Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rani radovi Damjana Hoste

Objavljeno prije

na

Radnici bivše beranske fabrike za protektiranje guma Gumig upozoravali su prije šest-sedam godina šta će se desiti, pominjući bližu i dalju rodbinu sudskim izvršiteljima koji su plijenili kamion po jednoj tužbi. Pokušali su mirnim protestom to da spriječe i simbolično svi postavili po katanac na kapiju. Uzalud. Asistirajući, policija im je savjetovala da „ako psuju, ne pominju imena”.

„Bio je to početak kraja naše firme”, prisjeća se jedan od radnika koji su odavno na birou rada Novica Pajković.

On se ni danas ne miri sa činjenicom da je ova profitabilna mala fabrika pljačkom i neznanjem dovedena do potpunog propadanja.

DVA VESELINA: „U trenutku kada je preuzeo privatnik imali smo svega petnaest hiljada duga, i toliko robe i repromaterijala na zalihama. Znači da nijesmo bili u minusu i da smo uz mala ulaganja mogli da radimo. To smo i očekivali od privatizacije. Šta se desilo? Ne znam”, kaže Pajković.

Odgovor je, u stvari, bio jednostavan. Privatnik se zvao Damjan Hosta. I danas su slovenački mediji u dilemi – berzanski genije ili prevarant? Tada je, međutim, bio manje poznat, a fabrika Gumig jedan od njegovih prvih pohoda na sjever. Da li neuspješnih?

Samo koji mjesec ranije Hosta je uz pomoć društva, okupljenog oko firme Euroturist GMBH iz Berana, kupio većinski paket akcija beranskog hotelsko turističkog preduzeća. U isto vrijeme Euroturist i Slomont turist, dvije firme koje nijesu imale finansijsko poslovanje u 2003. godini, kupile su, kako se vjerovalo, novcem sumnjivog porijekla, pedeset odsto akcija bjelopoljske turističke kompanije Brskovo i zatim ih preprodale.

Zbog toga su se Hosta i drugovi našli na optužničkoj klupi, ali ishod ovog sudskog spora do danas nije poznat javnosti. Preduzetni Slovenac, to je već opštepoznato, nastavio je da posluje u Crnoj Gori, stvarajući jake veze u političkim i biznis strukturama. U njegovom zaleđu, kroz zajedničke firme, bila su i ostala dva Veselina, Vukotić i Barović. Jedna mala fabrika poput Gumiga, bila je potpuno nevažna.

„Toga gospodina vidjeli smo jednom, na početku. Pričao nam je kako ćemo poslovati sa Savom iz Kranja i obećao evropske standarde. Poslije više nije dolazio”, kaže Pajković.

Novo poslovodstvo Gumiga saopštilo je da se na kupovinu fabrike za protektiranje automobilskih guma odlučilo zbog mogućnosti kompenzacije za gorivo za grijanje ugostiteljskih objekata u Beranama i Bijelom Polju, budući da je ova firma već od ranije sarađivala s Jugopetrolom, Rudnikom uglja iz Pljevalja i Elektroprivredom. Najavljeno je brzo pokretanje proizvodnje, „zašta su obezbijeđene bankarske garancije”, kao i snabdijevanje tržišta protektiranim gumama za koje će se „sirovina dobavljati iz Italije posredstvom slovenačkog partnera”.

BRDA I DOLINE: „Dok nijesu otkupili većinski paket akcija obećavali su brda i doline. Plate od najmanje 400 eura, da će nam zapošljavati đecu. U suštini, sve je bila prevara”, kaže dugogodišnji radnik Gumiga Sadrija Šabotić.

Fabrika Gumig s novim vlasnicima nije proradila. Nije proradila ni kada se većinski paket akcija kompanije nešto kasnije u registru Centralne depozitarne agencije našao pod imenom izvjesne Vesne Đukić, za koju radnici tvrde da su je takođe samo jednom vidjeli. Nedugo potom svi su upućeni na biro rada, a iz fabrike je počelo da se iznosi sve što je vrijedno. Glavne mašine za protektiranje završile su u Podgorici kod jednog privatnika.

„Izvlačeni su čak i bakarni kablovi iz zidova i prodavani kao stari materijal. Od trafostanice u krugu fabrike, koja je bila naše vlasništvo, svojevremeno postavljene i projektovane za još nekoliko pogona, ostala je samo cigla. Sve što je bilo vrijedno iznutra, odnešeno je. Iz hale nije odnešena jedino presa teška pet tona. Vjerovatno nijesu mogli da joj priđu i da je podignu, inače bi i ona završila u starom gvožđu. Nestali su svi rezervni djelovi i tri tone aluminijuma”, kaže Šabotić.

Nije bez značaja činjenica da se sve to dešavalo u trenutku dok je postojala sudska zabrana otuđivanja imovine, zbog postupka koji su radnici poveli i dobili, potražujući na ime plata oko 220 hiljada eura.

„Policija je znala da se to radi. Sud je znao. Niko nije ništa preduzeo da spriječi pljačkanje. Interesuje nas kako je taj koji je prodavao mogao to da čini pored sudske zabrane. Nosilo se i danju i noću. Očigledno da je imao debelu zaštitu”, pričaju bivši radnici.

Osnovni sud u Beranama prihvatio je, naime, ranije tužbu radnika protiv vlasnika zbog neizmirenih plata za pet godina, i radi namirenja stavio fabriku na prodaju. Dva hektara zemljišta na atraktivnoj lokaciji na Rudešu, pored magistralnog puta Berane – Rožaje, od čega jedan čitav hektar pod zgradama i halama, procijenjen je najprije na 970 hiljada eura. Nakon što prva licitacija nije uspjela, cijena je pala za trećinu. Radnici su zbog masovnih krađa tražili od suda novo vještačenje, kada je utvrđena cijena od 420 hiljada, ali kupca i dalje nema.

CRNI HUMOR: „Ako cijena kojim slučajem nastavi da pada i dođe do 220 hiljada, fabriku ćemo uzeti mi, na ime kompenzacije. Daćemo privatnicima da podignu zgrade na slobodnom zemljištu. U fabričkim halama uzgajaćemo koke nosilje”, kaže Pajković, uz dozu humora. Crnog.

Crno doista i jeste. Nekada uspješna fabrika, koja je dvije decenije poslovala u sklopu velikog gumarskog sistema Tigar, zatim još nekoliko godina samostalno ali u bliskim poslovnim odnosima s Tigrom, mogla je ostati uspješna i profitabilna. Sve do trenutka dok nije postala meta berzanskih mešetara koji su u njoj nanjušili dobru robu za preprodaju.

Euroturist, na čijem čelu je zvanično bio Borislav Dvoržak iz Berana, i Monte-adria Damjana Hoste, kupili su većinski paket akcija Gumiga za jedva trideset hiljada eura, iako je njena nominalna vrijednost bila veća od miliona. Skoro je zaboravljeno da je to bilo u vrijeme kada je Damjan Hosta preko izvjesne firme Maboles pobijedio i na fingiranom konkursu za prodaju beranskog šumsko-industrijskog preduzeća Polimlje. Kada je afera razobličena, Maboles se zvanično povukao iz kupovine. Ta igra Hosti nije uspjela.

Fabrika za protektiranje guma je propala, ali se ne bi moglo sa sigurnošću reći da je to i Hostin neuspio pokušaj. Malo je vjerovatno da iz ovog posla najpoznatiji Slovenac u Crnoj Gori nije izvukao nikakvu korist, mada okolnosti pod kojima je većinski paket prešao u ruke Vesne Đukić nijesu baš najjasnije. Šta se u toj priči dešavalo kasnije takođe nije poznato.

Bivši radnici Gumiga okupe se s vremena na vrijeme na ročištima u sudu, tjerajući pravicu i nadajući se da će jednom neko morati da odgovara za pljačku njihove fabrike. Od Hoste pa nadalje. Tome se nadaju i bivši radnici uništenih hotelsko-turističkih kompanija u Beranama i Bijelom Polju. Najranijih radova Damjana Hoste i drugova.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo