Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bez graditelja i bez kupaca

Objavljeno prije

na

U kišom okupanom Pržnu, u hotelu Maestral, održan je početkom sedmice drugi po redu Festival investicija i nekretnina u Crnoj Gori pod nazivom FREI. U moru festivala, dobili smo i festival investicija. Neobičan naziv za izložbu projekata već viđenih i medijski podrobno ispraćenih, neostvarenih investicionih poduhvata na teritoriji Crnogorskog primorja

Programski sadržaj FREI-a zasluga je eksperata Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Drugi rođendan skupe manifestacije u Pržnu nije obilježila nikakva novost u odnosu na prethodni. Autorka ovog teksta mogla je mirne duše plasirati sve ono što je na istu temu objavljeno godinu dana ranije.

Nakon posjete Festivalu investicija ozbiljno se dovodi u sumnju teza da je Crna Gora jedna od najpoželjnijih investicionih destinacija u svijetu.

Svi štandovi prijavljenih izlagača, investitora, stranih i domaćih konsultantskih firmi i projektnih biroa sa izloženim plakatima i posterima planiranih građevina stali su na nevelikom prostoru hotelske recepcije. Na FREI-u nije bilo ni traga sajamske atmosfere i uzbuđenja koju stvaraju novi zanimljivi projekti, inovacije, moć i bogatstvo, makete modernih hotela koje oduzimaju dah, koja obično prati manifestacije ovoga tipa.

Upoređenja radi, na sajmu nekretnina u Kanu koji predstavnici Vlade redovno posjećuju, samo ulaz za posjetioce staje 800 eura.

Na recepciji Maestrala šepurila se jedino stara maketa Capital centra Atlas grupe, Duška Kneževića.

Izlagači su bili uglavnom stari znanci. Kompanija Porto Montenegro u Tivtu sa marinom i stanovima za tržište, egipatski Oraskom sa novim master planom za poluostrvo Luštica, ruski Metropol i ostrvo Sv. Marko… Ni jedan od izloženih investicionih projekata od prošlog do ovog sajma nekretnina nije izveden.

Bez investicija i dalje je ulcinjska Velika plaža. Nema najavljivanih ulaganja u hotele u Bečićima, naselja, hotela i golf terena na brdu Spas kod Budve.

Izostala je festivalska prezentacija projekata hotela u Herceg Novom i Budvi, jedne od najvećih hotelskih kuća u državi, privatne kompanije Vektra-Boka, vlasnika Dragana Brkovića. Nema brojnih turističkih kompleksa planski smještenih diljem obale, Smokvice, Skočiđevojka, Galije, Crvena Glavica… Ni poznatih svjetskih hotelskih lanaca Kempinski, Šeraton, Holidej In, i svih onih čijim se imenima godinama unazad vlast razmetala.

Zapaženo izlaganje imao je predstavnik kompanije Hajat, koja preuzima menadžment hotela Crna Gora u Podgorici.

U Maestralu nije bilo ni ruskih milijardera ni arapskih šeika. Festival je protekao bez graditelja i bez kupaca nekretnina.

Bio je to zatvoreni krug između države i velikog broja teoretičara na zadate teme.

U tom pogledu zapaženu ulogu, kao i obično, imali su ministri Branimir Gvozdenović i Predrag Nenezić. Njihova izlaganja, objavljena pored ostalih u festivalskom katalogu, prepuna uvjeravanja o posvećenosti države održivom razvoju, poštovanju životnog okruženja i očuvanju ambijentalnih vrijednosti, bila su kraća od sopstvenih biografija koje su priložili.

Ako su tokom trodnevnog boravka prošetali Pržnom, učesnici festivala mogli su se uvjeriti u posvećenost Vlade očuvanju prostora. Pored hotela u kojem su smješteni, u periodu između dva Festivala nekretnina, naslonjeno na magistralni put, niklo je novo stambeno naselje od 7-8 stambenih blokova, koje podižu članovi ministrove uže rodbine.

„Sve po zakonu” kako kaže ministar Gvozdenović, čije je Ministarstvo dalo punu saglasnost na DUP Pržno i stambene zgrade u njemu.

Sada, kada je posao ucrtavanja stambenih i apartmanskih blokova na atraktivnim lokacijama uz obalu dovršen, a kritike aktuelne planske politike iz Evrope uveliko stižu, iz Ministarstva duvaju neki novi vjetrovi.Ide nova priča o očuvanju primorskog pejzaža, zaštiti prostora, o zaustavljanju planiranja izgradnje vikend stanova u korist hotelskih kapaciteta. Izbacuju se zvučne parole – novi koncept planiranja prostora za budućnost.

Ako novu kampanju bude sprovodila stara ekipa Ministarstva , biće to isto kao da je kozi dato da prištedi kupus za generacije koje dolaze.

Na sesiji posvećenoj vladinom programu mjera za podsticanje gradnje hotela i privlačenje hotelskih investitora i poznatih brendova, ministar Gvozdenović iznosi zapanjujući podatak po kome je samo u Budvi planirano oko 5.000.000 kvadrata, dobro ste pročitali, pet miliona kvadratnih metara novog stambenog prostora!?

Kao da njegovo Ministarstvo i on lično nisu davali saglasnost na takve pogubne planove.

Kao da je neko drugi cijelo vrijeme uređivao prostor, „nevjerovatne prirodne ljepote” umjesto njega i njegovih najbližih saradnika, „eksperata sa evropskim iskustvom”.

Pored programa razvoja hotelijerstva, u fokusu Festivala nekretnina ove godine bio je projekat socijalnog stanovanja koje sprovodi Ministarstvo uređenja prostora.

No glavna zvijezda FREI-a 2010., bio je premijer Milo Đukanović čija je posjeta podigla značaj anemičnoj manifestaciji. Okružen svitom partijskih funkcionera, gradonačelnika, ministara i tajkuna , vidno raspoložen Đukanović strpljivo je odgovarao na pitanja prisutnih novinara Za razliku od premijera, ministar Nenezić grubo je odbio pitanja izvan festivalskih tema.

Nekorektnog odnosa prema novinarima nije nedostajalo ni kod organizatora.

Novinarka Monitora doživjela je niz neprijatnosti od strane savjetnice ministra Gvozdenovića zadužene za odnose sa javnošću, Zoje Kustudić.

Savjetnica je pokušala spriječiti kontakt novinarke sa gostom festivala, bivšim generalnim sekretarom Savjeta Evrope, dr Valterom Schwimmerom u prostoriji Press centra gdje je imao zakazan intervju sa novinarom Pobjede. Kada joj to nije pošlo za rukom nastojala je da utiče na izbor tema, pa je tokom neformalnog razgovora novinarke i dr Schwimmera dobacivala nesuvisle komentare, na iznenađenje prisutnih.

Neprimjereno ponašanje ministrove savjetnice nastavljeno je sjutradan verbalnim napadom i prijetnjama uzdignutim prstom u sred pune kongresne sale, pred početak sesije o hotelijerstvu. Na primjedbu da ne može određivati sa kim će i o čemu novinari razgovarati, savjetnica je odbrusila „ovdje će biti kako ja kažem” uz značajno predskazanje, „vaš je glavni problem što visoko letite ali ćete uskoro nisko da padnete…” .

Bio je to nesputan izliv bijesa i frustracija zbog nesposobnosti da se prihvate drugačiji stavovi u odnosu na zvanične koje PR službe promovišu.

KAP na moru

Na Festivalu nekretnina predstavljen je Predlog programa mjera za podsticanje izgradnje hotelskih kompleksa, privlačenje hotelskih investitora i poznatih svjetskih brendova. U pitanju je paničan pokušaj da se oživi posustala crnogorska hotelska industrija. Prvi put u javnosti su iznijete brojke i analize koje ukazuju na svu pogubnost dosadašnje politike gradnje vikend stanova u poznatim turističkim mjestima. Poziv budućim graditeljima hotela visoke kategorije sadrži ponudu koja se ne odbija. Jučerašnja top destinacija za ulaganja nudi najatraktivnije lokacije u vlasništvu države za gradnju luksuznih hotela po nižim cijenama ili besplatno! Uz smanjenje ili potpuno ukidanje komunalnih taksi, zavisno od broja zvjezdica. Tu si i poreske olakšice za hotele sa više zvjezdica uz povećanje oporezivanja onih niže kategorije. Investitorima se nude niže cijene vode i struje, poput podgoričkog KAP-a. Smanjenje doprinosa za njihove zaposlene. Nude se povoljnosti za pretvaranje stambenih u hotelske komplekse i niz drugih olakšica. Program Ministarstva uređenja prostora posljednji je vapaj upućen investitorima. Dođite, gradite, ne treba ništa da nam platite.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo