Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Čekajući omikron

Objavljeno prije

na

Crna Gora, kao i ostatak Evrope i svijeta, spremaju se za novi soj korona virusa – omikron. Iako se o njemu još uvijek malo zna, u Evropi, Kanadi i SAD-u odobrena je vakcinacija djece od pet do 11 godina. Kod nas je skepsa prema vakcinama još uvijek velika, pa nadležni najavljuju kampanju – Ne tražite lijek na internetu

 

Aktuelne mjere u borbi protiv korona virusa na snazi su do 22. decembra 2021. godine, saopšteno je u srijedu iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Crna Gora, kao i ostatak Evrope i svijeta, spremaju se za novi soj korona virusa – omikron.

U Institutu za javno zdravlje kazali su da prisustvo ovog soja još uvijek nije registrovano, ali da je velika vjerovatnoća da je prisutan i  u Crnoj Gori.

Nijedan soj korona virusa nije se do sada širio toliko brzo kao omikron, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koja ocjenjuje da su sve zemlje već pogođene ovim sojem.

Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejezus rekao je da su zabrinuti zato što ljudi smatraju da je omikron benigan: ,,Iako omikron izaziva manje ozbiljne bolesti broj slučajeva bi mogao da preplavi zdravstvene sisteme koji nisu pripremljeni”.

Zbog omikron soja neke zemlje, poput Velike Britanije, Danske i Norveške, uvode određena ograničenja zbog projekcija o brzini njegovog širenja. Norveška, u preliminarnom scenariju, procjenjuje da bi za tri nedjelje, sa sadašnjih oko 4.700 slučajeva dnevno moglo doći do drastičnog rasta na preko 90 hiljada novopozitivnih u jednom danu. U isto vrijeme, Norveška procjenjuje da bi moglo doći i do rasta hospitalizacija, čak i ako se ispostavi da je omikron blaži od delta soja.

Očekuje se da će omikron soj korona virusa postati dominantna varijanta u Evropskoj uniji do sredine januara, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ona je dodala da je Unija spremna za borbu sa tim sojem sa 66 odsto vakcinisanog stanovništva. Fon der Lajen je izjavila i da je uvjerena da EU ima snagu i sredstva da prebrodi zarazu i dodala da je tužna jer će Božić ponovo biti pod velom pandemije.

Većina od 43 slučaja u Sjedinjenim Državama uzrokovana omikron varijantom su ljudi vakcinisani dvjema dozama, a trećina njih primila je i treću – buster dozu, objavio je prošle nedjelje Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Iako se radi o malenom uzorku oboljelih od omikrona, ove brojke nijesu ohrabrujuće te je sve veća bojazan da trenutne vakcine nude manju zaštitu od ove vrlo prenosive varijante.  CDC upozorava da iako je većina slučajeva omikrona blage naravi, postoji vremenski razmak između infekcije i ozbiljnijih oblika bolesti. CDC takođe očekuje blaže simptome kod vakcinisanih i onih koji su preboljeli.

,,Omikron će sigurno zamijeniti delta soj. Ono što sigurno znamo je da napada mlađe, nevakcinisane ljude. Vakcine i dalje djeluju iako ne znamo koliko, i zato je važno da se ubrza proces imunizacije ali i davanje trećih doza”, naveo je direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge.

Evropska agencija za lekove (EMA) je, krajem prošlog mjeseca, odobrila vakcinisanje djece od 5 do 11 godina sa vakcinom proizvođača Pfizer/BionTech. ,,Kod djece uzrasta od 5 do 11 godina, doza Comirnatija će biti niža od one koja se koristi kod osoba starijih od 12 godina (10 µg u poređenju sa 30 µg). Kao i u starijoj starosnoj grupi, daje se kao dvije injekcije u mišiće nadlaktice, u razmaku od tri nedjelje”, saopšteno je iz EMA.

Ranije su vakcinaciju djece ove starosne dobi odobrile zdravstvene vlasti u Kanadi i SAD-u.

Na djecu od pet do 11 godina vakcinaciju su ove nedjelje  proširile Grčka, Italija, Španija i Mađarska. Vakcine se djeci daju na dobrovoljnoj osnovi u svim državama EU, uz obavezno odobrenje roditelja. Poljska, Portugalija, Hrvatska i Slovenija planiraju da smanje starosnu granicu za dobijanje vakcine ove nedjelje. Druge zemlje EU oprezno pristupaju vakcinaciji mlađe djece. Njemačka je počela sa vakcinacijom mlađe djece u određenim regionima, Holandija to neće činiti dok ne prođu praznici, a Francuska daje prednost djeci sa srčanim i respiratornim problemima i dijabetesom.

U Crnoj Gori je preporučena vakcinacija djece od 12 do 17 godina sa prethodnim oboljenjima, ostala djeca uz konsultaciju s pedijatrom i saglasnost roditelja/staratelja.

Tokom ovog mjeseca zabilježen je pad broja novoinficiranih za 40 odsto, a smanjen je i broj preminulih za 16 odsto u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Intituta za javno zdravlje.

Do srijede je u Crnoj Gori vakcinisano prvom dozom oko 59 odsto, drugom dozom oko 55 dok je treću dozu primilo 13 odsto odraslog stanovništva. Najveći obuhvat imunizovanih je u starosnim grupama 65 – 69, 70 – 74, 75 – 79, i u tim starosnim grupama obuhvat je veći od 70 odsto.

Iz Instituta naglašavaju da je prema podacima i dalje osam od deset preminulih osoba nevakcinisano, a više od 80 odsto onih koji su na bolničkom liječenju su takođe nevakcinisani: ,,Sve osobe mlađe od 40 godina preminule od COVID-19 infekcije su bile nevakcinisane”.

I pored podataka u korist vakcinacije s druge strane u stalnom je zamahu kampanja ,,pandemije straha” od vakcina. Institucije zato, sa velikim zakašnjenjem, najvaljuju kampanju Ne tražite lijek na internetu koja za cilj ima opovrgavanje lažnih korona vijesti i ,,da napokon vjerujemo struci, a ne poluistinama na internetu”.

 

Kovid potvrde priznate i u EU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da će crnogorski građani od 24. decembra moći slobodnije da putuju u zemlje Evropske unije i obratno.

,,Crna Gora je okončala sve procedure da bi se povezala sa sistemom kovid sertifikata EU. To znači da će crnogorski državljani moći slobodnije da putuju u zemlje EU, kao i građani EU u Crnu Goru”, rekao je Varhelji na konferenciji za medije u okviru ovonedjeljne Međuvladine konferencije u Briselu.

Digitalni kovid sertifikat Evropske unije – EUDCC, koji omogućava građanima Unije da se kreću između zemalja, počeo je da funkcioniše od jula 2021. godine. On omogućava kretanje unutar kontinentalnog bloka, bez potrebe za podvrgavanjem ograničenjima, za sve koji su vakcinisani protiv korona virusa, imaju nedavni negativni rezultat testa ili su se nedavno oporavili od bolesti.

Sertifikat priznaje svih 27 članica EU, kao i druge evropske zemlje poput Islanda, Norveške i Švajcarske. Crnogorska digitalna potvrda uvedena je krajem jula, a za sada važi  u četiri države članice EU – Hrvatska, Slovenija, Francuska i Irska.

 

Falsifikovanje kovid potvrda

Centar bezbjednosti Podgorica, od septembra je podnio krivične prijave protiv devet osoba zbog falsifikovanih PCR testova ili potvrde o vakcinaciji podgoričkom Osnovnom tužilaštvu.

To je Vijestima odgovorio državni tužilac u Osnovnom tužilaštvu Podgorica Vukas Radonjić. Pojasnio je da su u pitanju krivične prijave za krivično djelo falsifikovanje isprave.

Ministarstvo zdravlja prije tri mjeseca je prijavilo policiji sumnje o faksifikovanju potvrda o vakcinaciji, a generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje Aleksandar Sekulić pojasnio je da je otvoren i lažni sajt koji navodno potvrđuje da su dokazi o imunizaciji validni.

Osnovno tužilaštvo u Pljevljima nedavno je saopštilo da je u toku izviđaj protiv četiri osobe, zbog sumnje da su falsifikovale kovid potvrde.

Krivičnim zakonikom Crne Gore za ovo krivično djelo predviđena je zatvorska kazna. ,,Ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava ili ko takvu lažnu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine. Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno u pogledu javne isprave, testamenta, mjenice, čeka, javne ili službene knjige ili druge knjige koja se mora voditi na osnovu zakona, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina”, piše u Krivičnom zakoniku.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo