Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve za ljubav

Objavljeno prije

na

Džaba sve, ne može se sakupiti hiljadu podstanara zainteresovanih da učestvuju u vladinom projektu 1000 plus.

U MINUSU: Dvadeset dana pošto je konkurs raspisan javilo se tek 890 građana, zainteresovanih za vladine stambene kredite, a Vlada traži hiljadu takvih. Desi se da prođu i dva dana da se niko živ tim povodom ne pojavi na šalterima banaka.

Pokazali su se neopravdanim strahovi onih podstanara koji su ispred crnogorskih banaka proveli noć uoči raspisivanja konkursa, uplašeni da neće uspjeti da se uguraju u prvih hiljadu koji će dobiti stambene kredite po subvencioniranoj stopi od 4,95 odsto. Ministarstvo uređenja prostora fulalo je poprilično u procjeni da će biti bar dvije hiljade građana koji ispunjavaju uslove i koji bi se mogli prijaviti na konkurs.

Da projektu 1000 plus prijeti neuspjeh, postalo je jasno kada se početkom sedmice oglasila i Unija poslodavaca apelujući na poslodavce da zaposlenima pomognu oko učešća, koje se kreće od pet do trideset odsto, a što je jedan od razloga zbog kog mnogi i odustaju od kredita.

,,Poslodavci će tako uticati na povećani stepen zadovoljstva u radu i lojalnosti prema kompaniji koja pokazuje da vodi računa o zaposlenom kadru”, saopštili su iz Unije. Bilo bi dirljivo da se ne zna da je Unija, pored Vlade i Sindikata, osnivač Crnogorskog fonda za solidarno stambenu izgradnju koji nudi najveći dio stanova na sjeveru u okviru projekta Hiljadu plus. Kako to da Fond koji bi stanove trebalo da gradi za zaposlene koji u njega ulažu, a ne za tržište, učestvuje u projektu pokušali su ranije iz Vlade da pojasne za Monitor: ,,Fond je ponudio jedan dio stanova za koje članovi nisu bili zainteresovani ili nisu bili finansijski sposobni”. Fond stanove nudi za 600 eura po kvadratu, a njihova se izgradnja očekuje tek krajem sljedeće godine.

Na sjeveru, međutim, nema dovoljno zainteresovanih ni za tako nisku cijenu kvadrata koja se u Podgorici kreće i do dvije hiljade eura po kvadratu. Direktor mojkovačke agencije za investicije i razvoj Ivan Ašanin i predsjednik opštinskog saveza sindikata Bosiljka Pejović ocijenili su da je to previsoka cijena za Mojkovac. U Mojkovcu se za taj projekat prijavilo petnaest, a nudi se 25 stanova.

Da se podstanari sa sjevera predomisle nije pomogla ni turneja Ministarstva uređenja prostora, čiji službenici u salama domova kulture širom sjevernih crnogorskih opština ubjeđuju građane da im se učešće u projektu isplati. Zalud.

Ne treba veliko poznavanje računa da se shvati da je malo crnogorskih podstanara koji imaju plate manje od prosječnih, što je jedan od uslova da bi se dobio kredit, a da pri tom nijesu kreditno zaduženi i uz to imaju od dvije do deset hiljada eura ušteđevine. Istovremeno, oni koje bi banke ocijenile kao kreditno sposobne imaju previsoke plate za uslove koje je propisala Vlada.

PRAVILA ZA JEDNO POPODNE: I ne samo da građani za stan koji im Vlada izabere da kupe moraju da ispune nevjerovatne uslove, nego su se ti uslovi počeli mijenjati iz časa u čas i sve pošto je konkurs raspisan. Moguće da je bilo lakše pratiti inflaciju dinara početkom devedesetih, nego promjenu uslova potrebnih da se dobije subvencionirani stambeni kredit.

Tako su, recimo, uslov da učešće mora biti minimum pet posto odobrenog kredita neke od banaka, poput Crnogorske komercijalne banke, preinačile na najmanje deset posto. CKB je tražila i da supružnik nosioca kredita mora biti stalno zapošljen što nije bio početni uslov. A da je sve do pogleda na svijet pokazao je i komentar Ministarstva uređenja prostora na promjenu pravila u toku igre.

Iz Ministarstva za Monitor kažu: ,,Smatramo da nije došlo do mijenjanja prethodno uspostavljenih pravila, već da je riječ o situacijama u kojima banke postavljaju dodatne uslove kako bi domaćinstvima koja u drugom slučaju ne bi bila kreditno sposobna unaprijedile kreditnu poziciju i omogućile učestvovanje u ovom Projektu”. To što je svoje klijente CKB natjerala da prelaze u druge banke kako bi dali manje para za učešće ili da bi uopšte mogli da podignu kredit, u Ministarstvu zovu ,,unapređivanjem kreditne pozicije”.

Konačno, pošto su se neki od zainteresovanih građana prebacili u druge banke, ispostavilo se da to i nijesu morali da rade jer je CKB opet promijenila pravila, odnosno vratila ih na početnih pet posto učešća i ono da supružnik ne mora biti stalno zapošljen, odnosno kreditno sposoban.

Ista banka je sa spiska građevinara izdvojila one kod kojih nije potrebna dodatna hipoteka izuzev one na stan koji se kupuje, i druge u koje iz nekog razloga i nije baš sigurna. Ispalo je da garancije koje su te građevinske firme ponudile Vladi da bi uopšte učestvovale u konkursu i nijesu baš od neke vajde za tu banku.

Nego, i tu je došlo do promjena. Zetagradnja koja je u Podgorici ponudila najveći broj stanova je tako najprije bila na listi nesigurnih (što i ne treba zamjeriti CKB-u s obzirom na to da većina ponuđenih stanova tek treba da se gradi), da bi se potom našla na listi onih firmi za koje ne treba dodatna hipoteka ako se kod njih kupi stan.

Šta je tu banku navelo da se predomisli, ne zna se. Ali je sigurno da su građani postali sumnjičaviji prema ponudi crnogorskih građevinara i dobrim namjerama Vlade. Jer, ono, u bankama sigurno dobro računaju.

POVLAŠĆENI: Da Vladi nijesu baš na prvom mjestu mladi bračni parovi, osobe sa invaliditetom, za koje se klela da su među prioritetnim grupama projekta, postalo je jasno pošto je objavljeno da je 75 stanova u Podgorici koje je firma Kroling ponudila za nevjerovatnih 650 eura po kvadratu rezervisano isključivo za državne službenike.

,,U javnom pozivu za građane bilo je jasno definisano da je od ukupnog broja realizovanih kreditnih aranžmana 50 posto namijenjeno porodičnim domaćinstvima čiji su članovi zapošljeni u državnoj upravi, dok je ostalih 50 odsto namijenjen ostalim porodičnim domaćinstvima, među kojima osobe sa invaliditetom i mladi bračni parovi imaju prioritet”, objašnjavaju takvu odluku iz Ministarstva za Monitor. Po toj logici trebalo je polovinu stanova koje je Kroling ponudio ostaviti za osobe sa invaliditetom i mlade bračne parove. Iz Ministarstva se nijesu ni potrudili da išta pojasne učesnicima projekta koji ne rade u državnoj službi.

Samo su razočarano objavili da državni službenici ipak neće dobiti te stanove jer je Kroling izbačen iz projekta zbog „nedostavljanja činidbene garancije za dovršenje objekta što je bio jedan od uslova za učešće građevinskih objekata u Projektu”.

Slutnje da je projekat namijenjen prevashodno građevinarima kojima, kako su se i sami žalili, u posljednje vrijeme nije išlo najbolje, postale su očigledne. Građevinari su ponudili svoje neprodate stanove, završene i nezavršene, po cijenama koje inače „drže”. Oni, za razliku od banaka, ne bi mijenjali pravila igre. Jer im očigledno osiguravaju dobit.

A Vlada je toliko bila zaokupljena da im pomogne, da je smetnula s uma da ne može skupiti hiljadu podstanara koji mogu da ispune sve nevjerovatne uslove koje je pred njih postavila. Sada radi ono što najbolje umije: ubjeđuje građane da bolje od njih zna šta mogu i šta im se isplati. To Vladi dobro ide.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo