Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ISTRAŽIVANJE: Spremniji ali bez rezultata

Objavljeno prije

na

Tokom prošle i pretprošle godine policija je tužilaštvu podnijela 189 krivičnih prijava zbog korupcije, kaže zvanična statistika. Od toga, samo prošle godine policija je tužilaštvu podnijela 24 krivične prijave protiv ,,visoke korupcije”, kaže za Monitor Rajko Malović, rukovodilac Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Prijave su podnijete protiv jednog predsjednika opštine, jednog predsjednika SO, dva predsjednika opštinskih odbora, jednog sekretara SO, načelnika i 11 službenika područne jedinice Uprave za nekretnine, direktora Uprave šuma i njegovih potčinjenih, dva službenika Nacionalnog parka, 11 direktora čiji je većinski privatni kapital i jednog čiji je većinski vlasnik država….

Ovogodišnja statistika bilježi rast krivičnih prijava. Od početka ove godine do oktobra policija je tužilaštvu podnijela 34 krivične prijave koje Uprava policije tretira kao „visoku korupciju”. Struktura osumnjičenih slična je onoj iz prethodne godine: pomoćnici u bolnicama, savjetnici u opštinskim i državnim službama, direktori domova zdravlja, direktori škola…

POVLAŠĆENI: Ivan Brajović, ministar policije sredinom godine iznio je podatak da su od 2006. do kraja 2009. godine tužilaštvu zbog korupcije prijavljeni: dva predsjednika opštine, 14 direktora akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću čiji je većinski vlasnik država, 30 direktora akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću gdje je većinski privatni kapital, pet rukovodilaca u državnoj upravi, osam direktora i sekretara u lokalnoj samoupravi, a procesuirani su i po jedan sudija Višeg suda i jedan sekretar opštine.

,,To dokazuje da nema povlašćenih kada su u pitanju ova krivična djela”, kazao je ministar. Prethodno je istu ocjenu dao i Veselin Veljović, direktor Uprave policije.

To, smatraju u opoziciji i civilnom sektoru nije visoka već administrativna korupcija. „Na osnovu dosadašnjih rezultata policije i tužilaštva jasno je da nema borbe protiv visoke korupcije, već samo protiv administrativne korupciji”, kaže za Monitor Vuk Maraš, direktor Monitoring programa MANS-a.

Razlika između te dvije vrste korupcije precizno je definisana i u vladinoj Strategiji za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala za period od 2010 . do 2014. godine u kojoj se navodi da „visoka korupcija obuhvata sve tipove korupcije na najvišem nivou u javnoj sferi, tamo gdje se formulišu politike i pravila, dok administrativna korupcija podrazumijeva korupciju na koju ljudi nailaze u susretima sa javnim funkcionerima i kada koriste javne službe. U načelu ona podrazumijeva skromne sume novca. “

Rodbina uhapšenih policajaca i carinika iz Rožaja u akciji Signal ovih dana protestuju zbog predugog (višemjesečnog) pritvora koji je uhapšenima određen. Predsjednik rožajskog SDP-a Izet Bralić zatražio je od nadležnih da kazne krivce po zakonu, ali je podsjetio policiju da na ,,spisku uhapšenih fale krupne ribe koje možda nijesu iz Rožaja”.

Crnogorska policija, sudstvo i tužilaštvo ne pokazuju rezultate u borbi protiv visoke korupcije konstatovano je sa mnogih evropskih i međunarodnih adresa.

Da je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, ,,odnosno progres na tom planu” od ključnog značaja za integraciju Crne Gore, prošlog mjeseca poručio je Herman van Rompuj, predsjednik Evropske unije. Prethodno je i šef delegacije Evropske komisije u Podgorici Leopold Maurer upozorio da ,,Crna Gora mora da uspostavi mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, naglašavajući kako poseban problem predstavlja nedostatak mjerljivih rezultata vezanih za presuda za korupciju na visokom nivou.

U izvještaju Stejt departmenta iz 2009. godine konstatuje se da crnogorska vlast nije dosljedno primjenjivala zakonske odredbe o krivičnim kaznama za korupciju državnih zvaničnika, a u izvještaju američke Global Integrity za istu godinu ocijenjeno je da Crna Gora ima slabe mehanizme za zaštitu od korupcije, a pripalo joj je najlošije mjesto od zemalja u regionu kada je u pitanju borba protiv korupcije.

Odgovornost predsjednika, premijera i ministara, nisko je rangirana uglavnom zato što osnovni mehanizmi za sprječavanje sukoba interesa ne postoje ili su nedjelotvorni, kaže se u izvještaju.

SKROMNI NAPREDAK, REZULTATI ISTI: U Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2009. godinu navodi se da je reforma policije skromno napredovala, te da je potrebno unaprijediti opremu i radni prostor, ,,posebno za odjeljenje za korupciju i organizovani kriminal”.

U Izvještaju EK za prethodnu godinu navodi se da je ,,u Odsjeku za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije 20 odsto predviđenih radnih mjesta upražnjeno i da Odsjek nema zapošljenih na lokalnom nivou”. Takođe, konstatuje se da su ,,uslovi za rad ove službe neodgovarajući i potrebna je dalja izgradnja profesionalnih vještina, posebno u vezi korišćenja modernih istražnih tehnika, uključujući finansijske istrage”.

Nebojša Medojević, lider PzP i član skupštinskog Odbora za bezbjednost za Monitor komenatriše da situacija u tom Odsjeku jasno govori o namjeri policije da se bori sa visokom korupcijom. On podsjeća da samo Cran Gora nema jedinicu poput hrvatskog Uskoka.

Rajko Malović za Monitor kaže da se situacija u tom Odsjeku popravila u odnosu na 2008. godinu. ,,Povećan je broj službenika koji se bave suzbijanjem organizovanog kriminaliteta u sjedištu koji u saradnji sa područnim jedinicama i ispostavama sprovode istrage iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije”. Odsjek ni dalje, međutim, nema zapošljene na lokalnom nivou.

„Planom razvoja Uprave policije planirano je da se kroz izmjene Akta o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta rasporede službenici za suzbijanje organizovanog kriminaliteta na regionalnom nivou tj. na nivou osam područnih jedinica”, kaže Malović. On kaže da se „kontinuirano organizuju specijalističke edukacije i nadograđuju tehnički i informatičko-analitički alati za primjenu posebnih istražnih tehnika definisanih Zakonom o krivičnom postupku Crne Gore”, te da se „modernizuju tehnički, softverski – informatički alati kao podrška kako bi se spriječilo izvršenje svih pojavnih oblika organizovanog kriminala”.

Malović tvrdi : ,,Uprava policije je spremna i odlučna u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i za to posjeduje znanja, vještine i kapacitete, što pokazuju i ostvareni rezultati”.

Vuk Maraš kaže da situacija kada su kapaciteti policije u pitanju jeste poboljšana. ,,Glavni izgovor policije da nijesu opremljeni na dovoljnom nivou i da zbog toga rezultati nedostaju ne stoji. I Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije konstatovala je taj napredak. Stoga bi se očekivali mnogo bolji rezultati. Ali ih nema”, kaže on.

Maraš ocjenjuje da je glavni problem nedostatak političke volje da se bori sa visokom korupcijom i podsjeća da još nemamo nijednu presudu kada je u pitanju visoka korupcija. „Problem može biti samo to da policija na adekvatan način ne prepoznaje odgovarajauće informacije koje treba proslijediti tužilaštvu, ili prosto ne želi da to uradi. Ili da samo tužilaštvo ne nalaže policiji pribavljanje dokaza u slučajevima visoke korupcije”, kaže on. ,,Odgovornost je na Veselinu Veljoviću i Ranki Čarapić, a na osnovu rezultata je jasno da oni nemaju niti volje niti snage da pokreću ključne probleme u ovoj državi”.

Maraš podsjeća da je nedostatak rezultata ključni problem koji potencira briselska administracija.

UNUTRAŠNJA KORUPCIJA: Nebojša Medojević smatra da jedan od glavnih prepreka policije u borbi protiv visoke korupcije nijesu kadrovski kapaciteti i opremljenost nego korupcija u samoj policiji. ,,Unutrašnja kontrola nije sprovela nijednu provjeru imovinskog stanja policijskih funkcionera, čak ni tamo gdje je očigledno da imovinu nijesu mogli steći radom u policiji”, kaže Medojević.

Medojević podsjeća da nije bilo niti jedne krivične prijave za korupciju u oblasti javnih nabavki, u kojoj ima jasnih zloupotreba. ,,Pa i sama izgradnja zgrade Uprave policije je slučaj visoke korupcije” .

Aleksandar Saša Zeković, član Savjeta za civilnu kontrolu policije kaže da je Uprava policije u prošloj i ovoj godini ,,čak i procesuirala nekoliko policijskih službenika kojima se stavlja na teret koruptivno ponašanje”, ali da je riječ o saobraćajnim policajcima gdje je „korupcija zanemarljiva”, a neki slučajevi „više proizvod internih igri i obračuna nego istinske i činjenične korupcije”.

Prema Izvještaju EK za 2009. godinu ,,disciplinske mjere su izrečene za

124 službenika policije, a u periodu februar-jul 2009. podnijete su krivične prijave protiv 27 policijskih službenika”.

„Trebalo bi da nas zabrinjavaju zloupotrebe na visokim službenim položajima u policijskoj organizaciji. Suočavanje sa tim pitanjima dokazuje puni profesionalizam i istinske kapacitete nacionalne policijske organizacije. Na žalost takvi primjeri su rijetki ili gotovo da ne postoje”, kaže Zeković.

On smatra da nedostatak krivičnih prijava protiv visokih policijskih funkcionera ne znači da „imamo policijski servis oslobođen zloupotreba i nepravilnosti”.

„Naprotiv. Mene zabrinjava tolerisanje ozbiljnih profesionalnih propusta učinjenih od strane policijskih starješina. Zabrinjavajuća je činjenica da imamo sudske presude kojima su niži policijski službenici oglašeni krivim a da pri tom nije upitna i objektivna odgovornost mjerodavnih, pretpostavljenih starješina”, kaže Zeković.

Policija se za sada, konačni je sud naših sagovornika, protiv visoke korupcije bori tek deklarativno. Statistika broja istraga protiv korupcije se povećava, ali visoki zvaničnici ostaju van nje.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo