Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bez graditelja i bez kupaca

Objavljeno prije

na

U kišom okupanom Pržnu, u hotelu Maestral, održan je početkom sedmice drugi po redu Festival investicija i nekretnina u Crnoj Gori pod nazivom FREI. U moru festivala, dobili smo i festival investicija. Neobičan naziv za izložbu projekata već viđenih i medijski podrobno ispraćenih, neostvarenih investicionih poduhvata na teritoriji Crnogorskog primorja

Programski sadržaj FREI-a zasluga je eksperata Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Drugi rođendan skupe manifestacije u Pržnu nije obilježila nikakva novost u odnosu na prethodni. Autorka ovog teksta mogla je mirne duše plasirati sve ono što je na istu temu objavljeno godinu dana ranije.

Nakon posjete Festivalu investicija ozbiljno se dovodi u sumnju teza da je Crna Gora jedna od najpoželjnijih investicionih destinacija u svijetu.

Svi štandovi prijavljenih izlagača, investitora, stranih i domaćih konsultantskih firmi i projektnih biroa sa izloženim plakatima i posterima planiranih građevina stali su na nevelikom prostoru hotelske recepcije. Na FREI-u nije bilo ni traga sajamske atmosfere i uzbuđenja koju stvaraju novi zanimljivi projekti, inovacije, moć i bogatstvo, makete modernih hotela koje oduzimaju dah, koja obično prati manifestacije ovoga tipa.

Upoređenja radi, na sajmu nekretnina u Kanu koji predstavnici Vlade redovno posjećuju, samo ulaz za posjetioce staje 800 eura.

Na recepciji Maestrala šepurila se jedino stara maketa Capital centra Atlas grupe, Duška Kneževića.

Izlagači su bili uglavnom stari znanci. Kompanija Porto Montenegro u Tivtu sa marinom i stanovima za tržište, egipatski Oraskom sa novim master planom za poluostrvo Luštica, ruski Metropol i ostrvo Sv. Marko… Ni jedan od izloženih investicionih projekata od prošlog do ovog sajma nekretnina nije izveden.

Bez investicija i dalje je ulcinjska Velika plaža. Nema najavljivanih ulaganja u hotele u Bečićima, naselja, hotela i golf terena na brdu Spas kod Budve.

Izostala je festivalska prezentacija projekata hotela u Herceg Novom i Budvi, jedne od najvećih hotelskih kuća u državi, privatne kompanije Vektra-Boka, vlasnika Dragana Brkovića. Nema brojnih turističkih kompleksa planski smještenih diljem obale, Smokvice, Skočiđevojka, Galije, Crvena Glavica… Ni poznatih svjetskih hotelskih lanaca Kempinski, Šeraton, Holidej In, i svih onih čijim se imenima godinama unazad vlast razmetala.

Zapaženo izlaganje imao je predstavnik kompanije Hajat, koja preuzima menadžment hotela Crna Gora u Podgorici.

U Maestralu nije bilo ni ruskih milijardera ni arapskih šeika. Festival je protekao bez graditelja i bez kupaca nekretnina.

Bio je to zatvoreni krug između države i velikog broja teoretičara na zadate teme.

U tom pogledu zapaženu ulogu, kao i obično, imali su ministri Branimir Gvozdenović i Predrag Nenezić. Njihova izlaganja, objavljena pored ostalih u festivalskom katalogu, prepuna uvjeravanja o posvećenosti države održivom razvoju, poštovanju životnog okruženja i očuvanju ambijentalnih vrijednosti, bila su kraća od sopstvenih biografija koje su priložili.

Ako su tokom trodnevnog boravka prošetali Pržnom, učesnici festivala mogli su se uvjeriti u posvećenost Vlade očuvanju prostora. Pored hotela u kojem su smješteni, u periodu između dva Festivala nekretnina, naslonjeno na magistralni put, niklo je novo stambeno naselje od 7-8 stambenih blokova, koje podižu članovi ministrove uže rodbine.

„Sve po zakonu” kako kaže ministar Gvozdenović, čije je Ministarstvo dalo punu saglasnost na DUP Pržno i stambene zgrade u njemu.

Sada, kada je posao ucrtavanja stambenih i apartmanskih blokova na atraktivnim lokacijama uz obalu dovršen, a kritike aktuelne planske politike iz Evrope uveliko stižu, iz Ministarstva duvaju neki novi vjetrovi.Ide nova priča o očuvanju primorskog pejzaža, zaštiti prostora, o zaustavljanju planiranja izgradnje vikend stanova u korist hotelskih kapaciteta. Izbacuju se zvučne parole – novi koncept planiranja prostora za budućnost.

Ako novu kampanju bude sprovodila stara ekipa Ministarstva , biće to isto kao da je kozi dato da prištedi kupus za generacije koje dolaze.

Na sesiji posvećenoj vladinom programu mjera za podsticanje gradnje hotela i privlačenje hotelskih investitora i poznatih brendova, ministar Gvozdenović iznosi zapanjujući podatak po kome je samo u Budvi planirano oko 5.000.000 kvadrata, dobro ste pročitali, pet miliona kvadratnih metara novog stambenog prostora!?

Kao da njegovo Ministarstvo i on lično nisu davali saglasnost na takve pogubne planove.

Kao da je neko drugi cijelo vrijeme uređivao prostor, „nevjerovatne prirodne ljepote” umjesto njega i njegovih najbližih saradnika, „eksperata sa evropskim iskustvom”.

Pored programa razvoja hotelijerstva, u fokusu Festivala nekretnina ove godine bio je projekat socijalnog stanovanja koje sprovodi Ministarstvo uređenja prostora.

No glavna zvijezda FREI-a 2010., bio je premijer Milo Đukanović čija je posjeta podigla značaj anemičnoj manifestaciji. Okružen svitom partijskih funkcionera, gradonačelnika, ministara i tajkuna , vidno raspoložen Đukanović strpljivo je odgovarao na pitanja prisutnih novinara Za razliku od premijera, ministar Nenezić grubo je odbio pitanja izvan festivalskih tema.

Nekorektnog odnosa prema novinarima nije nedostajalo ni kod organizatora.

Novinarka Monitora doživjela je niz neprijatnosti od strane savjetnice ministra Gvozdenovića zadužene za odnose sa javnošću, Zoje Kustudić.

Savjetnica je pokušala spriječiti kontakt novinarke sa gostom festivala, bivšim generalnim sekretarom Savjeta Evrope, dr Valterom Schwimmerom u prostoriji Press centra gdje je imao zakazan intervju sa novinarom Pobjede. Kada joj to nije pošlo za rukom nastojala je da utiče na izbor tema, pa je tokom neformalnog razgovora novinarke i dr Schwimmera dobacivala nesuvisle komentare, na iznenađenje prisutnih.

Neprimjereno ponašanje ministrove savjetnice nastavljeno je sjutradan verbalnim napadom i prijetnjama uzdignutim prstom u sred pune kongresne sale, pred početak sesije o hotelijerstvu. Na primjedbu da ne može određivati sa kim će i o čemu novinari razgovarati, savjetnica je odbrusila „ovdje će biti kako ja kažem” uz značajno predskazanje, „vaš je glavni problem što visoko letite ali ćete uskoro nisko da padnete…” .

Bio je to nesputan izliv bijesa i frustracija zbog nesposobnosti da se prihvate drugačiji stavovi u odnosu na zvanične koje PR službe promovišu.

KAP na moru

Na Festivalu nekretnina predstavljen je Predlog programa mjera za podsticanje izgradnje hotelskih kompleksa, privlačenje hotelskih investitora i poznatih svjetskih brendova. U pitanju je paničan pokušaj da se oživi posustala crnogorska hotelska industrija. Prvi put u javnosti su iznijete brojke i analize koje ukazuju na svu pogubnost dosadašnje politike gradnje vikend stanova u poznatim turističkim mjestima. Poziv budućim graditeljima hotela visoke kategorije sadrži ponudu koja se ne odbija. Jučerašnja top destinacija za ulaganja nudi najatraktivnije lokacije u vlasništvu države za gradnju luksuznih hotela po nižim cijenama ili besplatno! Uz smanjenje ili potpuno ukidanje komunalnih taksi, zavisno od broja zvjezdica. Tu si i poreske olakšice za hotele sa više zvjezdica uz povećanje oporezivanja onih niže kategorije. Investitorima se nude niže cijene vode i struje, poput podgoričkog KAP-a. Smanjenje doprinosa za njihove zaposlene. Nude se povoljnosti za pretvaranje stambenih u hotelske komplekse i niz drugih olakšica. Program Ministarstva uređenja prostora posljednji je vapaj upućen investitorima. Dođite, gradite, ne treba ništa da nam platite.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo