Kao posljedica katastrofalnih poslovnih pokazatelja, odnosno nedostavljanja polugodišnjeg finansijskog izvještaja, Londonska berza je u aprilu 2012. godine ukinula dozvolu za trgovanje akcijama Cubus luxa.

Ali, nije ovđe riječ o toj gubitničkoj kompaniji, nego o sistematskom, katastrofalnom ponašanju crnogorskih vlasti prema najljepšoj uvali na Jadranu, sa 18 hiljada stabala stoljetnih maslina i plažom koja je spomenik prirode, a koja upravo zbog ovakvih opasnih namjera vlasti i njoj bliskih tajkuna pred našim očima propada. Zato je Vlada premijera Igora Lukšića da bi prikrila tu blamažu pokušala da za propast tendera okrivi MANS, ulcinjski civilni sektor i udruženja maslinara. „Sada bih volio da neko ko je doprinio da se pojavi sumnja u Cubus Lux i da dođemo do ovakvog nesretnog završetka, objasni ljudima zbog čega nijesmo stvorili uslove da se 600 ili 700 ljudi zaposli”, grmio je Lukšić.

Kao da mu u svakoj prilici Ulcinjani nijesu govorili: u Valdanosu ne treba da se gradi. Taj predivan prostor treba valorizovati po međunarodnim ekološkim standardina, da to bude oaza bez betona, a stvarnim vlasnicima moraju se vratiti nasilno oduzete masline, jer ih samo oni mogu ravitalizovati. Hotele treba graditi u Ulcinju na onim lokacijama đe su nekada i bili. Vlada tek treba da privoli nove vlasnike da poštuju potpisano. I tada će se zaposliti ne 600 ili 700 ljudi, već tri puta više.

Taj će proces u Ulcinju neminovno krenuti, kao što je ovih dana počela javna rasprava o PUP-u. U Pozitivnoj, koja je dio opštinske vlasti, kažu da zbog predloženog rješenja za Valdanos taj dokument neće podržati. “Zaštita te uvale je, na naše insistiranje, ušla i u koalicioni sporazum, pa smatram da je obaveza naših partnera da zajednički pokušamo da ubijedimo Vladu Crne Gore, koja radi ovaj planski dokument, da prihvati ovaj stav”, kaže predsjednik Opštinskog odbora te stranke Dritan Abazović.

Kada bi ovu poruku razumjeli u Vladi Crne Gore, iskupili bi se za skandal koji su cijeloj zemlji priredili prije tri godine. Mir bi se vratio u Valdanos i proširio čitavim Ulcinjem.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo