Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tajni ugovor za javni dug

Objavljeno prije

na

Savjet za izgradnju hidroelektrana usvojio je Nacrt koncesionog akta. I Vlada će. No, ni nakon javne rasprave o Nacrtu koncesionog akta građani ne znaju ništa više nego ranije kakav će biti aranžman sa koncesionarom koji će ući u posao izgradnje hidroelektrana na Morači.

NEMA KLJUČNIH ODGOVORA: „Javna rasprava o koncesionom aktu nije odgovorila na dva ključna pitanja – koliko će izgradnja hidrocentrala na Morači koštati građane Crne Gore i u kojoj mjeri će i da li će uopšte riješiti problem energetskog deficita”, tvrdi Dejan Milovac, direktor MANS-ovog programa za urbanizam.

Milovac tvrdi da najava da će Vlada usvojiti Nacrt koncesionog akta za gradnju hidrocentrala na Morači, svega oko 20 dana nakon završetka javne rasprave o tom dokumentu, potvrđuje da se izvršnoj vlasti žuri da finalizuje zakonske pripreme, kao i da je kompletna javna rasprava bila svojevrsno fingiranje demokratije i puko zadovoljavanje pravne forme.

Iako je prošlo već pola godine – nikako da se obznane izvještaji Ministarstva urbanizma i zaštite životne sredine sa javne rasprave o Nacrtu Detaljnog prostornog plana i Strateške procjene uticaja.

PRILAGOĐAVANJE KONCESIONARU: Milovac smatra da se takvim redoslijedom u potpunosti obesmišljava dalja rasprava o prostornom planu za sistem HE na Morači, jer će se na taj način sva buduća rješenja prilagođavati onome što budu definisali koncesioni akt i ugovor sa budućim koncesionarom.

On tvrdi da je neprihvatljivo da se nastavi sa procesom usvajanja koncesionog akta i ugovora, sve dok se javnosti ne predoče stvarni razlozi za ulazak države u taj posao.

Javnost još uvijek ne zna ni koliko će država godišnje prihodovati od izgrađenih brana, koje tehničko rješenje je ponuđeno budućem koncesionaru i kakve će biti posljedice po područje na kojem je planirana gradnja.

No, najmanja briga zagovornika izgradnje brana na Morači po aktuelnim planovima je – znaju li poreski obveznici koliko će ih taj posao koštati ili koliku će im korist ili štetu donijeti.

PRIZNANJE: Ono što Vlada više ne krije i što se jasno iz Nacrta koncesionog akta vidi jeste da njegovi tvorci priznaju da se izgradnjom hidroelektrana na Morači ne rješava pitanje domaćeg deficita energije, već da sva struja pripada koncesionaru koji će je slobodno prodavati i izvoziti kome god želi bez obzira na nacionalni interes.

U Nacrtu koncesionog akta je prikazan samo način i dinamika plaćanja koncesione naknade. No, najbitnijih podataka tu nema. A to su oni o vremenu korišćenja predmeta koncesije i visini koncesione naknade. Da su ti podaci neophodni stoji u članu 43 Zakona o koncesijama.

U toku javne debate Vladini službenici su potvrdili da bez pomoći države projekat ne bi bio finansijski isplativ za koncesionara. Analiza stranih stručnjaka pokazuje da se projekat ne isplati koncesionaru ukoliko Vlada ne priskoči sa 120 miliona eura i to odmah na početku posla. Iz Foruma 2010 objašnjavaju da ta cifra neće biti manja od 200 miliona eura.

No, Vlada ne da na svijetlo dana konkretne finansijske podatke. Ni u Nacrtu koncesionog akta ni u Koncesionom ugovoru nigdje ne piše, iako to Zakon o koncesijama nalaže, koliko će dati iz budžeta za podršku projektu – tačnije – koncesionaru. Ukoliko bi podatak o tome koliko će građani Crne Gore platiti za ovaj posao stranog investitora moglo bi postati kristalno jasno da je posao neisplativ i da bi građani morali da se zaduže i otplate stotine miliona samo da bi koncesionar mogao ostvariti profit narednih trideset do pedeset godina.

KEC U RUKAVU: No, sve ukoliko država ne može da pokrije visoke troškove projekta – to bi mogla da uradi Elektroprivreda Crne Gore – firma koja je, još uvijek, u većinskom državnom vlasništvu i koja učestvuje na tenderu. Upravo čelni ljudi EPCG pokazuju najveće oduševljenje projektom izgradnje brana na Morači.

A na računu EPCG već ima 96 miliona eura uplaćenih na osnovu dokapitalizacije i one bi mogle da se iskoriste za ovu svrhu. Ne treba zaboraviti – da je državnom energetskom strategijom i odlukama EPCG već utvrđeno da je najveći investicioni prioritet sanacija i rekonstrukcija postojeće mreže. No, ne bi nam bilo prvi put da zaboravimo što smo odlučili i preorjentišemo se na ,,pravi put”.

U ovom slučaju – potrebno je samo da se Vlada kao većinski vlasnik dogovori sa A2A. Prema tumačenju izvora Monitora u tom slučaju zbog neekonomičnosti i finansijske neisplativosti projekta A2A bi mogla da traži da im se dozvoli prijevremena privatizacija ostatka EPCG ili da im se ublaže ili ukinu druge investicione obaveze iz privatizacionog ugovora. Pri toma – ako se manja članica vladajuće koalicije – SDP – odvaži da spriječi prvi scenario građani nikada neće ni saznati da li će se i desiti ublažavanje investicionih obaveza jer im Vlada ne daje ni osnovne a kamoli tako značajne informacije iz privatizacionih ugovora.

VIŠAK VODE, MANJAK INFORMACIJA: A iz EPCG je jasno najavljeno da se ekonomičnost projekta može i naknadno popraviti tako što će se graditi nove hidroelektrane na uzvodnom toku Morače koje će moći da koriste i ,,viškove” vode iz Tare…

Sada NVO Green home traži da se Skupština izjasni o planu za izgradnju brana na Morači.

,,Eventualno korišćenje hidropotencijala Morače i novi energetski izvori trebao bi biti interes građana Crne Gore i upravo zbog toga čitav proces donosenja odluka mora biti transparentan, informacije dostupne i pravovremene, što se u ovom slučaju ne dešava”, kaže Darko Pajović, direktor Green home-a. U ovoj NVO smatraju da bi rasprava u Skupštini mogla da pomogne transparentnosti cijelog procesa, davanju odgovora na krucijalna pitanja koja ni poslije dvije javne rasprave nisu data, ali i u konačnom utiče na donošenje odluke koja bi bila u interesu građana Crne Gore.

Iza scene se odvijaju završne pripreme za konačno utvrđivanje posla oko izgradnje hidroelektrana na Morači. Što proces dalje odmiče – sve je više nepoznanica oko čitavog projekta. I šire polje za razne ,,dogovore”.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo