Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bez graditelja i bez kupaca

Objavljeno prije

na

U kišom okupanom Pržnu, u hotelu Maestral, održan je početkom sedmice drugi po redu Festival investicija i nekretnina u Crnoj Gori pod nazivom FREI. U moru festivala, dobili smo i festival investicija. Neobičan naziv za izložbu projekata već viđenih i medijski podrobno ispraćenih, neostvarenih investicionih poduhvata na teritoriji Crnogorskog primorja

Programski sadržaj FREI-a zasluga je eksperata Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Drugi rođendan skupe manifestacije u Pržnu nije obilježila nikakva novost u odnosu na prethodni. Autorka ovog teksta mogla je mirne duše plasirati sve ono što je na istu temu objavljeno godinu dana ranije.

Nakon posjete Festivalu investicija ozbiljno se dovodi u sumnju teza da je Crna Gora jedna od najpoželjnijih investicionih destinacija u svijetu.

Svi štandovi prijavljenih izlagača, investitora, stranih i domaćih konsultantskih firmi i projektnih biroa sa izloženim plakatima i posterima planiranih građevina stali su na nevelikom prostoru hotelske recepcije. Na FREI-u nije bilo ni traga sajamske atmosfere i uzbuđenja koju stvaraju novi zanimljivi projekti, inovacije, moć i bogatstvo, makete modernih hotela koje oduzimaju dah, koja obično prati manifestacije ovoga tipa.

Upoređenja radi, na sajmu nekretnina u Kanu koji predstavnici Vlade redovno posjećuju, samo ulaz za posjetioce staje 800 eura.

Na recepciji Maestrala šepurila se jedino stara maketa Capital centra Atlas grupe, Duška Kneževića.

Izlagači su bili uglavnom stari znanci. Kompanija Porto Montenegro u Tivtu sa marinom i stanovima za tržište, egipatski Oraskom sa novim master planom za poluostrvo Luštica, ruski Metropol i ostrvo Sv. Marko… Ni jedan od izloženih investicionih projekata od prošlog do ovog sajma nekretnina nije izveden.

Bez investicija i dalje je ulcinjska Velika plaža. Nema najavljivanih ulaganja u hotele u Bečićima, naselja, hotela i golf terena na brdu Spas kod Budve.

Izostala je festivalska prezentacija projekata hotela u Herceg Novom i Budvi, jedne od najvećih hotelskih kuća u državi, privatne kompanije Vektra-Boka, vlasnika Dragana Brkovića. Nema brojnih turističkih kompleksa planski smještenih diljem obale, Smokvice, Skočiđevojka, Galije, Crvena Glavica… Ni poznatih svjetskih hotelskih lanaca Kempinski, Šeraton, Holidej In, i svih onih čijim se imenima godinama unazad vlast razmetala.

Zapaženo izlaganje imao je predstavnik kompanije Hajat, koja preuzima menadžment hotela Crna Gora u Podgorici.

U Maestralu nije bilo ni ruskih milijardera ni arapskih šeika. Festival je protekao bez graditelja i bez kupaca nekretnina.

Bio je to zatvoreni krug između države i velikog broja teoretičara na zadate teme.

U tom pogledu zapaženu ulogu, kao i obično, imali su ministri Branimir Gvozdenović i Predrag Nenezić. Njihova izlaganja, objavljena pored ostalih u festivalskom katalogu, prepuna uvjeravanja o posvećenosti države održivom razvoju, poštovanju životnog okruženja i očuvanju ambijentalnih vrijednosti, bila su kraća od sopstvenih biografija koje su priložili.

Ako su tokom trodnevnog boravka prošetali Pržnom, učesnici festivala mogli su se uvjeriti u posvećenost Vlade očuvanju prostora. Pored hotela u kojem su smješteni, u periodu između dva Festivala nekretnina, naslonjeno na magistralni put, niklo je novo stambeno naselje od 7-8 stambenih blokova, koje podižu članovi ministrove uže rodbine.

„Sve po zakonu” kako kaže ministar Gvozdenović, čije je Ministarstvo dalo punu saglasnost na DUP Pržno i stambene zgrade u njemu.

Sada, kada je posao ucrtavanja stambenih i apartmanskih blokova na atraktivnim lokacijama uz obalu dovršen, a kritike aktuelne planske politike iz Evrope uveliko stižu, iz Ministarstva duvaju neki novi vjetrovi.Ide nova priča o očuvanju primorskog pejzaža, zaštiti prostora, o zaustavljanju planiranja izgradnje vikend stanova u korist hotelskih kapaciteta. Izbacuju se zvučne parole – novi koncept planiranja prostora za budućnost.

Ako novu kampanju bude sprovodila stara ekipa Ministarstva , biće to isto kao da je kozi dato da prištedi kupus za generacije koje dolaze.

Na sesiji posvećenoj vladinom programu mjera za podsticanje gradnje hotela i privlačenje hotelskih investitora i poznatih brendova, ministar Gvozdenović iznosi zapanjujući podatak po kome je samo u Budvi planirano oko 5.000.000 kvadrata, dobro ste pročitali, pet miliona kvadratnih metara novog stambenog prostora!?

Kao da njegovo Ministarstvo i on lično nisu davali saglasnost na takve pogubne planove.

Kao da je neko drugi cijelo vrijeme uređivao prostor, „nevjerovatne prirodne ljepote” umjesto njega i njegovih najbližih saradnika, „eksperata sa evropskim iskustvom”.

Pored programa razvoja hotelijerstva, u fokusu Festivala nekretnina ove godine bio je projekat socijalnog stanovanja koje sprovodi Ministarstvo uređenja prostora.

No glavna zvijezda FREI-a 2010., bio je premijer Milo Đukanović čija je posjeta podigla značaj anemičnoj manifestaciji. Okružen svitom partijskih funkcionera, gradonačelnika, ministara i tajkuna , vidno raspoložen Đukanović strpljivo je odgovarao na pitanja prisutnih novinara Za razliku od premijera, ministar Nenezić grubo je odbio pitanja izvan festivalskih tema.

Nekorektnog odnosa prema novinarima nije nedostajalo ni kod organizatora.

Novinarka Monitora doživjela je niz neprijatnosti od strane savjetnice ministra Gvozdenovića zadužene za odnose sa javnošću, Zoje Kustudić.

Savjetnica je pokušala spriječiti kontakt novinarke sa gostom festivala, bivšim generalnim sekretarom Savjeta Evrope, dr Valterom Schwimmerom u prostoriji Press centra gdje je imao zakazan intervju sa novinarom Pobjede. Kada joj to nije pošlo za rukom nastojala je da utiče na izbor tema, pa je tokom neformalnog razgovora novinarke i dr Schwimmera dobacivala nesuvisle komentare, na iznenađenje prisutnih.

Neprimjereno ponašanje ministrove savjetnice nastavljeno je sjutradan verbalnim napadom i prijetnjama uzdignutim prstom u sred pune kongresne sale, pred početak sesije o hotelijerstvu. Na primjedbu da ne može određivati sa kim će i o čemu novinari razgovarati, savjetnica je odbrusila „ovdje će biti kako ja kažem” uz značajno predskazanje, „vaš je glavni problem što visoko letite ali ćete uskoro nisko da padnete…” .

Bio je to nesputan izliv bijesa i frustracija zbog nesposobnosti da se prihvate drugačiji stavovi u odnosu na zvanične koje PR službe promovišu.

KAP na moru

Na Festivalu nekretnina predstavljen je Predlog programa mjera za podsticanje izgradnje hotelskih kompleksa, privlačenje hotelskih investitora i poznatih svjetskih brendova. U pitanju je paničan pokušaj da se oživi posustala crnogorska hotelska industrija. Prvi put u javnosti su iznijete brojke i analize koje ukazuju na svu pogubnost dosadašnje politike gradnje vikend stanova u poznatim turističkim mjestima. Poziv budućim graditeljima hotela visoke kategorije sadrži ponudu koja se ne odbija. Jučerašnja top destinacija za ulaganja nudi najatraktivnije lokacije u vlasništvu države za gradnju luksuznih hotela po nižim cijenama ili besplatno! Uz smanjenje ili potpuno ukidanje komunalnih taksi, zavisno od broja zvjezdica. Tu si i poreske olakšice za hotele sa više zvjezdica uz povećanje oporezivanja onih niže kategorije. Investitorima se nude niže cijene vode i struje, poput podgoričkog KAP-a. Smanjenje doprinosa za njihove zaposlene. Nude se povoljnosti za pretvaranje stambenih u hotelske komplekse i niz drugih olakšica. Program Ministarstva uređenja prostora posljednji je vapaj upućen investitorima. Dođite, gradite, ne treba ništa da nam platite.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima DPS-a. Stanovi su dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“. To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova, do kog je Monitor došao

 

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade Crne Gore u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima Demokratske partije socijalista, prije nego je ta partija izgubila vlast u ovom sjevernom gradu prije devet godina.

Po kojim kriterijumima i kako, ni poslije toliko godina nema odgovora, iako se predmet već sedam godina nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ti stanovi su, zapravo, dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“.

To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, koji je sačinjen još u oktobru 2015. godine, do kojeg je Monitor  došao.

Komisiju je formirala Skupština opštine Berane  pola godine ranije, nakon što su nove lokalne vlasti, tadašnja koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), izrekle optužbe da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Izgrađeno je i podijeljeno ukupno stotinu dvadeset stanova, ali su u fokusu istraživanja bili posebno kadrovski stanovi, njih oko pedeset, kao i jedanaest stanova koje je je dodijelio Stijepović.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS), Vlada je donijela Odluku i Rješenja o dodjeli stanova u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima za 11 osoba.

„Sa razlogom se pitamo na osnovu kojih kriterijuma je donijeta Odluka o dodjeli stanova ovim licima, kada znamo da većina ima riješeno stambeno pitanje i da većina radi u organima gdje su lična primanja velika”, piše u tom izvještaju.

Objašnjeno je da se zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja odnose na 11 zaposlenih u organima državne uprave, oblasti prosvjete, zdravstva i organima lokalne samouprave i koja zbog profesionalnog i stručnog angažmana predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u ovoj opštini.

,,Ako su stanovi dodijeljeni zaposlenim licima postavlja se pitanje, zašto je Vladin stan pripao penzioneru, kao i pojedinim licima koja ne predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u Opštini? Кao što smo i naveli Vlada dodjeljuje stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Da su uslovi za kupovinu i više nego povoljni govori nam i podatak lica koje je ovaj stan kupilo, a što možemo zaključiti iz notarskog zapisa u kojem se konstatuje da je realna cijena stana od 63 m2 40.950,00 € i koja se po raznim osnovama (radni staž, starost objekta) umanjuje za 32.760,00 €, zatim po osnovu jednokratne uplate umanjuje se vrijednost 15%, te na kraju kupoprodajna cijena ovakvog stana je 6.961,00 eura”, navodi se u izvještaju Komisije.

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor i ostali korisnici stanova  u učinili isto, ali se ne zna da li su kasnije te stanove preprodali i u čijem su sada vlasništvu. Komisja koja je ispitivala zakonitost raspodjele nailazila je tokom rada na raznorazne prepreke. Čak ni u upravnici ulaza na kojima se ti stanovi nalaze, nijesu dostavili odgovor ko sada stanuje u tim stanovima.

,,Od većine smo dobijali odgovore, osim od CFSSI kojem smo uporno tražili sa preko 10 poslatih dopisa i više urgencija projektnu dokumentaciju i inicijalni ugovor koji je zaključen između Opštine Berane i CFSSI. Međutim, do sačinjavanja ovog Izvještaja, odgovore nismo dobili, što navodi na sumnju da CFSSI krije dokumenta. Sa istim zahtjevom u kojem traži projektnu dokumentaciju, Кomisija se obratila izvođaču radova d.o.o MD Momo, međutim, odgovoreno nam je da je projektna dokumentacija vraćena CFSSI i da oni istu ne posjeduju. Na našu urgenciju da nam dostavi broj akta pod kojim je predata projektna dokumentacija, CFSSI nam nije dostavio odgovor. U susret nam nije izašao ni notar  Harun Adrović od kojeg smo tražili Ugovore zaključene između službenika i namještenika, kao i kadrova koji su po skupštinskim odlukama dobili stanove. Gospodin Harun Adrović nam je poslao dopis dana 28. 05. 2015. godine, u kojem nas je obavijestio da su svi Ugovori predati Opštini Berane. U Opštini se ne nalazi nijedan od traženih Ugovora. Zahtjev, a kasnije i urgenciju, poslali smo upravniku zgrade Park 7 lamele B, da nam dostavi spisak stanara,  na koje isti nije odgovarao. Obratili smo se zahtjevom EPCG AD Nikšić – Direkciji za ljudske resurse da nam dostave spisak korisnika njihovih usluga u zgradi Park 7 lamele B i C, od kojih nismo dobili odgovor”, piše između ostalog u izvještaju.

Komisija je naknadano uspjela da pronađe još pet stanova koji nijesu nigdje prikazani u raspodjeli, ali su tragovi o tome ostali u katastru. Nakon što je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu prije sedam godina, jedino što se dogodilo do sada je to da su službenici tužilaštva izuzeli neke spise i  dokumentaciju. Od tada slučaj kupi prašinu.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.

U Izvještaju Komisije konstatovano je, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

U Izvještaju je još mnogo zanimljivih podataka. Tokom rada na tom Izvještaju, predsjednici komisije Vidi Ivanović (DF) prijećeno je, a ona i njena porodica doživljavali su razne neprijatnosti.

                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo