Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Morača kao opomena

Objavljeno prije

na

Iz Brisela su nam opet poručili – ako želimo u Evropu moramo se bolje postarati o životnoj sredini. Čak dvije trećine evropske legislative odnosi se na oblast životne sredine, a visoki evropski standardi postaju sve viši. I nedostižniji. Na primjeru potencijalne gradnje hidroelektrana na Morači možda se u ovom trenutku ponajbolje može vidjeti kako kod nas istovremeno funkcionišu briga o životnoj sredini, vladavina prava, borba protiv korupcije.

FORMA BEZ SUŠTINE: Vlada je spremna da krene u potop i betoniranje kanjona Morače, ponovo otvori priču o Tari, uguši neka od vrijednih prirodnih staništa rijetkih životinja i biljaka, ugrozi kulturno-istorijske spomenike. Sve to bez izvjesne koristi za njene građane. Priča o Nacrtu koncesionog ugovora za HE na Morači jedno je od najdramatičnijih poglavlja naše stvarnosti.

Koordinator Foruma 2010 za ekonomsku politiku i preduzetništvo Dejan Mijović smatra da Nacrt koncesionog ugovora ne daje odgovore na suštinska pitanja, primjedbe i zahtjeve postavljene u dosadašnjoj javnoj debati o predloženom konceptu gradnje hidroelektrana na Morači koji, po ocjeni brojnih eksperata i nevladinih organizacija, Crnoj Gori donosi samo troškove, a sav profit narednih decenija prepušta stranom koncesionaru.

„Država snosi troškove eksproprijacije i zaštite manastira, ali njeno učešće u projektu time nije ograničeno, niti je precizno definisano kao što nalaže zakon, već se u Nacrtu koncesionog ugovora ostavlja mogućnost da država i na druge načine odobri koncesionaru dodatnu finansijsku podršku”, upozorava Mijović.

On je pozvao vlasti da upravo na primjeru planiranja gradnje na Morači dokažemo Evropi da je Crna Gora zemlja vladavine prava koja zaslužuje da bude ne samo kandidat već uskoro i punopravni član Evropske unije.

NA UŠTRB JAVNOG INTERESA: No, kako stvari sada stoje, teško da će to biti dostignuto.

„Dosadašnje aktivnosti nadležnih na pripremi dokumenata i način njihovog usvajanja pokazali su da projekat eventualne izgradnje brana na Morači nije postavljen na jasnim, realnim i transparentnim osnovama”, upozorava Darko Pajović iz Green Homea. On tvrdi da tome u prilog ide i veliki broj komentara i kritika stručne i laičke javnosti na dokumente kao što su Detaljni prostorni plan za HE na Morači, Strateška procjena uticaja, ali i Nacrt koncesionog akta. „Na žalost, ni poslije dvije javne rasprave nemamo definisano tehničko rješenje za eventualno korišćenje hidropotencijala rijeke Morače, dok se država oslanja na investitore u njegovom iznalaženju, što je nastavak loše prakse izlaženja u susret investitorima na uštrb javnog interesa i još jedan pokazatelj nemoći nadležnih da kreiraju budućnost u interesu građana”, kaže Pajović.

Nacrt koncesionog akta pun je propusta. O nekima od njih Monitor je već pisao. No, ono što bode oči svakako je prostor ostavljen koncesionaru da sam određuje mjere zaštite životne sredine. Baš je teško pogoditi šta bi, birajući između životne sredine i sopstvene zarade, izabrao.

MNOGO BUKE, MALO STRUJE: Dejan Mijović upozorava i da je jedini parametar za tzv. alternativno tehničko rješenje koji je Vlada postavila, da se na Morači proizvede minimum 600 Gwh energije. „Projekat koji bi dao malo manje energije, 500 do 550 Gwh ne bi izašao izvan sadašnjeg korita rijeke. Zato je sada apsurdna stvar da se zbog tih 50 do 100 Gwh uništava kanjon, mijenja geografija i klima Crne Gore, strada živi i neživi svijet”, objašnjava on.

Pitanje je i šta bi se moglo desiti s klizištem Đurđevine na koje su i strani eksperti ukazivali kao moguću rizičnu tačku. Iako je analiza tog klizišta slavodobitno najavljivana iz Vlade uz tvrdnje da su je naručili brinući o mogućim negativnim posljedicama gradnje HE na Morači – rezultate još nijesmo ni čuli ni vidjeli.

Javnost još nije dobila valjane argumente zašto je gradnja HE na Morači dobra za građane. Vlast u Podgorici i dalje je ubijeđena da je dovoljno da energetičari znaju kolika je i čija korist od njihovog projekta.

DEJAN MILOVAC, MANS
Lažne nade

 Još od početka javne rasprave o Nacrt detaljnog prostornog plana za sistem multifunkcionalnih akumulacija na rijeci Morači, MANS uzalud pokušava da od Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine dobije osnovne podatke o tome šta su ključni rizici po životnu sredinu i zdravlje ljudi. U ovoj organizaciji tvrde da je ista priča i s Ministarstvom ekonomije, koje u kontinuitetu odbija da javnosti saopšti na osnovu kojih je ekonomskih analiza urađen predlog koncesionog akta i koncesionog ugovora, te koje su to konkretne koristi za crnogorske građane od izgradnje brana na Morači. „Umjesto toga i resorni ministri Branimir Gvozdenović i Branko Vujović praktično traže da se Vladi vjeruje na riječ i umjesto konkretnih podataka o ekonomskim benefitima i štetama, javnosti se ponovo nudi prežvakana bajka o novim radnim mjestima, procvatu poljoprivrede i stočarstva i ukupnom ekonomskom bumu koji se sprema sjevernom dijelu Crne Gore u toku i nakon izgradnje brana na Morači i potapanja hiljada kvadratnih metara zemljišta”, objašnjava Dejan Milovac iz MANS-a. On tvrdi da je, na žalost, crnogorska realnost bitno drugačija. „Iskustvo nas je naučilo da kadrovima poput pomenutog ekonomsko-urbanističkog tandema nije uvijek dobro vjerovati, naročito imajući u vidu dosadašnje poslove stoljeća kojima su usrećene buduće crnogorske generacije, poput onih s KAP-om ili nikšićkom Željezarom”, objašnjava Milovac. U MANS-u zato tvrde da je nedostatak ključnih informacija otvorio ogroman prostor za sumnju da će ključne, a možda i jedine koristi od izgradnje i eksploatacije akumulacija na Morači imati budući koncesionar, dok će na građane Crne Gore pasti kompletan teret plaćanja eksproprisanog zemljišta, izmještanja puteva i ostali troškovi neophodni kako bi se budući koncesionar uveo u posao. Milovac upozorava na podatak da će 2015. godine Crna Gora izaći i na regionalno energetsko tržište, te da zato potpuno pada u vodu argumentacija da se novi energetski izvori grade radi energetskog deficita. „Možda se oni i grade zbog deficita, ali svakako ne crnogorskog jer postoje sumnje da će struja proizvedena u budućim hidrocentralama biti većim dijelom namijenjena izvozu. Priču o tome podgrijava i najavljena izgradnja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, zemlje porijekla najnovijeg strateškog partnera Crne Gore u oblasti energetike, kompanije A2A”, upozorava Milovac. On tvrdi da se druga velika zabluda odnosi na ekonomske koristi tokom izgradnje brana i već famozno zapošljavanje kojim će se praktično iskorijeniti siromaštvo u Crnoj Gori. Kako to izgleda u praksi već smo imali prilike da vidimo tokom zlatnih godina domaće građevinske industrije kada je većina radne snage bila porijeklom iz zemalja iz okruženja, mahom neprijavljena, tako da je građevinarstvo kao lokomotiva ekonomskog razvoja Crne Gore donijela ekonomsku korist samo malom broju domaćih i stranih građevinskih tajkuna. „U priču o porezima, taksama i ostalim obavezama koje će napuniti državni budžet mogu vjerovati samo oni koji takođe vjeruju i da najveće privatizovane kompanije poput Željezare i KAP-a redovno izmiruju pomenute obaveze. Slično je i sa obavezama prema ulaganju u životnu sredinu, investicionim programom”, zaključuje Milovac.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo