Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rani zimski san

Objavljeno prije

na

Već odavno se djelovanje crnogorske opozicije može ukratko opisati: ako su na vidiku kakvi izbori, mjesecima traje drama – zajedno, odvojeno, ko će s kim, a ko sa kim nikako neće, koliko kolona, koga na čelo kolone i tako dalje; pred same izbore malo se zagalami, potom muk. Trenutno je ta faza.

Možda opozicija nešto i radi, ali slabo šta se vidi i čuje. Osmišljenih opozicionih akcija nema, nastupi u parlamentu se vide tek ponekad zbog probranih prenosa skupštinskih zasijedanja, opozicioni političari se katkad mogu vidjeti na konferencijama za štampu, ili u sporadičnim izjavama na teme koje, kao i uvijek, diktira vlast.

Socijalistička narodna partija priprema Kongres. Biće održan 19. do 20. novembra u Podgorici, izabraće novo rukovodstvo i definisati buduće strateške ciljeve stranke. Uoči Kongresa, kolale su razne priče o sudbinskim preokretima – da li će SNP u partijska dokumenta upisati da neće u koaliciju sa vladajućim partijama i kakav će biti njihov odnos prema članstvu Crne Gore u NATO savezu. Kako trenutno stvari stoje, pisaće da SNP neće sa DPS-om i SDP-om ,,dok te dvije stranke vode pojedinci koji su najodgovorniji za visok stepen kriminalizacije društva, priznavanje Kosova i atake na članstvo SNP-a”.

Da neće sa vladajućim partijama SNP-u je i dosad pisalo u partijskim papirima. Nije značilo mnogo. Ma šta đe zapisali, sve je teže razlikovati bivše partijske dugove iz SNP-a i DPS-a. Srđa Božović se odnedavno smiješi iz Savjeta Centralne banke, Dragiša Pešić je odavno među šefovima revizora, novo je da je Dragan Koprivica avanzovao u kolumnistu Pobjede. Nije što piše za novinu od riječi, nego što nam objašnjava kako je ushićen zbog obećanja da može pisati šta hoće i o kome hoće. Na širokim poljima naše demokratije, možda je baš taj cvetak nedostajao.

Uoči prošlih lokalnih izbora mjeseci su potrošeni prije nego je SNP stavio potpis na dokument kojim su se opozicione partije obavezivale da će na izbore izaći zajedno i da neće pretrčati na stranu vlasti. SNP se nećkao jednom zato što im to već piše u važnim dokumentima, pa nema potrebe da ponavljaju, drugi put zbog toga što, kao demokratska partija, čekaju da se baza izjasni, pa da to potvrde nadležni partijski organi, pa sve tako… Procedura je zadovoljena, opoziciona koalicija sastavljena poslije posljednjeg časa, izbore su izgubili.

SNP-u niko nije sporio da, kao najjača partija treba da predvodi koaliciju Bolja Crna Gora. Prihvaćen je i njihov ultimativni zahtjev da članovi SNP-a budu nosioci izbornih lista u baš svim gradovima. Kad stvar nije uspjela utihnuli su.

Sagovornik Monitora iz opozicije objašnjava da je SNP na lokalnim izborima, ako se gleda iz partijskog ugla, dobro prošla. Koalicioni dogovor bio je takav da u nekim mjestima u kojima opozicija ima manje odbornika nego ranije, SNP sada ima više odborničkih mjesta.

Sad se prave kao da ništa nije bilo i o saradnji sa drugim opozicionim partijama se slabo izjašnjavaju. Kad je, početkom septembra, potpredsjednik PZP-a Branko Radulović predložio novu platformu o djelovanju opozicije odgovor SNP-a bio je standardan: izjasniće se nakon Kongresa. Uvijek ima šta da se čeka.

Dragan Koprivica, funkcioner SNP-a kaže da između izbora opozicija ima na hiljade poslova. Kontaktiraju sa sa biračkim tijelom, paze partijsku infrastrukturu, kontinuirano reaguju na sve probleme društva. „Istovremeno se vodi računa da opozicija u Crnoj Gori bude prepoznata ne samo u CG nego i u međunarodnoj zajednici kao oštar kritičar postojećih anomalija aktuelnog režima u Crnoj Gori, ali i kao konstruktivan faktor za sve inicijative koje za rezultat imaju dobro građana i evropske perspektive Crne Gore.”

U SNP-u kažu da mnogo od urađenog vladajuća koalicija ne bi ni pomislila da radi da nema redovnog političkog pritiska SNP-a i drugih opozicionih partija. Na pitanje o čemu je riječ kažu: recimo asfaltiranje puteva.

O sudbini opozicionog saveza Bolja Crna Gora Koprivica je, uz opasku da „u političkom smislu postoje plime i osjeke”, rekao da „nema mandat da to komentariše”.

Pokret za promjene i NOVA, očito je odavno, sarađuju mnogo lakše nego obje partije sa SNP-om. U Novoj kažu kako očekuju da će režim uložiti napor da razbije opoziciono jedinstvo, ali vjeruju da su svi u opoziciji dovoljno mudri da to ne dozvole. ,,Bolja Crna Gora je izraz volje opozicionih birača, koji već godinama od opozicije očekuju zajedničko djelovanje. Svuda u svijetu gdje su postojali diktatorski režimi, oni su, kao po nepisanom pravilu, smijenjeni tek nakon udruživanja opozicije, tako da je očuvanje jedinstva opozicije preduslov za smjenu aktuelne vlasti”, kaže za Monitor Jovan Vučurović, portparol Nove srpske demokratije.

U Pokretu za promjene primjećuju kako se ,,odbrana opozicionog jedinstva svodi na to da mi ćutimo”. Članovi Glavnog odbora te stranke Boris Marić, Sergej Sekulović i Miloš Konatar ocijenili su ovih dana da je savez „Bolja Crna Gora” uticao na uozbiljavanje političke scene, otvorio proces unutarcrnogorskog pomirenja i ublažio oštricu identitetskih pitanja. Međutim, kako tvrde, nije dao sinergetski efekat i ugrozio je identitet partije.

Naš sagovornik iz PZP-a smatra da je gotovo sve za šta se Marić, Sekulović i Konatar zalažu, u partiji zapravo prihvaćeno. „Jedna od takvih stvari je zahtjev za kongresom obnove. Sve skupa nijesu neke bitne razlike, više je slika takva nego suština”. Trojica funkcionera PZP-a tvrde da ta partija mora biti važan faktor u ,,objedinjavanju građanskog demokratskog bloka”.

Davno izvojevanu pobjedu da se na primjer sindikat ili nevladine organizacije, zapravo pribojavaju podrške opozicije, vlast čvrsto drži u rukama. Pravo govoreći, opozicija nije dosad ni pokazala spremnost da istrajno gaji saradnju sa ovdašnjim ostrvima slobodnog društva. Tako plivamo u čemu plivamo.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo