Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STAV: Uloga države u stvaranju poslovnog ambijenta

Objavljeno prije

na

Zeljezara-protest-PG-vlada

Svi modeli dugoročnog razvoja poslije globalne financijske krize polaze od aktivne uloge države u razvoju, ne njenog eliminiranja, i odbacuju elemente Vašingtonskog konsenzusa koji su doveli do krize (Justin Lin, glavni ekonomista Svjetske banke, 2009). Razlike su samo u lokaciji državne intervencije, koja može da bude na području poboljšanja raspoloživih resursa (olakšavanje komparativnih prednosti) ili aktivnija u alokaciji kapitala kao rijetkog proizvodnog faktora u zemljama u razvoju u privredne sektore više tehnološke razvijenosti (strategija brzog praćenja odnosno dostizanja razvijenih). Kako pasivnija strategija polazi od teorije komparativnih prednosti u izgradnji strukture privrede ona trajno ostavlja manje razvijene u zaostatku (zbog viška kapitala treba da razvijaju prvenstveno radno-intenzivnu i ekstraktivnu industriju, što ih ostavlja u zavisnosti od danas već razvijenih zemalja), čini se da je u datim poslijekriznim uslovima ipak bolje u nerazvijenom svijetu pa i u Crnoj Gori slijediti strategiju aktivne industrijske politike direktnim uticajem investicijama na strukturu privrede. Tako su u svom razvojnom usponu radile u druge zemlje, na primjer nekada Japan, danas Koreja, Tajvan.

To, na nivou privrednog sistema, podrazumijeva:
-strožiju regulaciju i nadzor tržišta, posebno finansijskog, i posebno tržišta kapitala;
– I pored privatizacije, neka infrastruktura i blue chipsi treba da ostanu u vlasništvu stalnih rezidenata Crne Gore (nisu nužno samo Crnogorci, već svi državljani Crne Gore pa još šire – svi stalni rezidenti. Na drugoj strani, ne afirmiše se i ne podstiče vlasništvo onih Crnogoraca koji izvlače kapital na neke slobodne zone – poreske oaze);
– U finansijskom sistemu neophodno je osamostaljivanje regulatornih i nadzornih institucija od politike i njihova međusobna saradnja;
– Socijalno osiguranje osamostaljeno stabilnim javnim izvorom financiranja, ne nastupanjem na volatilnoj (podložnoj naglim promjenama – pr.M.) berzi;
– podrška preovladajuće javnim institucijama obrazovanja, istraživanja i nauke; – jačanje javne finansijske podrške institucijama kulture, umjetnosti i sporta;
– Privredna i socijalna infrastruktura u većinsko javnom vlasništvu, dopunjena privatnim, a ne obrnuto;
– Osamostaljivanje pravosuđa, kao treće grane vlasti, od uticaja izvršene i zakonodavne vlasti;
– Jače uključenje NVO u politički proces participativne, a ne elitističke demokratije.

EKONOMSKE POLITIKE: Osnovni ekonomski princip treba da je gradualizam umjesto šok terapije.
– Monetarna politika ima kao glavni cilj stabilnost cijena (privrede), nezavisna od vlade;
– Finansijska politika (banke, osiguranje) treba da održi neke finansijske institucije u većinsko domaćem vlasništvu, kako bi bili u stanju da finansijski podrže domaća preduzeća realnog sektora na domaćem i inostranom tržištu;
– Fiskalna politika treba da je izrazitije anticiklična i bez direktne monetizacije izdataka javnog sektora. Eliminacija siromaštva je prioritet (kao Milenijski cilj UN);
– Aktivna industrijska politika treba reafirmaciju: slediti strategiju ,,žabljeg skoka” odnosno ,,brzog sledenja” Azijskog modela, sa finansijskom podrškom tehnološko naprednih grana i edukacije; da se raspoloživim resursima postigne brži rast i ostvare kompetitivne prednosti Crne Gore;
– Socijalna politika: primarni cilj smanjivanja siromaštva i nejednakosti u društvu uz veću pomoć hendikepiranima;
– Razvojna politika treba da podrži izgradnju prometne (i informacijske) infrastrukture da bi zaživio turizam kao prioritetna privredna grana.

Put iz krize prema EU i normalizacija privređivanja Crne Gore traži strateško novo opredeljenje u pogledu ciljeva i puteva za njihovo postizavanje.

Osnovni cilj: društvo blagostanja i harmonije bez prevelikih socijalnih tenzija zbog nejednakosti, sa ekološkom zaštitom i čuvanjem istorijskih korijena identitete CG. Izbor puta: gradualizam, transparentnost, podjela rada i kompetencija bez uplitanja centara neformalne moći, vladavina prava; participativna demokracija.

Ovdje su predloženi elementi za alternativni razvojni model u odnosu na dosadašnji model baziran na privrednom rastu finansiranom prodajom crnogorskog bogatstva strancima odnosno zaduživanjem.Umjesto modela liberalnog kapitalizma baziranog na tržišnom fundamentalizmu predlaže se ,,kapitalizam sa ljudskim licem” baziran na solidarizmu i gradualizmu.

Ovakav model trebao bi biti adekvatniji od dosadašnjeg kako partijama u vladinoj koaliciji, koje bar u imenu nose i socijalno odnosno socijalističko (kao i neke partije opozicije); a mnogo je bliži i prihvatljiviji od radikalnog Darwinskog kapitalizma prirodi ljudi na ovim prostorima, uključujući Crnu Goru.

ULOGA DRŽAVE: Ona je zbog krize pojačana: kao regulatora, nadzornika i kreatora tržišnog sistema i realizatora vladavine prava kao preduslov i kao pružalac ponude nekih osnovnih dobara i usluga iz područja tvrde i meke infrastrukture (Justin Lin, 2009). Dok prisilno izbacivanje uloge države u smjeru privatizacije svega i svačeg vodi dualizaciji društva na uključene i isključene (Žižek, 2010).

Razvojni modeli sa Konferencije Svjetske banke u Stockholmu maja i juna 2010. pokazuju na nužno aktivniju ulogu države kao korektora grešaka tržišta i invalidnog (homo oeconomicus samo) čovjeka na njemu. Bez njih, sistem bi propao. Azijski model razvoja (tržište plus politička autokratija) nije adekvatan i za Evropu, koja shodno civilizacijskim dostignućima traži regulirano tržište i uz participativnu demokratiju.

Država mora da stvara povoljniji poslovni ambijent, ali pri tome uvijek opšti interes (opšte dobro) treba da prevlada individualni parcijalni interes (dobro) elita. Postavlja se pitanjem, kakva je uloga države u njegovom stvaranju, poboljšanju ?

Prema generalnom rangiranju Svjetske banke, datom u redovnom godišnjem izvještaju „Doing Business” , Crna Gora zauzima u 2009. godini 71. mjesto među 183 države u analizi, ali stagnira rangom u odnosu na 2006. godinu, kada je bila 70. između 178 zemalja.

Uprkos radikalno liberalnom usmjerenju za vrijeme nezavisnosti, Vlada Crne Gore dakle nije uspjela komparativno u odnosu na druge zemlje u analizi poboljšati poslovni ambijent u agregatu 10 prikazanih indikatora, mada je provela reforme na četiri od 10 područja mjerenja ambijenta i prema tome je druga najveća reformatorka u okruženju u reformatorskom pogledu iza Makedonije.

Crna Gora ulazi u prvu trećinu zemalja preko povoljnosti poslovnog ambijenta, što je dobro i bolje od ranga koji zauzima među ovim državama prema društvenom proizvodu po stanovniku. U okviru Zapadnog Balkana bolji ambijent od Crne Gore je procjenjen samo za Makedoniju. Među pojedinim grupama indikatora Crna Gora natprosječno dobro stoji u pogledu uslova zapošljavanja, uzimanja kredita, zaštite investitora, uslova vanjske trgovine i zatvaranja biznisa. Najslabija je u pogledu dozvola za biznis, registracije vlasništva, oporezivanja i realizacije ugovora.

Razvoj ambijenta, koji je komparativno stagnirao za vrijeme od proglašenja nezavisnosti 2006 do 2009. je bio liberalnom politikom vlade komparativno poboljšan (sniženje ranga) samo na području zapošljavanja, uzimanja kredita (zasluga i CBCG), vanjske trgovine, a bitno je pogoršan na područjima registracije vlasništva, oporezivanja i realizacije ugovora, dok je najslabiji (rang 160) kod davanja dozvola za rad.

KAKO BITI BOLJI: Crna Gora ne može da bude drugi Monte Carlo, pošto nema sponzora kao što je Francuska (gdje služi francuskoj eliti za različite špekulacije), i pošto želi da postane članica EU i zato da ispunjava uslove članstva, što Monte Carlu nije potrebno. Za Crnu Goru je cilj da postane što više normalna država kao sve druge kompletne države, a ne neka polu-suverena oaza za špekulante. Evropske države koje su željele za sebe iznimni status odnosno uvodile najradikalniji liberalizam (tržišni fundamentalizam), u krizi su najviše posrnule: Irska, Island, pa i baltičke države. Način rješavanja posljedica krize – sa malim sistemskim promjenama zbog jakog lobiranja onih kojima dosadašnji globalni privredni sistem odgovara -ukazuje da će se kriza ponoviti, vjerovatno još u jačem izdanju. Ne bi bilo dobro, da tada Crna Gora bude među poraženima.

Iz elemenata ovog razvojnog modela proizlaze slijedeće preporuke za vladu i druge institucije Crne Gore:

-voditi razvojnu aktivnu industrijsku politiku usmjeravanjem investicija u tehnološko razvijene sektore i u infrastrukturu za turizam;
– jačanje vladavine prava (rule of law) na svim područjima realnog i finansijskog sektora privrede,
-jačanje administrativnih kapaciteta države i dosljedno osamostaljivanje tri funkcije moći: zakonodavne, izvršne i pravosudne,
-obezbjediti ista prava domaćim i stranim investitorima (povoljan poslovni ambijent nije potreban samo za strance!),
-zadržati bazičnu „tvrdu” privrednu infrastrukturu u javnom vlasništvu odnosno u vezi sa domaćim privatnim vlasništvom stalnih rezidenata: public-private partnership;
-jačanje javnog sektora u „mekim” elementima infrastrukture: edukacija, kultura, nauka,
-stabilizirati ekonomsko-političke mjere gradualizmom, a ne sa volatičnošču raznih šokova,
– zadržati transparentnu monetarnu politiku i strogu regulaciju i nadzor nad bankarstvom, osiguranjem i tržištima kapitala u duhu svjetskih i evropskim poslijekriznih inicijativa,
– jačati mjere socijalne politike za osiguranje socijalnog mira u državi kao važnog elementa povoljnog poslovnog ambijenta.

Zone neuspjeha

Kod analize Svjetske banke o poslovnom ambijentu u oči padaju naročito niski rejtinzi Crne Gore (koje treba poboljšati) kod:
-oporezivanja (Ministarstvo finansija),
-registracije vlasništva i realizacije ugovora (Ministarstvo pravosuđa),
-davanja dozvola za rad (Ministarstvo ekonomije),
-otvaranja biznisa (Ministarstvo privrede i javne uprave).

Prof. dr Franjo Štiblar

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo