Povežite se sa nama

MONITORING

Kontrola štete

Objavljeno prije

na

Prutom po vodi je udario Milo Đukanović, kad je aferu Snimak proglasio završenom. Ukorili su ga evropski zvaničnici. Vladajućoj partiji ne ide najbolje ni u skupštinskoj radnoj grupi koja prebira izborne zakone.

Peter Stano, portparol evropskog komesara za proširenje Štefana Filea, komentarišući Đukanovićevu objavu da je Snimak završen, kazao je kako Evropska komisija očekuje da se tom pitanju posveti dužna politička i pravna pažnja. ,,Mogu da ponovim da nije na nama da propisujemo šta treba da se uradi. EK je u izvještaju o napretku bila jasna u pogledu važnosti tog pitanja, budući da je ono povezano sa borbom protiv korupcije”.

Nevoljno, Đukanović se o Snimku još jednom izjasnio. „Već sam kazao na tu temu sve što sam imao. Prema tome – tačka. Na tu temu neka se bavi onaj ko želi da se bavi. Evo možda jedna rečenica, da bismo bili sigurni da su svi dobro razumjeli ono što sam rekao – politički, taj proces je završen. Pravosudno, svako radi svoj posao”, rekao je Đukanović u Beranama.

Jeste rikverc, ali smještajući Snimak u naručje pravne države Crne Gore Đukanović računa da će ta zavjetrina obezbjediti odugovlačenje koje po ovdašnjim pravilima često znači zaborav. Drugo – predstavljanje Snimka kao isključivo pravne stvari za vlast je zgodno jer je, prema tvrdnjama više pravnika, riječ o slučajevima gdje je teško terencima dokazati krivicu. Nema sumnje da bi za ovdašnje tužilaštvo valjan dokaz za, na primjer, partijsko zapošljavanje, bio jedino konkurs na kojem piše da u okviru dokumentacije treba dostaviti partijsku knjižicu. Na kraju, ako se baš bude moralo, pravosuđe bi moglo da pronađe nekog sitnog krivca, toliko da se njime može mahati. Moderno se to zove kontrola štete. Suđenje za direktno planiranje, podstrekivanje i organizovanje krivičnih djela protiv temelja ustava, budemo realni, dok je ove vlasti, nije na vidiku.

U međuvremenu, saznalo se i ko je redakciji Dana dao audio-snimke sa sjednica DPS-a. „Ja sam lično Nikoli Markoviću dao audio-snimke sa sjednica DPS-a. Uradio sam to kao odgovoran građanin kome je bila dužnost da ono što je protivzakonito stavi na uvid cijeloj crnogorskoj javnosti”, kazao je predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović.

DPS je ocijenio da je ,,priznanje” lidera Pozitivne potvrda je da je ,,takozvana afera Snimak” politički iskonstruisana za kratkoročnu upotrebu uoči predsjedničkih izbora ,,kako bi se nanijela šteta Crnoj Gori na međunarodnom planu”. Optužili su Pajovića da bi htio da zabrani da se ,,slobodno priča i misli”.

Snimak je nastavio da govori sam za sebe. Dan je objavio podatke Istraživačkog centra MANS-a koji upućuju na sumnju da je uoči prošlogodišnjih parlamentarnih i ovogodišnjih predsjedničkih izbora prijestonica Cetinje koristila „pljevaljski recept” za kupovinu glasova kroz podjelu jednokratnih socijalnih naknada. Prema ocjeni MANS-a, to je dodatna potvrda da je riječ o organizovanoj šemi koju DPS sprovodi u više opština.

Prema podacima cetinjskog Sekretarijata za finansije u izbornom oktobru 2012. godine na ime jednokratne novčane pomoći isplaćeno ukupno 29.100 eura, što je deset puta više od sume isplaćene u septembru iste godine kada je dato ukupno 3.350 eura. U periodu od 5. do 18. oktobra 2012. 173 osobe pojedinačno su dobile od 50 do 150 eura, s tim što je jedan glas prosječno „kupovan” za 100 eura, izračunali su u Istraživačkom centru. Prema podacima koje su objavili Dan i MANS DPS je glasove na Cetinju kupovao i parama koje je u septembru isplaćivao na ime vremenskih nepogoda iz februara.

Pozitivna Crna Gora podnijela je Osnovnom državnom tužiocu na Cetinju krivičnu prijavu protiv nepoznatih osoba koje su u oktobru prošle godine, uoči parlamentarnih izbora, protivpravno omogućile isplate novčane pomoći.

Na račun DPS-a stigla je i optužba koja dodatno boli jer potiče od koalicionog partnera. Predsjednik odborničkog kluba SDP-a u plavskom parlamentu Enes Drešković optužio je rukovodstvo Doma zdravlja u Plavu da je mimo zakona zapošljavalo osobe za koje je zainteresovan ministar zdravlja Miodrag Radunović. Drešković tvrdi da se afera Snimak ponavlja u serijama, sa novim epizodama. ,,Po nalogu ministra zdravlja, bez oglasa, direktorki Javne ustanove Dom zdravlja Branko Zogović u Plavu bukvalno je naređeno da ministru mora poslati zahtjev u kojem traži saglasnost od resornog ministarstva da primi u radni odnos osobu koja je završila program stručnog osposobljavanja”.

Iz Plava je došao i snimak na kojem poslanik DPS-a Husnija Šabović objašnjava podmlatku partije kako će pet članova partije zaposliti u Nacionalnim parkovima. Nadahnuti govor Šabović je počeo odlučno: Mi moramo da pobjeđujemo. Mi moramo da zbijamo naše redove, da širimo redove… Pored obećanja, bilo je i prijetnji. Izvršni odbor partije će razmisliti o onima koji su dobili ,,benefite”, a bez opravdanja su odsutni sa omladinskog sastanka.

I dok se snimci odvijaju, rješavanje onoga što je na njima zabilježeno – ne mrda. Kad je, silom na sramotu, pod pritiskom međunarodne zajednice pristala da u Skupštini formira Anketni odbor i radnu grupu koja će se baviti vraćanjem povjerenja u izborni proces, vlast, naravno, nije ni namjeravala da nešto stvarno uradi. Sa Anketnim odborom završili su očas posla. Od partijskih zvaničnika saslušavanih u Skupštini javnost je mogla saznati samo kako izgleda nepodnošljiva lakoća laganja. Radna grupa kojoj je zadatak bio da sredi propise kako bi bilo vraćeno povjerenje u izborni proces radila je mnogo tiše, povremeno je izgledalo da će se oko nekih poboljšanja usaglasiti.

Ovih dana su predstavnici opozicije napustili rad u radnoj grupi, ne zna se hoće li se opet sastaviti.

Zapelo je kod identifikacije birača. ,,Kako se bliži kraj rada, DPS je vidno počeo da obesmišljiva ranije prihvaćena rješenja, pokušavajući da dovede u pitanje primjenjivost, najčešće se pozivajući na banalnosti – kako će nekom čovjeku iz Bobova biti to objašnjeno, i šta ako nestane struje i šta ako se neko razboli na dan izbora, kao da izuzeci nijesu do sad postojali”, objašnjava za Monitor zastupnica Demokratskog fronta Branka Bošnjak. Prema njenoj ocjeni, bilo je usaglašeno više rješenja koja su mogla umanjiti mogućnosti krađe na izborima.

Demokratski front je predložio da birači, prilikom glasanja, ličnu kartu ili pasoš provuku kroz uređaj sličan onom pomoću kojeg se u prodavnicama plaća karticom. Na ekranu bi se pojavila fotografija birača i njegovi podaci jer bi birački spisak bio umrežen sa registrima pasoša i ličnih karata. Nakon toga, bio bi odštampan odsječak koji bi potpisivali predstavnici pozicije i opozicije. Ostalo bi bilo kao i dosad – birač se potpisuje u knjizi i glasa. Iz MUP-a su kazali da je ovakvo rješenje izvodljivo. DPS je tražio da ministarstvo to i – napiše. ,,U tom pismu MUP je malo iskoplikovao rješenje oko glasanja putem pisma i DPS jedva dočekao da odustane, posto sve vrijeme teška srca prihvataju to rješenje”, kaže Branka Bošnjak. Po njenom mišljenju elektronska identifikacija je jednostavno rješenje. ,,Sve je to jasno, kao što je jasno da DPS-u ne odgovara kad je jasno, jer u mutnom najbolje love”.

Vjerovatno zato što bi im bilo mnogo da se pred svijetom pojave bez ikakvog rezultata u vezi sa Snimkom, iz DPS-a su počeli da pokazuju kooperativnost. ,,Dijaloga nema, ako ga neko napusti”, rekao je potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. Poslije je

kopredsjedavajući Radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces Milutin Simović kazao da je za DPS uslovno prihvatljiv predlog za elektronsku identifikaciju birača.

O uslovima za izbore u Crnoj Gori precizno govori detalj da su predstavnici radne grupe za izgradnju izbornog povjerenja razmotrili i gramažu papira glasačkog listića. Mora biti debeo da ne bi bio providan. To je mjera ovdašnjih slobodnih izbora.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo