Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Koncert za panj i testeru

Objavljeno prije

na

Strah i mafija. To su neizostavne riječi u priči o šumama i koncesijama na sjeveru Crne Gore. Privatni preduzetnik koji je na javnoj licitaciji prije dvije godine ubjedljivo dobio pravo na koncesije na šume na jednom dijelu beranske i andrijevičke teritorije, ali mu ipak nijesu dodijeljene – danas ne smije da govori o tome.

„Šta da radim? Vidiš dokle ovo ide”, kaže čovjek zahtijevajući anonimnost. „Ime da mi pomeneš, sjutra će mi doći pet državnih inspekcija. Uvijek nešto mogu naći da mi zabrane rad naredna tri mjeseca i da me sahrane”.

PREDSTAVE: U drvoprerađivačkom poslu je dugo. Prijavio se na konkurs za dodjelu koncesija. Ponudio je skoro tri puta više od konkurencije. Zvanično, dobio je čestitke. A onda, poslije nekoliko dana, takođe zvanično, koncesije su dodijeljene povlašćenom preduzeću, tri puta jeftinije. Bez objašnjenja.„ Kome da se žalim?” – pita on.

Da javno priča ne želi ni drugi privatnik, koji nije učestvovao na toj, kako kaže, „dobro zamišljenoj predstavi”, na kojoj je traženo da se uz ostalo priloži i potvrda o posjedovanju takozvanih zaprega. To jest – volova. Dva para, najmanje. Za veće koncesije i više.

„Na sjeveru ima oko dvjesta pedeset registrovanih privatnih drvoprerađivača. Da su svi konkurisali za koncesije, trebalo bi najmanje hiljadu volova za rad u šumi. Vučnih, ne običnih. Toliko ne bi mogli ni da uvezemo iz Holandije. Ili, da ih nekako uvezemo, pokažemo radi konkursa, i poslije prodamo mesnoj industriji”, priča taj privatnik.

Uprava za šume Crne Gore konkurs za dodjelu koncesija na period od sedam do petnaest godina sprovela je prije dvije godine. Saopšteno je da je odabran „dobar model i da će Uprava budno pratiti realizaciju koncesionih ugovora, čiji je uslov za potpisivanje bio preuzimanje obaveze za finalnu obradu drveta što je za one koji dobijaju koncesije bolje nego da proizvode dasku koju će davati u bescijenje”.

„Neka sada Uprava za šume pošalje komisiju kojom je prijetila u vrijeme konkursa, i neka obiđe privatnike koji su dobili koncesije. Neka pokažu neki finalni proizvod. I volove, obavezno”, napominje ovaj preduzetnik.

PREVARE: Privatnici sa Žabljaka otvoreniji su za priču. Oni potvrđuju da je kod njih istovjetna situacija i dijele mišljenje o tom famoznom konkursu, nepostojanju finalne proizvodnje i izvozu sirovine. Filip Šljivančanin, Pero Popović, Zoran Anđelić i Goran Simićević formirali su konzorcijum i na konkurs za koncesije, da bi zadovoljili, kako kažu, nemoguće kriterijume, pojavili se preko jedne grčke kompanije. Bili bi zadovoljni i s minimalnim količinama, samo da imaju bilo kakvu računicu da nastave da rade. Nijesu dobili, a Grk je odbio da uloži žalbu, jer se ranije, kako se ispostavilo, na to obavezao Upravi za šume.

„Mi sada grčku kompaniju Karapidos Bros i njenog vlasnika u Crnoj Gori tužimo za prevaru. Vidjećemo ovih dana šta će biti s tim procesom”, priča za Monitor Filip Šljivančanin.

On tvrdi da ima primjera da je koncesije prije dvije godine dobio privatnik koji u svojoj pilani do sada nije prerezao ni kubik drvne građe. „Ono građe što je valjalo, zamaklo je preko granice. Slabija građa stoji lagerovana pored puteva, ili se čak i ne izvlači iz šume”, kaže Šljivančanin.

Privatni drvoprerađivači sa sjevera objašnjavaju da je računica jasna. Povlašćenim koncesionarima čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca na Kosovu je 110 eura. Privatnici tvrde da čitava drvna industrija ove susjedne države počiva na sirovini iz Crne Gore.

„Neko će reći da je to nemoguće, jer je izvoz dozvoljen samo iz privatnih šuma. Pokušajte da nađete podatak koliko je recimo ove godine doznačeno za sječu u privatnim šumama, a onda se raspitajte na carinskim punktovima, gdje ti podaci moraju ostati registrovani, koliko je trupaca izvezeno prema Kosovu. Taj broj je makar pet puta veći od onog odobrenog za sječu. Šta to znači? Prvo, da se šuma krade i drugo, da sirove trupce izvoze i koncesionari”, pričaju ogorčeni privatnici koji su ostali bez koncesija, i s minimalnim kapacitetima rade kupujući sirovinu neuporedivo skuplje od rijetkih i privilegovanih.

KRAĐE: Da stvari budu još apsurdnije, Kosovari sada dolaze u Crnu Goru i nude da kupe preduzeća koja imaju koncesije. Za cijenu ne pitaju. Priča se da su neka već prodata. Kao što su nekada Rusi kupovali nekretnine, oni kupuju firme i s njima šume.

„Ipak postoji bitna razlika. U poslu s nekretninama bilo je rizika. Mnogi Rusi su preplatili imovinu koju su kupili. U crnogorskom šumarstvu nema rizika. To je najsigurniji biznis. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ više od sto. I tu je, da bi se došlo do šume, otvoren prostor za podmićivanje i korupciju do neviđenih razmjera. Sada da pitate i posljednju babu u bilo kojem selu na sjeveru šta se radi sa šumama, reći će vam – pljačka”, kaže privatnik iz Berana.

Poznavaoci prilika tvrde da bi na primjeru kako je organizovana crnogorska šumarska mafija, mogla da uči i sicilijanska.

„Ta se mafija nakotila, vrlo je moćna i ne može se sa njom lako na kraj. O mafiji na Siciliji sve znamo. O šumarskoj mafiji u Crnoj Gori ne zna se ništa”, kaže za Monitor bivši direktor propalog rožajskog giganta Gornji Ibar Hasan Kurtagić.

On je prvi upotrijebio termin „šumarska mafija” još prije mnogo godina, tvrdeći da su moćni šumarski lobiji spriječili privatizaciju i pustili da propadne ova kompanija. Prema njegovom mišljenju, vrh mafije treba tražiti u šumarstvu, a koncentričnim krugovima je povezana sve do dna, do krajnjih manipulanata.

,,U to kolo uvezani su i pojedinci iz politike, finansijske policije, javne policije, carine, šumskih uprava po gradovima”, kaže Kurtagić.

On tvrdi da se crnogorskim šumskim blagom bave na nezakonit način ljudi kojima to najmanje pripada. ,,Ljudi koji su shvatili da se u uslovima tranzicije može uraditi mnogo toga nezakonitog što nikada neće biti sankcionisano. Ljudi koji su shvatili da se mogu preko noći obogatiti i obezbijediti i svoje pra, pra, praunuke. To i čine i to je vidljivo golim okom”.

Bivši direktor Gornjeg Ibra se ne čudi što ljudi ne smiju da pričaju. ,,Ja sam o tome govorio u pogrešno vrijeme i dobio i prijetnje smrću. Sada su krađe svirepije”, tvrdi Kurtagić.

Konkursom za raspodjelu koncesija tražen je između ostalog i veliki broj motornih testera. Sudeći po jesenjoj simfoniji koja odjekuje s planina, reklo bi se da ovog omiljenog muzičkog instrumenta na sjeveru ne fali. Da je na programu koncert za panj i testeru svjedoče brda balvana pored puteva i pojedinih privatnih pilana. Pretovareni kamioni zamiču preko Kule, Dračenovca i Dobrakova. Carinici ne zaviruju previše u doznake, ali moraju registrovati kubike koji izlaze vani. Tragovi za pokoljenja spremna da se bore s korupcijom.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo